Instrukcije iz kemije i biologije

Poduka iz kemije i biologije, Zagreb

 Ovdje možete pronaći vijesti i zanimljivosti iz područja prirodnih znanosti.

Starije vijesti možete pronaći na stranici Priroda i znanost 1.

Klimatske promjene ugrožavaju dostavu hrane od polja do supermarketa

Snažni pljuskovi i valovi vrućine uzrokovani klimatskim promjenama mogli bi ugroziti dostavu hrane od polja do supermarketa, uz opasnost naglog rasta cijena prehrambenih proizvoda kao što je to slučaj ove godine u SAD-u zbog suše, upozoravaju znanstvenici.

UN stoga upozorava vlade da bi trebali obratiti više pažnje u kojoj mjeri ekstremne suše, vrućine i poplave mogu utjecati na količinu proizvedene hrane, od posijanog sjemena do tanjura potrošača.

"Ovdje se ne radi samo o činjenici da će zbog suše prinosi u SAD-u biti manji", kazao je profesor Jihn Porter sa sveučilišta u Kopenhahenu. On upozorava da poplave, primjerice, ne uništavaju samo žetvu već odnose sa sobom ceste i mostove, a skladišta žita sve su češće na meti snažnih oluja. Ti čimbenici, dodaje Porter, najvjerojatnije će najviše pogoditi ionako siromašne zemlje.

"Možemo očekivati rast cijena hrane jer ćemo sve češće svjedočiti ekstremnim uvjetima", ističe David Lobell sa sveučilišta Stanford u Kaliforniji. Najgora suša u posljednjih pet desetljeća u SAD-u je "krivac" za rast cijena kukuruza za više od 50 posto. Suho i vruće vrijeme je također pogodilo i usjeve u južnoj Europi. Jedan od najvećih problema koji uzrokuju ekstremni vremenski uvjeti je i problem s distribucijom hrane.

"U svijetu ima dovoljno hrane, ali problem je u distribuciji", smatra profesor Bruce McCarl sa sveučilišta u Teksasu koji se također pribojava da će ekstremno vrijeme pridonijeti daljnjem rastu cijena hrane.

Izvor: Dalje.com



Psi nam nisu samo najbolji prijatelji, s njima dijelimo genom i mnoge bolesti

Psi bi uskoro mogli postati još bolji čovjekov prijatelj ne samo zbog odanosti nego i zato što su njihovi geni vrlo slični ljudskim.

To bi moglo otkriti tajnu nekih teških bolesti i unaprijediti liječenje i pasa i ljudi.

Od raka do psihe

- Genom pasa vrlo je sličan ljudskom , i to puno više nego onaj miševa, štakora ili vinske mušice koji se često koriste u istraživanjima - rekla je Elaine Ostrander, šefica američkog Instituta za istraživanje genetike raka u Nacionalnom institutu za zdravlje. Naglašava da psi i ljudi imaju nevjerojatno puno istih bolesti poput raka, artritisa, epilepsije, propasti rožnice, autoimunih bolesti, pa i psihičkih poput opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Bez zlostavljanja

Postoji oko 400 različitih pasmina pasa, a mnoge su povezne s većim rizikom dobivanja određene bolesti. Primjerice, rak je na prvom mjestu uzroka smrtnosti kod pasa, a kako je mehanizam bolesti i djelovanja terapije sličan kao kod čovjeka, obostrano se može puno toga naučiti, kaže dr. Ned Patterson, profesor na Sveučilištu u Minnesoti.

Psi koji sudjeluju u istraživanjima dolaze u laboratorije sa svojim vlasnicima, kažu istraživači, kako bi uvjerili javnost da u tome nema ničega što bi s moglo smatrati zlostavljanjem životinja.

Izvor: Jutarnji.hr



Supervojnici sutrašnjice: Trčat će brže od olimpijaca, neće spavati danima, a komunicirat će - telepatijom!

Vojnici sutrašnjice mogli bi biti sposobni trčati olimpijskim brzinama i danima izdržati bez hrane i sna, ako se nova istraživanja američke vojske o genetskoj manipulaciji pokažu uspješnima.

Američke planove o stvaranju supervojnika u svom je trileru Rockcreek Park 'predstavio' spisatelj Simon Conway, kojemu je vojska dala pristup Pentagonovoj Agenciji za napredna obrambena istraživanja (DARPA). To je Pentagonovo znanstveno krilo osnovano 1958., godine kad je SSSR šokirao SAD svojom prvom uspješnom svemirskom misijom, s ciljem održavanja američke tehnološke premoći u svim vojnim pitanjima.

Upravo se DARPA, između ostalog, sad bavi razvijanjem egzokostura koji bi vojnicima omogućio podizati nevjerojatno teške premete te trčati puno brže i puno duže nego što su to u stanju prirodno. No njezin je najkontroverzniji projekt onaj genetske manipulacije, čiji je cilj omogućiti vojnicima da danima žive samo od zaliha energije u tijelu, tj. sala, i bez spavanja, a da pritom ostanu potpuno fokusirani i učinkoviti. Još nevjerojatniji cilj tog istraživanja je pronaći način da ranjenicima ponovno izrastu razneseni, oštećeni ili odrezani dijelovi tijela.

DARPA se ovo nada postići pobuđivanjem određenih gena koji bi pomogli tijelu učinkovitije pretvarati salo u energiju, što bi u konačnici oslobodilo više prostora za oružje i municiju u ruksacima vojnika, jer ne bi morali nositi zalihe hrane. Nije objašnjeno na koji način pokušavaju pobuditi stanice oštećenog tkiva da vojnicima ponovno stvore udove koje im raznesu bombe i mine. Postoji nekoliko pomno dokumentiranih slučajeva mlađe djece kojima su ponovno izrasli prsti nakon što ih izgubili u nesreći i na temelju njih DARPA ulaže pozamašne svote novca na pronalaženje fiziološkog okidača za tu istu stvar kod odraslih.

U jednom je području svog istraživanja DARPA već polučila uspjeh. Radi se o 'prigušivanju' okidača za spavanje, u koju svrhu je razvila posebnu kemijsku supstancu. Piloti helikoptera na kojima je testirana ne samo da su bez problema uspjeli ostati budni duže od 40 sati, nego im se razina koncentracije povećala, a ne smanjila, nakon gotovo dva dana bez sna. Vojska se nada da će time moći zamijeniti amfetamine, ne zbog posljedice konzumacije za zdravlje vojnika, već zato što negativno utječu na rasuđivanje pa je bilo zabilježeno više slučajeva 'prijateljske' vatre.

Ranije ove godine u javnost je iscurio podatak da Agencija istražuje i mogućnost ugradnje displeja na kontaktne leće, koji bi vojnicima direktno na očnu jabučicu producirali slike i informacije sa satelita i izvidnih bespilotnih letjelica. Posebne kacige na kojima rade DARPA-ini znanstvenici mogli bi im omogućiti da usto i telepatski komuniciraju.

Iako se DARPA-ini projekti često otpisuju kao nedostižna znanstvena fantastika, Agencija se ipak može pohvaliti izumom prvih uređaja za virtualnu stvarnost i sustavom koji se pokazao pretečom modernog interneta.

Izvor: Jutarnji.hr



Američka studija: Redovito pranje zubiju smanjuje rizik od demencije

Ljudi koji redovito peru zube i desni i brinu se o njihovu zdravlju mogli bi imati manji rizik od razvijanja demencije kasnije u životu, pokazala je američka studija.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, koji su pratili gotovo 5500 starijih ljudi tijekom 18 godina, otkrili su da su oni koji su prali zube manje od jednom dnevno imali do 65 posto veći rizik da će razviti demenciju od onih koji su svakoga dana prali zube.

Razna istraživanja već su uspostavila vezu između loše oralne higijene i Alzheimerove bolesti, kao i srčanih bolesti te dijabetesa.

Izvor: Dalje.com



U zemljama u razvoju puši čak 41 posto muškaraca, naspram 5 posto žena

Dvije petine muškaraca u zemljama u razvoju i dalje puši ili koristi duhan, a žene sve više počinju pušiti u mlađoj dobi, pokazala je nova međunarodna studija.

Unatoč godinama ohrabrivanja mjera protiv pušenja diljem svijeta, većina zemalja u razvoju ima niske stope prestanka pušenja, navodi se u studiji objavljenoj u petak u medicinskom časopisu The Lancet.

Gary Giovino s Fakulteta za javno zdravstvo Sveučilišta u New Yorku, koji je vodio studiju, sa svojim je kolegama otkrio nesrazmjerno velike stope pušenja među muškarcima, u prosjeku 41 posto naprama pet posto kod žena.

Kina ima najviše pušača - 301 milijun, a nakon nje slijedi Indija s gotovo 275 milijuna.

Znanstvenici su izjavili da je zabrinjavajući rast stope pušenja među mladim ženama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da od pušenja godišnje umire šest milijuna ljudi diljem svijeta, među kojima 600.000 nepušača koji su bili izloženi dimu cigareta.

Ako se sadašnji trend nastavi, do 2030. godišnje bi moglo umirati osam milijuna ljudi od posljedica pušenja.

Izvor: Dalje.com



Želite nevjerojatan radni dan? Ovih 10 savjeta će vam pomoći!

Inc.com objavio je 10 trikova koje svaki dan možete primijeniti da vam radni dan bude što ugodniji te da budete što produktivniji.

>> Sedam stvari koje će vas učiniti sretnima!

1. Dan započnite s 15 minuta pozitivnih misli

Lakše je postići i održati pozitivan stav ako imate pregršt pozitivnih misli. Na njih se možete vratiti ako dan krene smjerom koji niste priželjkivali. Počnite svaki dan čitanjem knjiga koje vas inspiriraju.

2. Vežite posao uz životne ciljeve

Uvijek zapamtite da su dublji razlozi vašeg odlaska na posao. Možda se radi o tome da želite što više priuštiti svojoj obitelji, promijeniti svijet na neki način, pomoći svojim klijentima... Što god da vam je dublja motivacija, podsjetite se da je ovaj radni dan prilika da postignete dio vašeg cilja.

3. Dobro iskoristite vrijeme puta do posla

Većina ljudi koristi to vrijeme na slušanje vijesti ili telefoniranje. Ali, to je savršeno vrijeme da se pripremite za dan, a najbolje za to jest da slušate glazbu koja vas inspirira i poboljšava vam raspoloženje.

4. Nasmijte se

Vrlo je vjerojatno da ćete, ukoliko ste slijedili prva tri koraka na licu već imati osmijeh. Ako to i nije tako, svejedno se nasmijte. Nije važno ako je osmijeh lažan. Istraživanja su pokazala da i najlažniji osmijeh smanjuje stres i čini vas sretnijima.

5. Izrazite pozitivno raspoloženje

Kada ljudi obično pitaju kako ste, makar to bilo i samo iz pristojnosti, ne dogovarajte neutralno ili negativno. Umjesto: dobro sam; recite: fantastično sam! Vjerojatno postoje ljudi koje će to iritirati, ali takve ljude ionako treba izbjegavati.

6. Prvo napravite ono što je važno

Često se ljudi žale da imaju previše posla, ali malo će ih nešto poduzeti da to promjene. 20 posto vaših aktivnosti dat će 80 posto rezultata. Stoga napravite tih 20 posto prvo, a nakon toga onih 80 posto koje su ionako samo traćenje vremena. Više ćete napraviti, i dobit ćete bolje rezultate.

7. Izbjegavajte negativne ljude

Ako slijedite prvih šest koraka, negativni ljudi će vas ionako izbjegavati, a s vama će se htjeti družiti pozitivne osobe i htjet će vam pomoći. Iako je istina da ne možete izbjegavati baš sva gunđala, sigurno možete početi raditi nešto drugo kad oni počnu prigovarati oko nečega.

8. Ne radite puno prekovremeno

Mnogo prekovremenih sati su jednostavno loša ideja. Prekovremeni rad nakon početne produktivnosti, zaposlene zapravo čine manje produktivnima.

9. Opustite se

Nakon posla, zaokupite se aktivnošću koja nije povezana s vašim poslom, a pomaže vam da se opustite i uživate. Na taj ćete način sljedeći radni dan trebalo bi biti pozivno iskustvo.

10. Završite dan s 15 minuta zahvalnosti

Vježbanje 'mišića zahvalnosti' najbolji je način da iskusite uspjeh. Prije nego odete na spavanje, zapišite sve što vam se dogodilo tijekom dana i za što ste zahvalni. Spavat ćete bolje i biti spremni za sljedeći dan, koji će vjerojatnije biti još bolji.

Izvor: Dnevnik.hr



Indeks tjelesne mase je mrtav, živio indeks oblika tijela


Indeks tjelesne mase već je dugo standard prema kojem određujemo jesmo li mršavi ili imamo viška kilograma, no u zadnje je vrijeme na udaru stručnjaka koji uporno tvrde da takav način izračuna nije dovoljno kvalitetan.

Naime, BMI ne uključuje podatke o dijelovima tijela na kojima se nalazi salo i težini mišića, pa tako žene koje imaju veći trbuh uz tanke noge i ruke ispadaju mršave, a upravo je salo na trbuhu najopasnije i snažno povećava rizik od dijabetesa, nekih oblika raka i bolesti srca.

Novi način izračuna zove se ABSI - indeks oblika tijela (A Body Shape Index), a stručnjaci tvrde da je točniji od indeksa tjelesne mase jer uključuje podatke o obliku tijela i upozorenja u slučaju da nije odgovarajući. Novi su indeks osmislili stručnjaci s City College u New Yorku

Formula nije baš jednostavna na prvi pogled: izmjerite struk, podijelite taj broj s drugim korijenom svoje visine u centimetrima i zatim pomnožite s četvrtim korijenom svog indeksa tjelesne mase.

Izvor: Metro-portal.hr



Koja zanimanja piju najviše kave na poslu?

Ritual jutarnje kave proširio se odavno cijelim svijetom, no s vremenom se ta kava prilično odužila i traje cijeli dan. Američki lanac Dunkin' Donuts je u suradnji s portalom Career Builder napravio istraživanje potrošnje kave tijekom radnog vremena po zanimanjima.

Uvjerljivo prvo mjesto pripalo je znanstvenicima i laboratorijskim tehničarima, na drugom mjestu su zaposlenici u marketingu, treći su administrativni radnici u obrazovanju. Fama o urednicima i piscima kao o velikim potrošačima kave pokazala se neistinitom, jer su zauzeli tek četvrto mjesto.

Administrativci u zdravstvu došli su do petog mjesta, šesti su fizičari, a sedmi zaposlenici u restoranima brze hrane. Slijede profesori pa socijalni radnici, a top 10 zatvaraju ekonomisti.

Prema istraživanju, 46 posto zaposlenih Amerikanac vjeruje da je konzumiranje kave tijekom radnog vremena dobro za produktivnost, a 61 posto njih popije najmanje dvije šalice.

Francuzi, za razliku od Amerikanaca, jutarnju kavu piju u svrhe druženja s kolegama, a Britanci potroše 24 minute radnog vremena na kavu, što u prosjeku tvrtke košta 490 eura po zaposleniku godišnje.

Izvor: Metro-portal.hr


Artički led rekordno malen

Arktički led sljedeći će se tjedan smanjiti na rekordno malu površinu, a zatim će se nastaviti topiti, rekli su u ponedjeljak američki znanstvenici iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu.

"Novi rekord ... će se dogoditi krajem kolovoza. Najvjerojatnije će se led nastaviti povlačiti i nakon što dosegne rekordno malu površinu", rekao je znanstvenik Nacionalnog centra Ted Scambos.

Površina arktičkog leda važna je jer određuje klimatske obrasce diljem svijeta, a znanstvenici Arktik ponekad u šali zovu "globalnim klima uređajem".

Ove je godine otapanje leda na Arktiku aktualiziralo zamisli o mogućem otvaranju sjevernih pomorskih ruta koje bi povezivale atlantsku obalu Kanade i Aljasku, odnosno Europu i Sibir.

Dok se dijelovi Arktičkog oceana tope, 2012. su također zabilježene rekordne temperature i suše diljem Sjeverne polutke, posebno u kontinentalnom dijelu Sjedinjenih Država.

Ovog bi se ljeta led mogao smanjiti na samo oko četiri milijuna četvornih kilometara površine, što je dosad nezabilježeno, rekao je Scambos.

Dosadašnji rekord zabilježen je 2007. kad se površina Arktika pod ledom ljeti smanjila na 4,28 milijuna četvornih kilometara, što je 39 posto manje od dugogodišnjeg prosjeka za razdoblje od 1979. do 2000.

Prošle je godine najmanja površina arktičkog leda izmjerena 9. rujna.

Izvor: Metro-portal.hr



Što nasljeđujemo od mame, a što od tate

Kad se beba rodi, jedna od prvih stvari koju ljudi pokušavaju uočiti jest na koga dijete liči. Kako tvrde stručnjaci, svako je dijete jedinstveno, rezultat neke od milijardu mogućih kombinacija, no ipak neke nasljedne osobine dolaze od oca, a neke od majke.

Genetičari su se bacili na posao i ustanovili koje karakteristike nasljeđujemo od kojeg roditelja, pa je tako potvrđena urbana legenda o nasljeđivanju kose po majčinoj liniji. Pogledajte djeda i ujake, ako nemaju kose, nećete je imati niti vi.

Majka će vam proslijediti i veliki nožni palac, pa ako imate broj noge za koji je nemoguće naći cipele zbog golemog palca, zahvalite se majci. Otac će vam, s druge strane, u nasljeđe ostaviti velike uši.

Dječaci od majke nasljeđuju samo jedan iks kromosom koji je bogat genima koji utječu na fizički izgled, a očev je iks kromosom siromašan takvim genima. Posljedica je vjerovanje da dječaci liče na majke, a curice ne liče nužno na oca, jer dobivaju po jedan iks kromosom od oba roditelja pa mogu ličiti i na jednog i na drugog.

Izvor: Metro-portal.hr



Najčešći razlozi za svađu na godišnjem


Godišnji odmor zamišljen je kao vrijeme kada pokušavamo napuniti baterije i zaboraviti na posao, no vrlo često se pretvara u pravu noćnu moru. Iscrpljeni i puni stresa dođemo na odredište i, svatko na svoj način, počnemo odmarati.

Muškarci i žene obično imaju različite ideje o tome što koga odmara, pa godišnji odmor postaje odmor iz pakla i poligon za svađe.

Najčešće stvari koje se događaju na godišnjem možda se nikad ne bi dogodile da nije ljeto, sunce i more ... Npr., žene ne bi hodale unaokolo u oskudnim kupaćim kostimima ili bez njih, pa muškarci ne bi pasli očima okolicu, što se suprugama, naravno, nikako ne sviđa. Bilo koja doskočica i ideja kako humorom razvedriti situaciju je promašena u tom slučaju, pokrijte se ušima i oči zakopajte u novine.

Različite ideje o tome što je godišnji najbolje se vide upravo na plaži - žene bi se izvalile i ležale od jutra do sutra, a muškarci nakon prvog dana (i jezikove juhe zbog susjede na plaži koja je svoju savršenu peticu izložila u mini bikiniju ili toplessu) dobivaju mlade na samu ideju sunčanja. Kompromis je ovdje nužan, inače problemi dolaze kao na traci.

Jutarnji i dnevni tipovi također imaju savršene razloge za svađu - netko bi spavao do podneva svaki dan, drugi bi od ranog jutra radio nešto konstruktivno. Rezultat - svakojutarnje urlanje.

Alkohol je priča za sebe, jer nema ništa ljepše od zalaska/izlaska/umetnite svoju omiljenu ispriku/ uz dobro ohlađeno pivce na terasi lokalnog kafića. Kad se uživanje rastegne na par sati i još više piva, uz glavobolju od sunca na pijanoj glavi možete dobiti i još jednu vrelu jezikovu juhu.

Magarci koji njaču u zoru, komarci, muhe i ostala smetala iz životinjskog svijeta, uključujući susjedovog nadobudnog pijetla i prijateljevog psa s apetitom za ... recimo sve na vašem tanjuru samo su još neki u moru razloga za svađu na godišnjem.

Izvor: Metro-portal.hr




Što zaposlenima ide najviše na živce

Ni djelomičan izlazak iz krize, ni nešto manja stopa nezaposlenih, nije uklonila najveće uzroke stresa među zaposlenim Amerikancima? Zbog čega im to krv najčešće prokuha?

Gotovo tri četvrtine (73 posto) svih američkih radnika pod stresom je barem zbog jedne stvari, pokazuje ispitivanje Everest College's 2012 Work Stress Survey koju su proveli iz agencije Harris Interactive. A znate li tko ili što zaposlenima ide najviše na živce?

Vjerojatno ste pogodili - premala plaća najveći je pojedinačni uzrok stresa. Oko 11 posto ispitanih navelo je visinu plaće kao najveći uzrok stresa na poslu. Odmah nakon toga kao izvor stresa navode iritantne kolege (10 posto), stresan put (9 posto), nerazumno veliku količinu posla (9 posto), te samu vrstu posla koja ih ne ispunjava (8 posto).

Drugi izvori stresa su neuravnoteženost između posla i privatnog života (5 posto), nedostatak prilike za napredovanje (5 posto), dok šef muči tek manjinu (4 posto).

Simptomi stresa na poslu

U Psychology Today navode sljedeće znakove stresa na poslu: nedostatak strpljenja i suosjećanja prema problemima drugih, štura konverzacija, predanost tjelovježbi, zdravoj prehrani i održavanju prijateljstava je u padu, osjećaj zatočeništva, gubitak smisla za humor, osjećaj očaja.

Zanimljivo je da su novac kao najveći izvor stresa češće navele žene. Čak 14 posto žena je navelo malu plaću kao najveći izvor stresa (vjerojatno jer i imaju manju plaću nego muškarci), dok je isti razlog navelo tek osam posto muškaraca.

Da Amerikanci više ne osjećaju tako jako krizu govori i činjenica da je strah od otkaza kao najveći izvor stresa navelo tek 4 posto osoba, dok je prošle godine ovaj razlog izdvojilo 9 posto ispitanih.

Oni koje ništa ne nervira

A što s onih 26 posto ispitanih koji kažu da ih na poslu ništa ne nervira? Nikakvo čudo da je riječ uglavnom (37 posto) o onima čija godišnji prihodi kućanstva prelaze 100.000 USD. U ovu grupu spada daleko više muškaraca nego žena. Osim toga, uglavnom je riječ o starijim osobama - jer što su ljudi stariji to u pravilu osjećaju manje stresa na poslu.

Izvor: Net.hr



Povrće kojim možete spriječiti rak kože


Za mnoge ljude savjeti o izbjegavanju UV zračenja i korištenju zaštitne kreme stižu prekasno jer je šteta na koži već učinjena. Ipak, reduciranje štetnih učinaka ranijeg izlaganja UV zračenju vrlo je jednostavno – potrebno je redovito konzumirati mlade brokule, tvrdi Albena Dinkova-Kostova sa Sveučilišta John Hopkins.

Brokula, rotkvica i potočarka

Prilikom procesa probave brokula, rotkvica i potočarka stvaraju iznimno reaktivni sulforafan, tvar za koju se smatra da potiče sintezu bjelančevina koje štite stanice i čuvaju ih od raka. Dr. Dinkova-Kostova sa suradnicima proučavala je učinke sulforafana u borbi protiv raka kože kada se ta tvar ne nanosi na kožu nego se unosi hranom.

'Broj miševa koji su razvili tumore ili lezije smanjen je za 25 posto, ukupan broj tumora smanjen je za 47 posto, a njihova je veličina smanjena za 70 posto', zapisali su.

Analiza urina miševa potvrdila je da je glukorafanin pretvoren u aktivni oblik sulforafan.

'Što je brokula mlađa, okus joj je jači jer sadrži veću koncentraciju sulforafana', pojasnila je dr. Dinkova-Kostova. I kuhane brokule sadrže glukorafanin koji se pretvara u sulforafan u probavnom sustavu, no u slučaju sirovih brokula to se događa već tijekom procesa žvakanja. Ipak, konzumacija prokuhane ili zamrznute pa potom blanširane brokule vjerojatno neće imati pozitivan rezultat jednak onome iz istraživanja jer je glukorafanin topiv u vodi.

Otkrića su važna pogotovo zbog toga što mnogi ljudi uzimaju suplemente brokule koji svi sadrže glukorafanin umjesto sulforafana, ili ga uzimaju u obliku cijelih sušenih izdanaka brokule.

Izvor: Net.hr



Bez lijekova, a nestaje bol u zglobovima

Elektromagnetski impulsi značajno smanjuju bolove i upale povezane s osteoartritisom koljena, potvrdili su istraživači bolnice Henry Ford.

U sklopu novog američkog istraživanja o utjecaju elektromagnetskih impulsa sudjelovalo je 34 pacijenta koji su za potrebe istraživanja nosili prijenosnu spravicu koja emitira elektromagnetske impulse niske frekvencije.

Sudionici istraživanja već prvi dan osjetili 40 postotno olakšanje boli. 'Naši rezultati pokazuju da pulsirajuća elektromagnetska polja uzrokuju značajno smanjenje bolova', izjavio je dr. Fred Nelson direktor Centra za osteoartritis bolnice Henry Ford.

Tijekom laboratorijskog istraživanja, elektromagnetski signali su pokazali smanjenje kalcija u stanicama hrskavice. Sudionicima istraživanja je oko koljena bio pričvršćen mali plastični uređaj u obliku prstena i to na 15 minuta, dva puta dnevno kroz šest tjedana. Budući da je uređaj lagan, pacijenti su ga mogli smjestiti direktno na odjeću.

Osteoartritis

Osteoartritis koljena je vodeći uzrok invaliditeta i gubitka neovisnosti. To je sporo, progresivno degenerativno oboljenje tijekom kojeg hrskavica postupno propada zbog traume, infekcije ili starenja. Kako hrskavica slabi, okolne kosti zadebljavaju pa često dolazi do trljanja kostiju jednu o drugu, što uzrokuje dodatnu štetu. Svakodnevna aktivnost postaje bolna i teška.

Klasični tretmani uključuju terapiju medikamentima, kao što su protuupalni lijekovi i lijekovi protiv bolova, fizikalna terapija, gubitak kilograma, operacija i zamjena zglobova.

Uspješnost lijekova često varira i može proizvesti znatne nuspojave kao što su promjene u funkciji jetre i bubrega, smanjenje sposobnosti za grušanjem krvi i bolovi u trbuhu, mučnina te probavne smetnje. 'Uzbudljiva stvar oko ovog novog pristupa je to što nema nuspojava. Riječ je o relativno jeftinom, dugoročnom i brzom načinu za oslobađanje od boli. Na elektromagnetske impulse gledamo kao na potencijalan način za poboljšanje kvalitete života i neovisnost za one koji pate od osteoartritisa koljena', kaže dr. Nelson.

Izvor: Net.hr




Što nam to nisu rekli o šećeru


Rekli su vam da trebate jesti manje šećera? Ovaj savjet dobili ste s pravom. Međutim, unatoč brojnim upozorenjima o lošem učinku šećera, većina ljudi ga još uvijek nemilice i svakodnevno troši. A potrošači često nisu svjesni da je šećer kojeg se trebaju kloniti često nevidljiv.

Ne moramo konzumirati bijeli, rafinirani šećer da bismo konzumirali šećer. Šećer uključuje glukozu, fruktozu (voćni šećer), laktozu (u mlijeku), saharozu (običan šećer), maltozu (rižin slad i med), džem (sadrži koncentrirani sok koji je bogat voćnim šećerom), javorov sirup, kukuruzni sirup, šećer koji se koristi u pripremi makrobiotičke hrane te organski smeđi šećer, koji nije puno različit od bijelog šećera. Čak je i alkohol šećer. Svi ovi šećeri su problematični na mnogo različitih načina. A najveći je problem što se, za razliku od prije, danas koriste svakodnevno i u velikim količinama.

Šećer je glavni krivac za porast pretilosti. A dr. Nancy Appleton, nutricionistica, u knjizi Lick the Sugar Habit je objasnila 'kako šećer narušava zdravlje'. Ovdje su neki od njenih navoda:

* šećer može smanjiti razinu hormona rasta (ključan za mladenački izgled i vitkost)

* šećer hrani rak

* šećer povećava razinu kolesterola

* šećer može oslabiti vid

* šećer može uzrokovati pospanost i smanjenu aktivnost u djece

* šećer može ometati apsorpciju proteina

* šećer uzrokuje alergije na hranu

* šećer pridonosi razvoju dijabetesa

* šećer može pridonijeti razvoju ekcema kod djece

* šećer može uzrokovati kardiovaskularne bolesti

* šećer može oštetiti strukturu DNK

* šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji i ćudljivost u djece

* šećer pridonosi padu imuniteta i slabijoj obrani od bakterijske infekcije

* šećer uvelike pomaže nekontroliranom rastu Candida albicansa (infekcije)

* šećer pridonosi razvoju osteoporoze

Šećer ima dobar okus, pa se nakon njegove konzumacije privremeno osjećamo vrlo dobro. Izbacimo li ga sasvim iz prehrane, tijelo će i dalje žudjeti za njim. Zamijenite ga stoga zdravim alternativama koje će zadovoljiti vaše potrebe bez da nanose štetu organizmu. Stevia i xylitol (unatoč imenu riječ je o prirodnom proizvodu) bolje su zamjene. No, klonite se umjetnih zaslađivača koji se često koriste u dijetnim napicima jer se povezuju s nizom zdravstvenih problema.

Izvor: Net.hr




Koliko još do otkrića izvanzemaljaca?



Europski znanstvenici okupili su se u Dublinu na otvorenom forumu kako bi raspravljali o brojnim temama, a jedna od njih je bila i mogućnost otkrića izvanzemaljskog života.

Svoja predviđanja iznijela je i astrofizičarka Jocelyn Bell Burnell koja tvrdi da ćemo sigurno dobiti signal o životu na drugim planetima i to čak u ovom stoljeću.

Zbog toga predlaže da vlade dobro razmisle i razviju strategiju za komunikaciju s izvanzemaljcima te razmotre sve moguće scenarije s obzirom na to da ne znamo hoće li drugi oblici života biti miroljubivi ili ne.

Reakcije na njezina predviđanja su podijeljene pa tako neki smatraju da je kontakt s izvanzemaljcima vrlo kompleksno pitanje u koje valja uračunati i probleme komunikacije u nepreglednom svemiru i uopće mogućnost pronalaženja 'igle u plastu sijena'.

Drugi pak tvrde da je njezina teorija besmislena jer smo s izvanzemaljskim oblicima života u kontaktu već stoljećima, a moguće je i da smo njihov mali projekt.

Kako god da bilo, izgleda da su izvanzemaljci bezvremenska inspiracija ljudskoj mašti pa se samo nadamo da nas, kada ih jednom konačno upoznamo, neće razočarati.

Izvor: Net.hr



U Škotskoj pronašli drevna Frankensteinova čudovišta?


Međunarodni tim arheologa ostao je zbunjen kada su na otoku pored škotske obale pronašli grobnicu s nekoliko mumija s kojima 'nešto nije bilo u redu'.

Prva procjena arheologa bila je da su mumije neobične i da nešto jednostavno nije onako kako bi trebalo biti. Dodatni testovi potvrdili su njihove sumnje, prenosi LA Times.

Laboratorijski nalazi koje je proveo Terry Brown sa sveučilišta u Manchesteru potvrdili su da su mumije istraživačima izgledale neobično jer su sastavljene od dijelova nekoliko tijela. Neke od mumija tako primjerice imaju žensku čeljust dok je ostatak tijela muški, druge imaju 'tuđu' kralježnicu i slično.

Zbog tih su ih karakteristika prozvali Frankensteinovim mumijama, a sada pokušavaju dokučiti što je zapravo uzrok takvoj mješavini dijelova tijela.

Oni koji vjeruju da je kombiniranje dijelova tijela nastalo prije smrti vjeruju da je to dio izvanzemaljskih pokusa čiji je cilj bio utvrditi na koji način funkcionira ljudska DNK i kako je se može kombinirati.

Prema njihovoj teoriji, to je bio jedan od prvih susreta izvanzemaljaca s ljudima i odigrao se prije oko 4.000 godina, a izvanzemaljci su, kako bi nas što bolje upoznali, radili najapsurdnije eksperimente.

Drugi pak tvrde da je kombiniranje dijelova tijela nastalo nakon smrti i da je možda dio obreda prenošenja nasljedstva simboličnim stapanjem jedinki i obitelji. Kako god da bilo, fascinantno otkriće zaintrigiralo je znanstvenike, ali i sve ostale znatiželjnike i ljubitelje tajanstvenog.

Izvor: Net.hr




Znanost otkrila tajnu moći majstora karatea

Poznato je da su karataši s crnim pojasom sposobni manifestirati fascinantno veliku i eksplozivnu snagu udarca čak i na vrlo malim udaljenostima, međutim znanstvenici donedavno nisu znali kako im to polazi za rukom
Nova istraživanja konačno su razotkrila ovu tajnu, a čini se da su u određenom smislu potvrdila popularnu uputu majstora borilačkih vještina prema kojoj je 'sve u glavi'. Naime, skeniranje vrsnih karataša pokazalo je da njihovi mozgovi imaju specifične strukture koje drugi ljudi nemaju.

Tim s Imperial Collegea i University Collegea u Londonu otkrio je da postoji određena povezanost između formacija bijele tvari – veza između različitih dijelova mozga – i sposobnosti karataša da zadaju izuzetno snažan udarac.

U studiji, predstavljenoj u novom broju časopisa Cerebral Cortex, istražene su razlike u strukturi mozga između 12 karataša nositelja crnog pojasa s prosječnim borilačkim stažem od 13,8 godina te 12 kontrolnih osoba slične dobi koje su redovno vježbale, ali nisu imale nikakvo iskustvo u borilačkim vještinama.

Znanstvenici su ispitali koliko su snažni njihovi udarci na maloj udaljenosti od samo pet centimetara. Sudionici su bili opremljeni infracrvenim markerima na rukama i torzu kako bi se utvrdila brzina njihovih pokreta. U skladu s očekivanjima udarci karataša bili su mnogo snažniji od udaraca pripadnika kontrolne skupine. Ispitivanja su otkrila da je moć njihovih udaraca rezultat savršenog tajminga – sila koju su stvorili bila je u korelaciji sa sposobnošću da usklade pokrete svojih ručnih zglobova i ramena.

Skenovi su pokazali da su mikroskopske strukture u određenim dijelovima mozgova u dvjema skupinama različite. Svaki dio mozga sastoji se od sive tvari koja je uglavnom izgrađena od tijela živčanih stanica te bijele tvari koju uglavnom tvore nakupine živčanih vlakana koja prenose signale iz jednog područja u drugo. Snimke su otkrile da u dvjema skupinama sudionika postoje strukturne razlike u bijeloj tvari malog mozga i primarnog motoričkog korteksa za koje se zna da sudjeluju u kontroli pokreta. One su bile tim izraženije što je karataš bio iskusniji i što je ranije započeo s treningom.

'Nositelji crnog pojasa uspijevali su koordinirati svoje aktivnosti udarca na znatno višoj razini od manje iskusnih. Mislimo da se ta sposobnost može povezati s finim usklađenjem u vezama u malom mozgu, što im omogućuje da vrlo precizno sinkroniziraju pokrete svojih ruku i tijela', rekao je voditelj studije dr. Ed Roberts s medicinskog odsjeka Imperial Collegea u Londonu. 'Tek počinjemo shvaćati vezu između strukture mozga i ponašanja, no naša su otkrića u skladu s ranijim istraživanjima koja su utvrdila da mali mozak ima ključnu ulogu u sposobnosti stvaranja složenih koordiniranih pokreta.'

Izvor: tportal.hr




Hrvatska navodnjava 0,5, a Albanija 54 posto zemlje!

Iako je Slavonija pravi raj za poljoprivredu i navodnjavanje jer je smještena između Drave, Dunava i Save, ondje se, ali i u cijeloj našoj zemlji, navodnjava tek oko 0,46 posto svih površina, odnosno nepunih 10.000 ha od ukupno 1.289.091 ha obradivih površina, upozorio je dr. sc. Danijel Jug, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku
U zemljama našeg okruženja taj je udio neusporedivo veći - u Albaniji 54 posto, Grčkoj 26, Italiji 24, Rumunjskoj 23, a u Bugarskoj 18.

Profesor Jug kaže da je takvo stanje neodrživo te da Hrvatska, ako nešto uskoro ne promijeni, nikako ne može postati konkurentna na europskom i svjetskom tržištu. Naprotiv, unatoč odličnom potencijalu Hrvatska će i dalje biti osuđena na uvoz značajnih količina poljoprivrednih proizvoda, čak i onih za koje imamo sve preduvjete uzgoja.

O navodnjavanju se govori samo za suša

'Problem je u velikoj neosjetljivosti dosadašnjih hrvatskih vlasti za potrebe poljoprivrede, no i u činjenici da je izgradnja sustava navodnjavanja vrlo složen i izuzetno skup projekt o kojem se uglavnom govori samo za jako sušnih godina kao što je ova', rekao je za tportal prof. Jug.

'Upravo je smiješno to da su u zemlji s toliko vodnih potencijala tako male površine pokrivene sustavom navodnjavanja. Bivša vlada je pokrenula nacionalni projekt za navodnjavanje, međutim on je bio loše vođen, a bilo je i promašaja koji se mjere u milijunima kuna. Uvođenje sustava navodnjavanja je skupo jer nije dovoljno samo dovesti vodu na površinu, već se moraju voditi i istraživanja potencijala navodnjavanja. Primjerice, postoje tri kategorije površina: 1. one koje se mogu navodnjavati bez ograničenja; 2. one koje su umjereno ograničenog karaktera i 3. površine koje nisu pogodne za navodnjavanje. Kod nas postoje sve tri kategorije tla. Naša je zemlja izrazito heterogena - preko 30 tipova tala ima samo Baranja. To je velik problem jer se istraživanja ne mogu obaviti lokalno, a provesti globalno. Karta mora biti vrlo detaljna. Što se pak vode tiče, problema ne bi trebalo biti. Imamo vode koja nije dobra, no imamo i jako puno one koja je dobra.'

U cijeloj priči važni su i brojni drugi čimbenici poput dubine soluma ili dubine i kvalitete matičnog supstrata. Poznato je, kaže dr. Jug, da u nekom tlu navodnjavanjem može doći do pretjerane salinizacije. Dobar primjer za to je Mezopotamija. Smatra se da je ona propala upravo zbog navodnjavanja. U nekoliko tisuća godina navodnjavanja došlo je do prevelike salinizacije pa je tlo postalo neupotrebljivo.

Nijedna vlast ne smije uništiti poljoprivredu

Poljoprivreda je, kaže naš sugovornik, strateška grana i nijedna je država ne bi smjela uništiti. 'Mislim da ova vlada intenzivnije želi raditi na tom problemu. Sudjelovao sam u nekim projektima i vidio da postoji želja da se ovo pitanje digne na daleko višu razinu nego što je bilo za prethodne vlade. Plan je da se površine pokrivene navodnjavanjem do 2020. povećaju na 3,7 posto. No mada želja postoji, još uvijek nema ozbiljnijih koraka. U prethodnoj vladi napravljeni su golemi troškovi, a o tome se pisalo po medijima pa nema potrebe ponavljati. Nova vlada ne smije raditi na brzinu. Puno je tu koraka koje treba temeljito odraditi. Kako će to funkcionirati, ovisit će, među ostalim, i o kreditnom rejtingu Hrvatske i brojnim drugim čimbenicima jer se ovako veliki projekti financiraju uz pomoć međunarodnih institucija.'

S klimatskim promjenama bit će sve gore

Naš stručnjak ističe da su s klimatskim promjenama sve izraženiji i vremenski ekstremi pa je za očekivati da će biti sve više suša.

'U zadnjih 15-ak godina sve su izraženije vremenske aberacije od ekstremnih suša do ekstremnih oborina, no suše su češće. Klimatske promjene su definitivno nastupile. Za to su krivi ljudi, ali i prirodne pojave, tzv. Milankovićevi ciklusi. Moramo biti spremni na aktualne i nadolazeće probleme. Na tome treba puno aktivnije raditi, ali ne na razini lokalnih zajednica, već Županija i osobito države, jer su takvi projekti izrazito skupi. No istovremeno se ne bismo trebali opravdavati nedostatkom novca jer su štete, propadanje gospodarstava i uvoz hrane, na kojima se bogate samo pojedinci, ipak daleko skuplje od sustava navodnjavanja.'

Jug kaže da su ove godine ozime kulture poput pšenice dobro prošle. No proljetne kulture kao što su kukuruz i soja nastradale su do razina elementarne nepogode. 'Upravo gledam jednu površinu koja izgleda očajno, kao spaljena zemlja. Ove su godine propali i voćnjaci pa se s njih može očekivati urod od 10 do 30 posto. U svakom segmentu osjećaju se posljedice suše', upozorio je prof. Jug, dodajući da navodnjavanje mora biti jedan od glavnih i strateških nacionalnih interesa Hrvatske.

Izvor: tportal.hr




Ponedjeljak ipak nije najgori dan u tjednu!

Mit o omraženom ponedjeljku opće je raširen, no američki su znanstvenici dokazali da je doista riječ samo o mitu te da su i utorak, srijeda i četvrtak podjednako omraženi, prenosi BBC. Anketa u kojoj je telefonskim putem sudjelovalo 340 tisuća ljudi pokazala je da ljudi u ponedjeljak nisu raspoloženi ništa gore nego bilo kojim drugim radnim danom.

Iznimka je petak, što možemo objasniti činjenicom da su ljudi sretniji kako se vikend bliži. Anketa je pokazala da su ljudi petkom, subotom i nedjeljom sretniji te manje pod stresom u odnosu na ostatak tjedna.

– Unatoč našem općem vjerovanju u loše ponedjeljke, zaključili smo da bi ovo uvjerenje trebalo biti odbačeno – rekao je profesor Arthur Stone sa sveučilišta Stony Brook dodajući da u je u pozadini mita kontrast između "sretne" nedjelje i "groznog" ponedjeljka, koji ne postoji u slučaju ostalih radnih dana u tjednu. Ponedjeljak je prvi u nizu loših dana pa se stoga ističe kao najgori.

Izvor: Vecernji.hr



Hoće li nam nebo noću uskoro biti svijetloplavo?


Svjetlosno onečišćenje moglo bi biti umanjeno zamjenom običnih, žućkasto-narančastih uličnih svjetiljki bjeljim štednim svjetlima, piše National Geographic. LED-svjetla šire plavičastu svjetlost te su oko 20 posto učinkovitije od uobičajenih uličnih svjetiljki koje stvaraju crveno onečišćenje zraka. Kako se očekuje da se ta učinkovitost u odnosu na standardne svjetiljke tijekom sljedećih nekoliko godina udvostruči, stručnjaci vjeruju kako će se sve više gradova na svijetu okretati toj povoljnijoj i pouzdanijoj inačici.

S druge strane, utjecaj plavog svjetla na okoliš još uvijek nije istražen, pa se ne može sa sigurnošću govoriti o smanjenu onečišćenja. Autori studije o utjecaju svjetlosti na okoliš predvođeni fizičarem Christopherom Kybom s Otvorenog sveučilišta u Berlinu predlažu dugoročno nadziranje svjetlosnog onečišćenja prije početka implementacije novih sustava osvjetljenja.

Znanstvenici su takvo istraživanje već proveli u Berlinu, gradu koji još uvijek koristi žuta svjetla, ali je neka od njih zamijenio za one tipa LED. Koristeći jeftini uređaj za nadzor svjetlosnog onečišćenja koji su sami izradili, otkrili su da oblaci noću reflektiraju dvostruko više crvene svjetlosti od plave. S druge strane, pokazalo se da plava svjetlost puno jače osvjetljuje nebo kada oblaka nema.

Mark Rea, biolog i stručnjak za svjetlost s Politehničkog instituta Rensselaer u New Yorku, smatra da je puno važniji problem od boje osvjetljenja njegova jačina. Umjesto na boju, kaže, trebali bismo se usredotočiti na ispravno korištenje postojećeg osvjetljenja, pa tako napominje da usmjeravanje svjetlosnog snopa prema nebu samo povećava onečišćenje, dok usmjeravanje svjetla prema tlu pomaže ispunjavanju njegove funkcije, to jest povećanja vidljivosti po noći. Rea i njegovi kolege već su stvorili ljestvicu jačine osvjetljenja kako bi vlastima i tvrtkama pomogli u procjenjivanju štetnosti osvjetljenja koje koriste.

Izvor: Vecernji.hr



Bill Gates ulaže milijune u WC-e koji ne trebaju vodu za korištenje

Nova investicija multimilijardera i jednog od najbogatijih ljudi na svijetu Bill Gatesa su WC-i. Suosnivač Microsofta planira uložiti 3,4 milijuna dolara u nove modernije toalete koji ne trebaju vodu za korištenje, a koje će moći koristiti svi na svijetu, piše Sky News.

Naime, oko 2,5 milijuna ljudi u svijetu nema pristup modernoj sanitaciji, a oko 1,5 milijuna djece mlađe od pet godina svake godine umre upravo zbog tih problema. Bill Gates zbog toga smatra kako sadašnji WC-i nisu rješenje.

– WC-i s vodokotlićima kakve koristimo mi u bogatim zemljama ne može koristiti 40 posto stanovništva u svijetu jer nemaju vodu, kanalizaciju, struju i sustave za pročišćavanje. Osim pitanja ljudskog dostojanstva, mnogi ljudi umiru zbog toga, taj problem opterećuje zajednice u gospodarskom i zdravstvenom smislu te onečišćuje okoliš – smatra Bill Gates.

Kako bi riješili taj problem, zaklada Gates dat će financijsku potporu za osam sveučilišta kako bi razvili i izumili WC-e koji neće morati koristiti vodu, električnu energiju ili odvodni sustav te uz to neće biti štetni za okoliš.

Izvor: Vecenji.hr

 

 

Za zdravo srce jedite tamnu čokoladu

Znanstvenici su ponudili još jedan razlog zašto je dobro jesti tamnu čokoladu. Tvrde da ta slastica smanjuje rizik od srčanih bolesti i dijabetesa i preporučuju dnevni unos od 100 grama
Ljubitelji crne čokolade već neko vrijeme znaju da njihova omiljena poslastica pomaže u prevenciji visokog krvnog tlaka i smanjuje rizik od dijabetesa. No, znanstvenici kažu korist mogu imati i oni koji već pate od visokog rizika srčanog i

moždanog udara. Iako redovito konzumiranje čokolade ne pomaže poput lijekova, znanstvenici su utvrdili da tamna čokolada nema nuspojava, ali nudi iznenađujuće visoku stopu koristi za ugrožene pacijente.

U studiji, provedenoj na Sveučilištu u Melbourneu, korišten je matematički model u predviđanju učinaka i koristi dnevne konzumacije tamne čokolade. Desetogodišnje istraživanje provedeno je na više od 2.000 osoba s visokim rizikom od bolesti srca. Svi su testirani patili od metaboličkog sindroma, kombinacije stanja koja uključuje povišeni krvni tlak, pretilost, visoku razinu masnoća u krvi i nemogućnost kontrole razine šećera u krvi, ali nisu imali povijest bolesti srca ili dijabetesa te se nisu liječili medikamentima za krvni tlak.

Dnevna potrošnja 100 grama tamne čokolade može spriječiti 70 nefatalnih i 15 fatalnih kardiovaskularnih incidenata na uzorku od 10.000 osoba, piše u studiji objavljenoj na stranici Bmj.com. Takva procjena sugerira da bi se tamna čokolada mogla smatrati djelotvornom intervencijom. Metoda prevencije nije skupa, a izračunali su da bi stajala oko 250 kuna godišnje po glavi stanovnika. Ta bi svota mogla pokriti oglašavanje i mogućnost subvencioniranja tamne čokolade za osobe slabijeg imovinskog stanja.

Ipak, zaštitne učinke ima samo tamna čokolade koja sadrži barem 60 do 70 posto kakaa. Mliječna ili bijela čokolada ne osiguravaju istu korist. Tamna je čokolada bogata flavonoidima za koje je poznato da imaju učinak zaštite srca. Protivnici ove teorije kažu da visokokalorični sadržaj čokolade neutralizira njezine prednosti. Prethodna su istraživanja pokazala da tamna čokolada smanjuje krvni tlak i poboljšava osjetljivost na inzulin te smanjuje rizik od dijabetesa, prenosi Mail Online.

Izvor: tportal.hr




Koji začini čuvaju srce?

Dok kuhamo, često znamo koristiti različite začine, ali više brinemo da u jelu bude zdravih namirnica poput povrća. Znanstvenici su došli do otkrića da su začini itekako važni te nas mogu zaštititi od bolesti srca

Kada jedemo hranu bogatu ugljikohidratima, tijelo dio iskoristi za energiju koja mu je potrebna, a višak pohranjuje u masne stanice i čuva za poslije. Voditeljica istraživanja Sheila West objašnjava da se kod takve prehrane stvaraju trigliceridi u krvi, a ako jedemo previše, tada oni mogu uzrokovati bolesti srca.

'Shvatili smo da dodavanje začina u masnija jela smanjuje razinu triglicerida u krvi za 30 posto', rekla je doktorica Sheila West i dodala da su u jela ispitanicima dodavali začine poput curryja i cimeta. Kontrolna jela bila su identična, ali nisu imala začine.

Istraživački tim ispitanicima je svakih pola sata pregledavao krv i pokazalo se da jela sa začinima poput ružmarina, origana, cimeta, crnog papra, češnjaka i paprike smanjuju razinu triglicerida u krvi. Razlog tome je što ovi začini imaju antioksidantsko djelovanje koje se u krvi povećalo za 13 posto, a razina inzulina pala je za 20 posto.

Znanstvenici smatraju da do dvije žlice začina neće štetno utjecati na želudac, što je potvrdilo i ovo istraživanje, a planiraju napraviti novu studiju da vide ima li jednako dobrih rezultata s manjom količinom.

Izvor: tportal.hr




Svaki sat ispred TV-a povećava rizik od bolesti srca

Višesatno buljenje u televizor nije samo zatupljujuće, već i vrlo nezdravo, tvrde stručnjaci - pogotovo za vaše srce
Istraživanje koje je proveo britanski Medical Research Council pokazuje da bi čak osam posto manje ljudi umrlo od bolesti srca kada bi smanjili gledanje TV-a sa četiri na jedan sat dnevno.

Ova opsežna studija pratila je 13.197 sredovječnih muškaraca i žena u Norfolku i pokazala je da je gledanje televizije znatno utjecalo na rizik od srčanih bolesti.

'Naša tijela nisu napravljena za duge periode sjedenja i morali bismo znati da gledanje televizije (da, čk i Svjetskog nogometnog prvenstva) povećava šansu da dobijemo neku bolest srca', kažu stručnjaci.

Izvor: tportal.hr



Na Floridi ulovljen rekordni burmanski piton


U parku Everglades na Floridi ovih je dana ulovljen dosad najveći burmanski piton, javljaju američki znanstvenici
Zmija duga 5,18 metara, a teška 74 kg bila je skotna i imala 87 jaja, čime je postavila još jedan rekord.

Uvezeni burmanski pitoni smatraju se odgovornima za ubrzano istrebljenje sisavaca u poznatom američkom nacionalnom parku. Znanstvenici upozoravaju da novo otkriće pokazuje koliko su ovi azijski udavi postali rasprostranjeni na jugu Floride.

'To znači da zmije uspijevaju preživjeti dugo vremena u divljini', rekao je Kenneth Krysko iz Prirodoslovnog muzeja Floride. 'Nema ničega što bi ih moglo zaustaviti, a domaća divljač je u nevolji.'

Krysko kaže da je u probavnom sustavu zmije pronađeno perje i drugi sadržaji koji bi trebali otkriti čime se hranila. 'Zmija od 5,18 metara može pojesti što god poželi', dodao je.

Pitoni svoj plijen ubijaju davljenjem, a poznato je da mogu progutati životinje veličine jelena ili aligatora. Najveći dosad poznati primjerak, ženka nazvana Baby, živjela je u Serpent Safariju u Illinoisu. Nakon što je uginula u dobi od 27 godina utvrđeno je da je bila duga 5,74 metara. U prirodi su burmanski pitoni duži od pet metara vrlo rijetki. Stručnjaci procjenjuju da u Evergladesu sada živi već više tisuća pitona, nekadašnjih kućnih ljubimaca puštenih na slobodu ili njihovih potomaka.

Izvor: tportal.hr



Otkrijte kako je moguće hodati po vodi

Želite zabaviti prijatelje i dokazati im da imate moći nalik na one iz priča o Isusu? Ubacite dovoljno kukuruznog škroba u bazen i moći ćete prošetati njegovom površinom dok drugi plivaju u njemu
Kako je to moguće? Čestice škroba u vodi imaju neobično svojstvo da se zbiju u vrlo čvrstu površinu kada se na njih izvrši nagli pritisak, a znanstvenici su tek nedavno otkrili zašto.

'Pokušajte šakom udariti u ovakvu otopinu i slomit ćete zglob', upozorava Scott Waitukaitis, fizičar na University of Chicago, koji je odlučio istražiti znanstvenu pozadinu popularnih filmova postavljenih na YouTubeu (dolje i desno).

Eksperimenti su već ranije pokazali da se voda u kojoj je otopljena podjednaka količina škroba ne ponaša kao drugi fluidi. Ako ruku u nju uronite polako, ona će kliznuti bez velikog otpora, međutim, ako pljesnete dlanom po površini, on će se naglo zaustaviti.

Kako bi otkrili koje su sile ovdje na djelu, znanstvenici su udarili u mješavinu metalnim stupom i analizirali posljedice. Rendgenske snimke neprozirne tekućine pokazale su kako se materijal kreće ispod površine. Simulacije utemeljene na ovim podacima otkrile su da nagli udarac istiskuje vodu iz prostora između čestica. U tom trenutku na scenu stupa trenje među česticama, one se povezuju i počinju ponašati kao krutina.

Izvor: tportal.hr



Zašto žene više boli glava nego muškarce?

Medicinske statistike pokazuju da oko tri puta više žena nego muškaraca boluje od migrena - oko 18 posto svih žena u Europi i SAD-u pati od teških glavobolja
Zašto je ovaj problem ovako disproporcionalno raspoređen među spolovima, mogla bi objasniti nova američka studija.

U svojem istraživanju, predstavljenom u novom broju časopisa Brain, tim stručnjaka iz Dječje bolnice u Bostonu i Medicinske škole u Harvardu pod vodstvom neurologa i neurobiologa Davida Borsooka i Nasima Malekija ispitivao je 44 muškaraca i žena od kojih je pola bolovalo od migrena. Žene su svoje glavobolje opisale jednako intenzivnima kao muškarci, ali su ih doživjele kao neugodnije. Borsook kaže da je ova razlika u doživljaju analogna razlici između glasnoće zvuka grebanja noktima po školskoj ploči i osjećaja nelagode koji on izaziva.

Tim je skenirao mozgove dobrovoljaca i prikupio dvije vrste podataka – jedni su uključili oblike i svojstva mozga, dok su drugi mjerili aktivnosti mozga. Rezultati su pokazali da žene imaju malo gušću sivu tvar u dva područja – u otoku koji je odgovoran za procesuiranje boli te u tzv. precuneusu koji je nedavno povezan s migrenama, ali i sa sviješću ili osjećajem vlastitog jastva. Ostali sudionici istraživanja, među kojima i muškarci koji su patili od migrena, u navedenim područjima nisu imali nikakva zadebljanja.

Kako bi otkrili što ove strukturne razlike znače, stručnjaci su analizirali snimke magnetskom rezonancom mozgova samo onih muškaraca i žena koji su imali migrene. Tim je usporedio njihove moždane aktivnosti tijekom procesuiranja osjećaja boli u dodiru ruke s vrućom metalnom kockom. Skenovi su pokazali da kod žena zadebljanja sive tvari međusobno komuniciraju na način koji nije zabilježen kod muškaraca. Kada su stručnjaci konačno istražili spolne razlike u jasno definiranim mrežama za obradu boli, otkrili su da većina struktura koje su jače reagirale kod žena pripada emocionalnim mrežama.

'Kada muškarci osjete bol, njihov mozak kaže 'jao'. No ženski mozak kaže 'JAOOOOO!'', rekao je Maleki i pojasnio da svi rezultati zajedno pokazuju da temelj spolne razlike u doživljaju migrena nije samo jedno područje, već cijela mreža - sustav koji vodi do problema progresije.

Zanimljivo je također da su muškarci s migrenama snažnije reagirali na bol zbog vrućine u tzv. bazalnom prednjem mozgu – dijelu koji je zadužen za osjećaj nagrade, a često se istražuje u vezi s ovisnostima. 'Dok su sindromi boli snažnije izraženi kod žena nego muškaraca, u slučaju ovisnosti je suprotno', rekao je Maleki. 'Muškarci češće razvijaju ovisnosti pa je moguće da je sustav nagrađivanja uključen u patofiziologiju kod muškaraca. Postoje li preklapanja između putova za bol i nagrade? Odgovor je da za sada ne znamo. No ovi bi nam rezultati mogli pomoći da postavimo bolje ciljana pitanja za razumijevanje migrena.'

Neki znanstvenici smatraju da bi također trebalo istražiti jesu li zabilježene razlike u mozgu uzrok ili posljedica migrena, jesu li one trajne ili prolazne te jesu li odgovor samo na migrene ili i na druge vrste boli.

Izvor: tportal.hr



Nakon Fukushime otkriveni mutirani leptiri

Leptiri u okolici centrale Fukushime i dva buduća naraštaja tih kukaca pretrpjeli su mutacije zbog radijacije, otkrili su japanski znanstvenici
Kod oko 12 posto malih modrih leptira iz porodice lycaenida koji su kao ličinke bili izloženi zračenju iz nuklearne centrale u ožujku 2011. primijećene su anomalije, napose manja krila i deformacija očiju, rekli su istraživači.

Ovi kukci su sakupljeni nedaleko od oštećene centrale Fukushime Daiichi u svibnju, dva mjeseca nakon nesreće, a zatim su preneseni u laboratorij radi razmnožavanja. Oko 18 posto sljedećeg naraštaja imalo je slične probleme, istaknuo je Joji Otaki, profesor na sveučilištu Ryukyu u Okinawi.

Udio je dodatno porastao u trećem naraštaju (do 34 posto), dodaju znanstvenici.

Šest mjeseci nakon havarije u okolici centrale sakupljena je još jedna skupina leptira kod kojih je ovaj put utvrđeno 52 posto anomalija, dodaje Otaki.

Rezultati istraživanja objavljeni su na mrežnoj stranici Scientific Reportsa.

"Iz toga smo nedvojbeno zaključili da je zračenje iz centrale Fukushime Daiichi oštetilo gene leptira", istaknuo je Otaki.

No, upozorio je, ovi rezultati se moraju uzeti s oprezom, budući da ovakve posljedice nisu primijećene ni kod jedne druge životinjske vrste ni kod čovjeka.

Izvor: tportal.hr




Klor iz bazena je krivac za probleme s disanjem

Djeca koja redovito idu na bazene imaju veće šanse za dobivanje astme, upozoravaju znanstvenici. Prema njihovim riječima, klor koji se koristi u bazenima može povećati rizik od astme za djecu do 6 godina, ali također i rizik od dobivanja alergijskog rinitisa i drugih vrsta alergija. Razlog za to je što nusproizvodi kloriziranja zagađuju zrak, osobito u zatvorenim bazenima, iritirajući pluća zbog čega ona postaju osjetljivija na alergene.

Istraživači sa Katoličkog univerziteta u Luvenu u Belgiji tvrde da je efekt klora na respiratorni sustav kod djece pet puta gori nego što je slučaj s pasivnim pušenjem.
Smatra se da u Velikoj Britaniji više od pet milijuna ljudi boluje od astme. Međutim, organizacije za borbu protiv astme kažu kako spomenuto istraživanje nije dovoljno definirano da bi se roditeljima savjetovalo da ne puštaju djecu u zatvorene bazene.

Profesor toksikologije Alfred Bernard, koji je bio na čelu istraživanja, objašnjava: „Nema sumnje da klor u bazenima ima veze s alergijskim oboljenjima. Vjerojatno nije slučajno to što su zemlje s velikim brojem pacijenata koji boluju od astme i respiratornih alergija ujedno i one zemlje u kojima su zatvoreni bazeni u kojima se koristi klor jako popularni.“

Međutim, dr. Ilein Vicers smatra: „Astma nastaje kao rezultat kompleksne mješavine genetskih faktora i životne okolice, pa je tako potrebno više istraživanja prije nego što dovedemo u vezu astmu s upotrebom kemikalija u bazenima. Plivanje je odličan način vježbanja za djecu s astmom, jer pomaže u jačanju kapaciteta pluća, a malo je vjerojatno da topli, vlažni zrak u zatvorenim bazenima izaziva simptome astme. Govorimo roditeljima djece s astmom da nemaju razloga biti zabrinuti ako njihovo dijete ide na plivanje, osim ako se simptomi astme ne razviju u toku odlaska na bazen.“

Izvor: mojezdravlje.net




Zablude o određivanju spola djeteta

Ako je u trudnice velik trbuh, onda će biti dječak

To uvjerenje je psihološka pretpostavka. Muškarci najčešće krupniji od žena, iako srećemo puno suprotnih slučajeva. Ista situacija se događa i u maternici. Veličina trbuha ovisi isključivo o težini ploda. A težina ploda je uvjetovana genetikom, prehranom trudnice i hormonima.


Spol bebe može se odrediti po obliku trbuha

Ako je trbuh okrugao i visok, onda je dječak, a ako je trbuh širok i nizak, onda je djevojčica.
To nema apsolutno nikakve veze s spolom djeteta. Oblik trbuha isključivo ovisi od stanja mišića trbuha, hormona odgovornih za opuštanje zdjeličnih zglobova i težine žene.


Ako je trudnica stalno gladna, roditi će dječaka

To je djelomično točno. Apetit raste pod djelovanjem muških hormona testosterona. Ali oni mogu biti u organizmu neovisno od spola djeteta. Osjećaj gladi se povećava i kada je plod krupniji nego obično. Ali to ne mora značiti da će se obvezno roditi dječak.


Spol bebe ovisi od težine buduće mame

Težina majke doista utječe na spol bebe, jer je za razvoj dječaka potrebna veća količina hranljivih tvari. Istraživanjima je potvrđeno da žene koje su prije trudnoće težile manje od 54 kilograma uglavnom rađaju djevojčice, dok žene koje su prije trudnoće imale preko 54 kilograma, rađaju dječake. Ipak, riječ je samo o statističkim podacima, pa vam nitko neće garantirati kojeg spola će biti vaše dijete, bez obzira na vašu težinu.


Mladi roditelji češće imaju dječake, a stariji djevojčice

Znanstvenici su uočili tu činjenicu, ali ona nije uvijek točna. S godinama dolazi do hormonalnih promjena u organizmu i to može da utjecati na spol djeteta. Ali se ipak kod svakoga to dešava drugačije.

Izvor: mojezdravlje.net




Prekomjerni rast dlaka - poremećaj hormona i metabolizma


Hirzutizam je prekomjerni rast dlaka, najčešće kod žena, na dijelovima tijela gdje je dlaka pod androgenom kontrolom i gdje se viđa terminalna, crna, dlaka kod muškaraca nakon puberteta. Ta područja su: područje iznad gornje usne, brada, grudi, donji dio trbuha i unutrašnja strana natkoljenica. Do pojačanog rasta dlaka često dolazi kod endokrinih bolesti. U osnovi ovih poremećaja, a najčešće su to oni u okviru sindroma policističnih jajnika, nalazi se hiperandrogenizam, i on se kod većine oboljelih može dokazati biokemijskim analizama krvi i/ili urina. U malom broju slučajeva, ove analize postaju nedovoljne da bi se pomoću njih mogao utvrditi uzrok hirzutizma. Također, pojačana dlakavost može biti posljedica nasljedne strukture kože, u kojoj su stanice kože osjetljivije na hormone u krvi. Tada su sve analize hormona uredne, a problem postoji.

Uzroci koji dovode do nastanka hirzutizma kod odraslih žena su: Cushingov sindrom, sindrom policističnih jajnika, hiperinsulinemija, hipotireoza i hiperprolaktinemija. Pojedini liječnici smatraju da za hirzutizam, stres može istovremeno predstavljati i uzrok i posljedicu. Vrlo rijetko hirzutizam može biti izazvan i tumorima jajnika. Uporaba određenih tableta za kontracepciju može dovesti do nastanka hirzutizma. Kod jednog broja pacijentica dolazi do idiopatskog hirzutizma, a to su slučajevi kada nije moguće i pored brojnih pretraga, pronaći razlog nastanka hirzutizma.

Za liječenje je neophodno da se kod svakog pacijenta sa pojačanom dlakavošću razmotri postojanje hormonskog poremećaja i da se u suradnji sa ginekologom i endokrinologom utvrdi neophodnost hormonske terapije. Samo uklanjanje dlake, uz hormonsku terapiju ako je neophodna, može se postići najefikasnije laserskom fotoepilacijom koja ima najbolje rezultate.

Trajnost tretmana je još uvijek tema za diskusiju. Ono što su istraživanja pokazala jeste dugotrajnost, mjerena godinama. Ukoliko postoji hormonski poremećaj laserska epilacija je efikasna, ali ne kao kod osoba bez hormonskog poremećaja. Efikasnost tretmana je individualna i kod osoba s urednim hormonskim statusom.

Izvor: mojezdravlje.net




Moram hitno nešto kupiti!


U protekla dva-tri dana sigurno ste si barem jednom rekli da vam treba nešto za podizanje raspoloženja - nova šminka ili boca dobrog vina. Nema sumnje da je to uobičajeno i posve normalno ponašanje, no stručnjaci upozoravaju da su takvi mali "trikovi" za podizanje raspoloženja početak klizenja strmom stazom koja vodi u zatvoreni krug ovisnosti. Bilo da je riječ o nezdravom oslanjanju na šoping, hranu, vježbanje ili alkohol, istraživanja pokazuju da su danas žene, koliko god bile informiranije i obrazovanije od prošlih generacija, više nego ikada izložene riziku od ovisnosti.

Sve je više podataka o tome kako među ženama u 40-im godinama života vlada prava epidemija stresa i depresije, što se povezuje s promjenama u strukturi društva: žene te dobi većinom imaju maloljetnu djecu, uz to rade puno radno vrijeme i zadužene su za glavninu obiteljskih obaveza. Neke žene su razvile uspješne taktike koje im pomažu da se lakše nose sa stresom, a mnoge su i posegnule za "pomoćnim sredstvima" kao što su alkohol, hrana ili šoping.

Definicija ovisnosti

Najjednostavniji i najsigurniji način da se utvrdi postojanje ovisnosti jest ustanoviti uzrokuje li određeno ponašanje probleme u vašem životu, bilo da je riječ o svađama s partnerom ili o propustima na radnom mjestu. Ipak, najočitija karakteristika ovisnosti jest poricanje njezinog postojanja, što može uvelike otežati prepoznavanje problema, a time i smanjiti šanse za njegovo rješavanje. Za osobe s problemom ovisnosti tipično je da se uspoređuju s drugima ako im to ide u prilog, primjerice "ipak pijem puno manje od mojih prijatelja!" ili " nisam radoholičarka, samo sam jako predana poslu". Stoga je jako važno da budete potpuno iskreni prema sebi i da proanalizirate kakve posljedice ima vaše ponašanje na razne aspekte vašeg života. Pretjerujete li s nekim oblikom ponašanja, važno je da priznate sebi da imate problem i da se pokušate s njim suočiti.


Alkohol

• Možda imate problem:

- ako se sramite količine alkohola koju pijete, ako lažete o tome i skrivate da pijete

- ako redovito propuštate obavljati obaveze zbog problema s alkoholom

- ako ste pokušali prestati piti alkohol i niste uspjeli.

• Što se događa

Istraživanje koje je proveo British Liver Trust otkrilo je da se jedna od pet žena starijih od 35 godina redovito opija, i to najčešće u vlastitom domu. Obratite pažnju na količinu alkohola koju popijete u jednom navratu te razmislite o tome kakve sve posljedice to ima na vaš život: možda biste izbjegli niz svađa zbog kojekakvih besmislenih sitnica da ste bili trijezni ili možda ne biste gotovo svakodnevno kasnili na posao da ujutro niste uvijek mamurni.

• Riješite se toga

Unesite promjene u društveni život i počnite raditi nove stvari ili se baviti aktivnostima koje ne uključuju pijenje alkohola. Pokušajte se upisati na tečaj plesa ili s prijateljima odite na izložbu ili u kino umjesto u kafić.

Imate li osjećaj da vam je alkohol nužno potreban ili se zaista mučite da smanjite njegovu konzumaciju, porazgovarajte sa svojim liječnikom ili se pridružite nekom klubu liječenih alkoholičara.
Šoping

• Možda imate problem:

- ako suprugu, prijateljima ili obitelji lažete o tome koliko trošite u svojim šoping-turama

- ako često trošite više nego što si možete priuštiti i zbog toga imate financijske probleme

- ako kupujete stvari samo zato da biste se oraspoložili.

• Što se događa

Nema ništa loše u tome da se počastite novim ružem za usne ako ste neraspoloženi. Razlog za zabrinutost javlja se kad takvo ponašanje prijeđe u naviku koja s vremenom posve izmakne kontroli. Čak i ako niste u dugovima zbog takvog ponašanja, trebali biste se zamisliti nad onim što činite, jer pokušavanje postizanja osjećaja sreće šopingom mogao bi biti vaš način da izbjegnete suočavanje s osjećajima i problemima koji vas muče i s kojima biste se trebali uhvatiti u koštac. Zanimljivo je da se ovisnost o šopingu kod žena najčešće svodi na kupnju odjeće i kozmetike, vjerojatno stoga što su žene sklonije izgubiti samopouzdanje zbog i najmanje sitnice vezane uz vlastiti izgled.

• Riješite se toga

Počnite zapisivati sve što kupujete i pokušajte pronaći način da izađete na kraj s dugovima i minusom.

Pokušajte samopouzdanje izgraditi nekim drugim metodama i pronađite zdraviji način da popunite prazninu koju osjećate.

Odite na psihološko savjetovanje: uz stručnu pomoć lakše ćete se pozabaviti samopouzdanjem i pobijediti ovisnost.
Posao

• Možda imate problem:

- ako neprestano razmišljate o poslu

- ako vrijeme koje provodite radeći negativno utječe na vašu vezu, obiteljski život ili prijateljstva

- ako ste nervozni ili tjeskobni kad ne radite, čak i ako ste na godišnjem odmoru.

• Što se događa

Pretrpavanje poslom samo je jedan od načina izbjegavanja suočavanja s osjećajima i problemima. Osim toga, mnogi ljudi svoje samopouzdanje crpu isključivo iz posla, a u tom se slučaju svaka sitnica koja u toj sferi života izazove problem doživljava kao katastrofa.

• Riješite se toga

Disciplinirano se držite radne satnice, a da biste si olakšali, zakažite termin kod zubara, tečaj pilatesa ili kavu s prijateljima točno pola sata nakon službenog završetka radnog vremena ili u stanci za ručak.

Pronađite neke druge načine podizanja raspoloženja, primjerice volonterski rad.

Budite malo manje savršeni. Žene često osjećaju pritisak da u svemu moraju biti 100 posto uspješne: pokušajte si zadati da svoje obaveze obavljate "dovoljno dobro", a ne "savršeno".
Tjelovježba

• Možda imate problem:

- ako žrtvujete druge aspekte života kako biste svaki slobodni trenutak posvetili tjelovježbi

- ako ste nemirni, depresivni ili osjećate grižnju savjesti kad preskočite trening

- ako ljudi često komentiraju količinu vremena koju provodite vježbajući.

• Što se događa

Tjelovježbom se u tijelu povećava razina hormona koji pružaju osjećaj sreće i dobrog raspoloženja. To znači da, poput svih ostalih sadržaja koji pomažu u popravljanju raspoloženja, može izazvati ovisnost.

• Riješite se toga

Sljedeći put kad se budete osjećali loše zato što ste propustili trening, pokušajte se pomiriti s tim osjećajem. Izdržat ćete, a spoznaja da ste jednom preživjeli pomoći će vam da sljedeći put ne osjećate takvu tjeskobu ako preskočite trening.

Svaki tjedan odredite dva ili tri dana za odmaranje. Pronađite zabavan način da budete aktivni, na primjer otiđite na plesni tečaj s partnerom. U svakom slučaju, pokušajte aktivnost povezati s nekim oblikom zabave tako da ne bude samo dnevna obaveza.
Hrana

• Možda imate problem:

- ako se sramite svog ponašanja u vezi s hranom

- ako cijeli dan razmišljate samo o tome što ćete pojesti

- ako posežete za hranom svaki put kad ste pod stresom ili loše volje.

• Što se događa?

Svi mi ponekad koristimo hranu kao podizač raspoloženja, a pločica čokolade je potpuno prihvatljiv mali užitak. Opasno je ako takvo ponašanje postane rutinsko, kad to činite svakodnevno, kad se zbog toga udebljate, počnete osjećati nezadovoljstvo izgledom i izgubite samopouzdanje.

• Riješite se toga

Umjesto da posegnete za keksom ili kolačem, nazovite prijatelja. Nakon razgovora shvatit ćete da je vaša žudnja za hranom jednostavno nestala.

Pronađite novi način da se nosite sa stresom ili dosadom, primjerice nabavite psa i provodite što više vremena šećući s njim.

Zavolite svoje tijelo. Stavite šarenu gumicu oko ručnog zgloba i potegnite je svaki put kad pomislite nešto loše o sebi. Na taj način osvijestit ćete koliko ste puta u danu kritični prema sebi i lakše ćete to mijenjati.
Zašto netko postaje ovisan?

Na sklonost ovisnosti utječe više faktora, a jedan od njih su geni, što je potvrdilo više znanstvenih istraživanja. Drugi važan faktor je okolina u kojoj ste odrasli: primjerice, ako je vaša majka posezala za bocom svaki put kad se našla pred problemom, lako je moguće da ste usvojili takav obrazac ponašanja.

Važnu ulogu imaju i kemijski procesi u mozgu. Znanstvenici tvrde da su neki od nas rođeni s većom količinom hormona stresa kortizola te s manjom razinom hormona dobrog raspoloženja, poput dopamina. Takve osobe lakše upadaju u tjeskobna i depresivna stanja od onih s normalnim razinama tih hormona te teže postižu osjećaj sreće. Osim toga, osobe s tako poremećenim razinama hormona u mozgu sklonije su upadati u ekstremne oblike ponašanja, poput opijanja ili prekomjernog iscrpljivanja tjelovježbom, kako bi nekako postigle osjećaj dobrog raspoloženja.

Izvor: Jutarnji.hr



Klimatski skeptici konačno priznali poraz


Utemeljitelj projekta Berkeley Earth Surface Temperature (Best), profesor Richard Muller, ugledni fizičar koji donedavno nije vjerovao u globalno zatopljenje, kaže da su ga ovi rezultati iznenadili.

'Nismo to očekivali, međutim, kao znanstvenicima dužnost nam je da dozvolimo da nam podaci promijene mišljenje', rekao je Muller i dodao kako se danas smatra preobraćenim skeptikom nakon što je za kratko vrijeme doživio potpuni zaokret u svojim uvjerenjima.

'Naši rezultati pokazuju da je prosječna temperatura tla Zemlje porasla za oko 2,5 stupnjeva u posljednjih 250 godina, od čega 1,5 u zadnjih 50. Štoviše, čini se da je sav taj porast rezultat ljudskih emisija stakleničkih plinova', napisao je u svojem izvješću za New York Times američki fizičar.

Tim znanstvenika s University of California u Berkeleyju prikupio je podatke o temperaturama izmjerene od 1753. godine na 44.455 lokacija. U ovom istraživanju znanstvenici su, za razliku od prijašnjih, proveli automatiziranu obradu podataka kako bi izbjegli moguću ljudsku pristranost, koja je ranije bila temelj kritika klimatskih skeptika. Tim s Besta zaključio je da, unatoč detaljnim analizama, njihovi rezultati odgovaraju onima koji su dobiveni u ranijim studijama, samo što im je nesigurnost smanjena.

Isti je tim prošloga listopada objavio rezultate koji su pokazali da je prosječna temperatura tla od sredine 50-ih porasla za oko jedan stupanj, međutim, u toj studiji nije ispitan ključni krivac za zagrijavanje. U novom istraživanju ekipa je analizirala zagrijavanje koje su izazvale solarne aktivnosti koje su među klimatskim skepticima omiljeno obrazloženje za klimatske promjene. Pokazalo se da je doprinos Sunca zagrijavanju u posljednjih 250 godina bio praktički jednak nuli, dok su vulkanske erupcije izazvale manje padove temperature u razdoblju od 1750. do 1850.

Richard Muller
'Premda ovo još uvijek ne dokazuje definitivno da globalno zagrijavanje uzrokuju staklenički plinovi koje stvaraju ljudi, to je ipak najbolje objašnjenje koje smo našli', rekao je Muller dodavši da su njihovi nalazi još snažniji od onih koje je utvrdio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC).

No unatoč jakim argumentima i činjenici da su do njih došli sami klimatski skeptici, neki protivnici ideje o ljudskom utjecaju na zagrijavanje i dalje ostaju uporni. Tako prof. Judith Curry, klimatologinja na Georgia Institute of Technology i voditeljica popularnog bloga za klimatske skeptike, smatra da je metodologija kojom su dobiveni novi rezultati previše jednostavna.

'Šlag na torti' novog otkrića nedvojbeno predstavljaju još dvije nove studije. Prema prvoj, objavljenoj jučer u časopisu Nature Geoscience, kronična suša koja je pogodila Sjevernu Ameriku od 2000. do 2004. najveća je u posljednjih 800 godina. U njoj znanstvenici također najavljuju da će ovakvi sušni periodi u skoroj budućnosti postati uobičajeni. Druga je pak pokazala da se glečeri na Himalaji ipak otapaju. Prema njoj je od 70-ih do danas nestalo oko devet posto leda na Himalaji i Tibetanskoj visoravni. Podaci također pokazuju da se ovo otapanje posljednjih godina ubrzava. Podsjetimo, klimatski su skeptici oštro napali izvješće UN-a u kojem je pogrešno prognozirano da će ledenjaci Himalaje nestati do 2035.

Zanimljivo je također da je jedno nedavno provedeno ispitivanje pokazalo da su klimatski skeptici u većem postotku skloni raznim drugim teorijama urote, kao što je primjerice ona prema kojoj ljudi nikada nisu sletjeli na Mjesec.

Izvor: tportal.hr



Pola sata šetnje poboljšava metabolizam


'Naša studija pokazuje da ćete imati koristi čak i ako ne promijenite način prehrane', rekla je voditeljica istraživanja Johanna L. Johnson iz Medicinskog centra sveučilišta Duke.

Osoba kojoj je dijagnosticiran metabolički sindrom ima najmanje tri od pet rizičnih faktora: širok struk, visok tlak,
visoku razinu štetnih triglicerida, nisku razinu dobroga kolesterola ili visoku razinu šećera u krvi. Mnoge su studije pokazale da od tih problema pati sve veći broj ljudi.

Prije nego što su počeli redovito vježbati, 41 posto ispitanika
ispunjavalo je kriterije za metabolički sindrom. Na kraju
osmomjesečnoga programa vježbanja, patilo je samo 27 posto.

Osobe uključene u studiju koje su vježbale najmanje (šetale pola sata 6 dana u tjednu) imale su znatnu korist, dok su one koje su vježbale najviše (trčale oko 30 kilometara na tjedan) imale neznatno veće koristi u smanjivanju rizičnih faktora za metabolički sindrom.

Osobe koje su u kratkom razdoblju vježbale vrlo intenzivno nisu smanjile rizične faktore za metabolički sindrom onoliko koliko su ih smanjile osobe koje su vježbale manje intenzivno tijekom dužega razdoblja.

To znači da svakodnevna umjerena tjelesna aktivnost vrijedi više od intenzivne tjelesne aktivnosti nekoliko puta na tjedan.

Izvor: Jutarnji.hr




Kako nas bolnice čine još bolesnijima


Prije svega, klonite se mladih liječnika na praksi. Nova studija objavljena u Journal of General Internal Medicine pokazuje da je u američkim bolnicama koje organiziraju obuku mladih liječnika 10% veća smrtnost u srpnju. Dr. David Phillips, voditelj studije i profesor psihologije na Sveučilištu California špekulira da je 'srpanjski efekt' posljedica toga što u ovom mjesecu većina specijalizanata počne s obukom.

Najveći broj ovih liječničkom greškom izazvanih smrtnih slučajeva su posljedica krivo propisanih ili krivo doziranih lijekova.

Sveukupno, u američkim bolnicama svake godine bilježe 98.000 smrtnih slučajeva koji su posljedica medicinskih grešaka. Još jedna američka studija pokazala je da je jedan od sedam pacijenata morao ostati duže u bolnici, doživio ozljedu, trebao hitnu pomoć ili umro, isključivo zbog greške koju je uzrokovalo osoblje bolnice.



Kako izbjeći da se isto dogodi i vama? Provjerite:


1. Ako je moguće izaberite bolju bolnicu
Bolničke infekcije uzrokuju 31.000 smrti godišnje, samo na području SAD-a. 'To je gotovo jednako broju umrlih od raka dojke,' upozorava dr. Peter Pronovost, autor knjige Safe Patients, Smart Hospitals.

Neke privatne ustanove rade tako da vam zdravstveno osiguranje pokriva troškove. Ako ste uvjereni da rade u boljim uvjetima i s boljim osobljem, pokušajte ugovoriti termin kod njih.

2. Ispitajte koliko iskustva ima vaš liječnik
Što je liječnik češće obavio neki zahvat, to je veća šansa uspjeha.

3. Recite ne - petku i vikendima
Vikend, noć, praznici i petak popodne nisu najidealnije vrijeme za operaciju. Petkom je posebno loše dogovoriti operaciju koja može čekati jer je osoblje vjerojatno iscrpljeno i ima manju sposobnost koncentracije.

Vikend operacije su još gore. Primjerice, osobe koje su zbog moždanog udara morale na operaciju vikendom imaju 16 posto veću šansu umrijeti, pokazala je studija sa Sveučilišta Toronto. Zašto? Osoblja je manje, duže se čeka na testove, a liječnike se često mora zvati da dođu od kuće.

I vrijeme dana utječe. Potrudite se da vas operiraju prijepodne, ako je moguće što bliže početku smjene.

4. Ne idite sami
Pacijent je često zabrinut, pod stresom ili pod utjecajem sedativa pa je vrlo poželjno da u vaše ime govori netko vama blizak. Oni mogu pitati nešto čega se oboljeli nije sam sjetio i razumiju zašto je bolesnik posebno zabrinut zbog nečeg. Osim toga, netko tko vas voli i posjećuje, može pratiti tijek liječenja i uočiti eventualne greške koje bi inače prošle neopaženo.

Ponesite svoje lijekove
Neka pokraj vas stoje izložene kutije lijekova koje uzimate. Šansa da vam daju krivi lijek smanjuje se ako osoblje jasno vidi što uzimate.

5. Izbjegnite dva iznenađujuća izvora infekcija
Dizalo je mjesto kojeg dodiruju gotovo svi, ali rijetki peru ruke. Koristite li dizalo, u ruku stavite maramicu pa tek onda pritisnite gumb. Odjeća koju nosi liječnik također je mogući izvor infekcije. Liječnici su neprestano u kontaktu s raznoraznim oboljenjima, a jedno je istraživanje pokazalo da je 20 od 40 liječničkih kravata kontaminirano opasnim bakterijama. Ista je situacija i s 17 od 84 stetoskopa.

6. Spriječite opasne padove
Do 30% padova rezultira ozbiljnim ozljedama. U bolnicama se one najčešće događaju na putu do zahoda ili kupaonice. Ako se osjećate nesigurno na nogama - pozovite pomoć. Pa čak i ako se osjećate stabilno, pobrinite se da imate obuću koja stabilizira nogu i ne klizi po vrlo često klizavim bolničkim hodnicima.

7. Ako nešto pitate, budite ljubazni i nasmijani - ako je ikako moguće
Ni jedna studija nije pokazala da bombonijere koje poklanjate medicinskim sestrama donose privilegije, no ljubaznost će doista potaknuti osoblje da vam pokloni malo veću pažnju. Pokušajte biti prijateljski nastrojeni čak i ako dođe do problema.

Izvor: Net.hr

 

Koliko često treba mijenjati ručnike i kuhinjske krpe

Neki ljudi koriste ih samo jednom i odmah bacaju u košaru za prljavo rublje. Drugi će koristiti ručnike više puta - jer misle da nisu prljavi, mrze prati rublje ili podržavaju 'zeleniji' stil života. Što je bolje?

Ne trebaju svi jednako često mijenjati sve ručnike. Ako često vježbate ili fizički radite pa se prilično znojite, ručnike trebate mijenjati češće nego drugi. No bez obzira čime se bavite, svoj ručnik za kupanje ne biste trebali koristiti duže od tjedan dana. Zbog prašine i stanica kože koje se skupljaju na njemu, oni postaju dobra podloga za razvoj neželjenih mikroorganizama koji, pak, mogu uzrokovati razne boleštine i zdravstvene tegobe.

Sušenje

Ako ste od onih koji ručnik za tijelo koriste u više navrata, nakon korištenja ga objesite tako da se suši. Ni u kom slučaju ga ne bacajte na pod ili na neku drugu podlogu na kojoj će ostati vlažan. Ako nakon teretane ili bazena ručnik ubacujete u torbu, po povratku kući ubacite ga u perilicu rublja jer više nije prikladan za ponovnu upotrebu. Ukoliko ručnik miriše na plijesan u perilicu ubacite i jednu ili dvije šalice alkoholnog octa i jednu šalicu amonijaka. To bi trebalo ukloniti miris plijesni.

Ručnici za ruke

Začudo mnogi češće peru osobne ručnike za kupanje nego one koje koriste za sušenje ruku. A trebalo bi obrnuto. Ljudi imaju tendenciju da koriste ručnike za brisanje ruku i kako bi obrisali mrlje od paste za zube s lica, njima znaju prijeći i preko pazuha, a ponekad i lavabo obrišu njime. Razlog je to što ručnike za ruke treba prati češće.

Ručnici za pranje lica

Male ručnike za pranje lica treba prati češće nego ručnike za ruke jer oni mogu sadržavati tragove šminke, losiona ili ulja, a njime prelazite po očima, usnama... Koristite ga najviše dva ili tri puta prije ponovnog pranja.

Pazite na klice

Ako je netko u kućanstvu imao prehladu ili gripu, trebali biste ručnike prati češće. Svaka osoba treba imati svoj vlastiti set ručnika kako bi se spriječilo širenje bakterija.

Kada ih perete u perilici koristite program s najvećom temperaturom vode jer ćete tako uništiti klice i bakterije na njima. Budući da topla voda može uzrokovati blijeđenje, ručnike možete prati po boji.

Kuhinjske krpe

Nedavno kanadsko istraživanje je pokazalo da je su u kuhinji najprljavije kuhinjske krpe, od kojih su mnoge bile kontaminirane E. coli. Stručnjaci stoga napominju da se kuhinjske krpe trebaju prati odvojeno od donjeg rublja i to u vodi koja je toplija od 60 C. Prokuhajte ih kako biste ubili i razne bakterije koje mogu izazvati neugodne simptome trovanja hranom.

Da bi kuhinjske krpe bile čiste i ostatak kuhinje treba prati dezinfekcijskim sredstvima - alkoholni ocat nije loša ideja. A nužno je i redovno prati ruke.

Držite se nekih osnovnih mjera higijene. Primjerice ako krpom brišete mokro povrće ili voće, takvu krpu odmah odvojite za pranje, a nom kojom brišete ruke ne brišite posuđe.


Izvor: Net.hr


'Zdrave' navike od kojih imate više štete nego koristi


Perete li zube uvijek nakon jela ili hodate u udobnim japankama? Možda mislite da činite puno dobra svome zdravlju, a možda je baš suprotno... Slijedi popis 'zdravih' navika zbog kojih biste se mogli razboljeti.

1. Kompulzivno korištenje sredstava za dezinfekciju ruku
Ukoliko ne radite u bolnici ili nekom mjestu prepunom bacila, sapun i voda će biti sasvim dovoljni, kaže dermatolog Richard Gallo. Ako u blizini nemate vodu, gel za dezinfekciju može pomoći, ali pazite na njegov sastav. Nova istraživanja ukazuju da oni koji sadrže triclosan (ovo se odnosi i na antibakterijske sapune) mogu potaknuti otpornost na antibiotike kod bakterija i virusa. Ako već morate koristiti gel, kupite onaj koji sadrži 60 posto alkohola jer on ubija 99 posto bakterija s kojima stupi u kontakt.

2. Eksperimentirate s kremama za njegu kože
Povremeno isprobati nešto novo je sasvim u redu, ali ako režim za njegu kože mijenjate svakih par tjedana, mogli biste imati problem. Dr. Jody Levine, dermatologinja iz New York Cityja kaže: 'Svoje pacijente potičem da se drže dnevne rutine. Ali ženama ona brzo dosadi, posebno ako odmah ne vide rezultate. A ponekad treba šest do osam tjedana da dođe do boljih rezultata. Ako koristite sredstva koja potiču kolagen, čekajte šest mjeseci, tek ćete tada vidjeti rezultate.' Česta promjena proizvoda može dovesti do crvenila, ljuštenja i uaple kože.

3. Japanke
Japanke i slične sandale koje ne podupiru stopalo stvaraju pritisak na noge, pa može doći do uganuća i puknuća. Mišići stopala su prenapeti jer pokušavaju održati obuću na nozi, zbog čega može doći do njihove ozljede.

4. Pranje zuba nakon svakog jela
Žurite li odmah oprati zube nakon obroka, pretjerujete. Hrana može ostaviti kiselinu na caklini koja je može oslabiti. Trljate li je odmah, uklonite ćete caklinu prije nego biste trebali. Umjesto pranja četkicom, nakon jela zube promućkajte vodom, a četkanje ostavite za jutro i večer. A kad četkate, činite to kružnim pokretima jer su najučinkovitiji.

5. Uvijek jednako vježbate
Tijelo se na gotovo sve može naviknuti. Iz tog razloga rutinska tjelovježba može smanjiti koristi koje biste mogli imati. Ne vježbajte samo kardio vježbe, već u program tjelovježbe uvrstite i oni koji povećavaju snagu. Uvijek unesite nešto novo i zanimljivo.

6. Pijete samo flaširanu vodu
Ako mislite da činite uslugu svom tijelu ako izbjegavate vodu iz slavine, razmislite opet. U bocu se može ulijevati sve i svašta, a često ono što dobijete nije bolje od jeftinije vode iz slavine. Zabrinjava i sama plastična ambalaža, koja može onečistiti tekućine koje nosi. Ako baš želite piti nešto bolje, kupite dobar filter za vodu.

7. Čistite sredstvima za dezinfekciju
'Ovi proizvodi nisu ništa bolji od standardnih, a postoji niz dokaza da kemikalije u njima, na bazi amonijaka, mogu dovesti do razvoja astme,' kaže dr. Rebecca Sutton, iz Environmental Working Groupa. Sutton preporučuje da svoj dom čistite mješavinom koja se sastoji od vode i alkoholnog octa, a da površine čistite sodom bikarbonom. Perete li redovito neće vam trebati kemijska sredstva razorne moći.

8. Pretjerujete s dodacima prehrani
Dr. Christine Rosenbloom, s Georgia State Universityja, kaže: 'Toliko je hrane koje jedemo već poboljšano s dodacima minerala i vitamina, da malo tko ima veći nedostatak. A ako već imate ono što uzimate, najbolje što vam se može dogoditi je da neće biti nikakvog djelovanja'. Međutim postoje i opasnije nuspojave, jer prevelike količine vitamina A mogu biti otrovne za razvoj fetusa, previše vitamina C može uzrokovati probleme s probavom, a previše B6 može oštetiti živce. Zato prije svega izmjerite razine vitamina i minerala i ne paničarite ako ste samo na granici. Umjesto da uzimate dodatke prehrane, uvijek je bolje jesti hranu koja prirodno sadrži ono što vam nedostaje.

Izvor: Net.hr


Kako nas bolnice čine još bolesnijima

Prije svega, klonite se mladih liječnika na praksi. Nova studija objavljena u Journal of General Internal Medicine pokazuje da je u američkim bolnicama koje organiziraju obuku mladih liječnika 10% veća smrtnost u srpnju. Dr. David Phillips, voditelj studije i profesor psihologije na Sveučilištu California špekulira da je 'srpanjski efekt' posljedica toga što u ovom mjesecu većina specijalizanata počne s obukom.

Najveći broj ovih liječničkom greškom izazvanih smrtnih slučajeva su posljedica krivo propisanih ili krivo doziranih lijekova.

Sveukupno, u američkim bolnicama svake godine bilježe 98.000 smrtnih slučajeva koji su posljedica medicinskih grešaka. Još jedna američka studija pokazala je da je jedan od sedam pacijenata morao ostati duže u bolnici, doživio ozljedu, trebao hitnu pomoć ili umro, isključivo zbog greške koju je uzrokovalo osoblje bolnice.

Kako izbjeći da se isto dogodi i vama? Provjerite:


1. Ako je moguće izaberite bolju bolnicu
Bolničke infekcije uzrokuju 31.000 smrti godišnje, samo na području SAD-a. 'To je gotovo jednako broju umrlih od raka dojke,' upozorava dr. Peter Pronovost, autor knjige Safe Patients, Smart Hospitals.

Neke privatne ustanove rade tako da vam zdravstveno osiguranje pokriva troškove. Ako ste uvjereni da rade u boljim uvjetima i s boljim osobljem, pokušajte ugovoriti termin kod njih.

2. Ispitajte koliko iskustva ima vaš liječnik
Što je liječnik češće obavio neki zahvat, to je veća šansa uspjeha.

3. Recite ne - petku i vikendima
Vikend, noć, praznici i petak popodne nisu najidealnije vrijeme za operaciju. Petkom je posebno loše dogovoriti operaciju koja može čekati jer je osoblje vjerojatno iscrpljeno i ima manju sposobnost koncentracije.

Vikend operacije su još gore. Primjerice, osobe koje su zbog moždanog udara morale na operaciju vikendom imaju 16 posto veću šansu umrijeti, pokazala je studija sa Sveučilišta Toronto. Zašto? Osoblja je manje, duže se čeka na testove, a liječnike se često mora zvati da dođu od kuće.

I vrijeme dana utječe. Potrudite se da vas operiraju prijepodne, ako je moguće što bliže početku smjene.

4. Ne idite sami
Pacijent je često zabrinut, pod stresom ili pod utjecajem sedativa pa je vrlo poželjno da u vaše ime govori netko vama blizak. Oni mogu pitati nešto čega se oboljeli nije sam sjetio i razumiju zašto je bolesnik posebno zabrinut zbog nečeg. Osim toga, netko tko vas voli i posjećuje, može pratiti tijek liječenja i uočiti eventualne greške koje bi inače prošle neopaženo.

Ponesite svoje lijekove
Neka pokraj vas stoje izložene kutije lijekova koje uzimate. Šansa da vam daju krivi lijek smanjuje se ako osoblje jasno vidi što uzimate.

5. Izbjegnite dva iznenađujuća izvora infekcija
Dizalo je mjesto kojeg dodiruju gotovo svi, ali rijetki peru ruke. Koristite li dizalo, u ruku stavite maramicu pa tek onda pritisnite gumb. Odjeća koju nosi liječnik također je mogući izvor infekcije. Liječnici su neprestano u kontaktu s raznoraznim oboljenjima, a jedno je istraživanje pokazalo da je 20 od 40 liječničkih kravata kontaminirano opasnim bakterijama. Ista je situacija i s 17 od 84 stetoskopa.

6. Spriječite opasne padove
Do 30% padova rezultira ozbiljnim ozljedama. U bolnicama se one najčešće događaju na putu do zahoda ili kupaonice. Ako se osjećate nesigurno na nogama - pozovite pomoć. Pa čak i ako se osjećate stabilno, pobrinite se da imate obuću koja stabilizira nogu i ne klizi po vrlo često klizavim bolničkim hodnicima.

7. Ako nešto pitate, budite ljubazni i nasmijani - ako je ikako moguće
Ni jedna studija nije pokazala da bombonijere koje poklanjate medicinskim sestrama donose privilegije, no ljubaznost će doista potaknuti osoblje da vam pokloni malo veću pažnju. Pokušajte biti prijateljski nastrojeni čak i ako dođe do problema.


Izvor: Net.hr


Šokantno niska higijena u krevetu


Britansko istraživanje pokazalo je da jedna od osam osoba spava na posteljini koja nije prana duže od mjesec dana. Ovaj manjak higijene povećava rizik od pojave parazitske vrste stjenica.

Zbog nedostatka vremena i novca, higijena je u padu, što iskorištavaju stjenice koje sišu ljudsku krv. Danju se zavlače u skrovita mjesta, kao što je krevet, a noću napadaju. Posebno su ugroženi muškarci, jer njih 1,7 milijuna duže od mjesec dana ne pere posteljinu.

Godišnja anketa Bed Bug Audit, koju provodi osiguravajuća kuća Sheilas' Wheels, pokazala je da je 29 posto Britanaca počelo rjeđe prati posteljinu zbog nedostatka vremena, a 17 posto da bi smanjilo troškove.

Čak 13 posto spava u krevetima koje nisu prali duže od mjesec dana, dok 27 posto spava na madracima starijima od 10 godina. Više od trećine muškaraca ipak priznaje da posteljinu ne pere iz čiste lijenosti, a četiri posto ispitanih muškaraca priznalo je da spava na posteljini koja nije prana duže od dva mjeseca. Budući da su kreveti obično topli, a nametnici se hrane ostacima kože i drugom prljavštinom, njihovo razmnožavanje je s vremenom sve lakše.

Zabrinjava i sve češće kupovanje rabljenog namještaja, tome je skloniji svaki peti ispitanik. Naime, u starim madracima može biti i preko 10 milijuna nametnika.

Uza sve to, 46 posto ispitanih jede na krevetu. Devet posto u njemu redovito doručkuje, a 10 posto i večera te jede grickalice.

Redovna higijena cijele sobe i razastiranje posteljine ključni su za prevenciju i iskorjenjivanje različitih nametnika koji mogu doći do kreveta i onih koji spavaju na njemu.

Najčišći Britanci žive u Yorkshireu, posteljinu peru i po tri puta mjesečno, dok su stanovnici Londona najgori, više od polovice zbog lijenosti odgađa pranje posteljine.

Izvor: Net.hr



Opasne gljivice u kuhinji imaju tajno skrovište


Najnovije istraživanje pokazuje kako se unutar popularnih suđerica mogu razviti dosad nepoznate bakterije, koje predstavlju ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju – i to zahvaljujući vlažnom i toplom okruženju unutar perilice te alkalnoj vodi koju uzrokuju tablete za strojno pranje posuđa.

U sklopu studije pretražili su 189 perilica posuđa u 100 različitih gradova diljem svijeta. Otkrili su kako se u 62 posto pregledanih perilica kriju gljivice Exophiala dermatitidis i E. phaeomuriformisna, i to na gumi pričvršćenoj za vrata kućanskog aparata.

Ove gljivice su posebno opasne za osobe s cističnom fibrozom jer mogu napasti pluća. Međutim, fatalne se infekcije mogu javiti i kod zdravih osoba. Loša je vijest da su spomenute napasti iznimno otporne na visoku temperaturu, visoku koncentraciju soli i agresivnim deterdženata.


Izvor: Net.hr


Voće i povrće s najviše pesticida

Već sedam godina skupina koja brine o zdravstvenoj sigurnosti potrošača, pod nazivom Environmental Working Group, objavljuje popis 12 namirnica u kojima je pronađeno najviše ostataka pesticida.
Voće i povrće s najviše pesticida

Ovogodišnji popis je pomalo zastrašujuć, budući da ga predvodi namirnica koja je sinonim zdravlja.

Analiza 53 vrste voća i povrća nakon pranja i guljenja pokazala je da su jabuke sa 98 % uzoraka, u kojima su pronađeni pesticidi, svrgnule celer s prvog mjesta najozloglašenijeg ploda. Jedna od pretpostavki je da su jabuke tretirane pesticidima i fungicidima nakon berbe, kako bi se omogućilo dulje skladištenje, komentirala je analitičarka Sonya Lunder koja je sudjelovala u analizi uzoraka. Iza jabuka, namirnice sa najvećim sadržajem pesticida su celer, jagode, breskve, špinat, nektarine, grožđe, slatka paprika, krumpir, borovnice, zelena salata i kelj.

Dobro je znati da su namirnice sa najmanjim udjelom nađenih pesticida luk, kukuruz, ananas, avokado, šparoge, grašak, mango, patlidžan, dinju, kivi, kupus, lubenicu, batat, grejp i gljive.


Izovr: Net.hr


Sastojci tableta za mršavljenje mogu vas ubiti

Puno žena u želji da izgubi kilograme posegne za nekom od 'čarobnih pilula' za koje reklame tvrde da tope masne naslage. Kupujete li putem interneta ili na bilo kojem drugom mjestu, budite oprezan i osviješten kupac.

Ono što u reklami nećete čuti jest da su 'čarobne pilule' pune opasnih tvari koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Aditivi u nekim slučajevima nisu bili niti legalni ili je za njihovu upotrebu pak bio potreban liječnički recept. Svugdje možete dobiti patvorene, pogrešno deklarirane ili proizvode loše kvalitete, ali najgore je kupovati nešto što ugrožava vaše zdravlje i život.

Mršavljenje je razumljiva ljudska potreba jer svatko želi lijepo izgledati, međutim upravo se mršavljenje najviše zloupotrebljava.

Fenfluramin i drugi otrovi:
U Japanu je zabilježen incident s tabletama za mršavljenje jer su neke žene hospitalizirane zbog ozbiljnih problema s jetrom i štitnjačom. Analiza preparata pokazala je da pilula sadržava fenfluramin.

Poznati američki časopis Fitness u jednom je od svojih brojeva čitateljima postavio sljedeće pitanje – Da li biste više voljeli doživjeti devedesetu ili izgubiti deset kilograma? – odgovor je bio fascinantan. Čak 54% ih se opredijelilo za gubitak kilograma. To doslovce znači sljedeće – bolje mrtav nego debeo.

Nevjerojatno je kako čovjek malo razmišlja kad nešto 'trpa' u sebe, a ljudi su zaslijepljeni željom da svoju liniju dovedu u red i pojave se na plaži ili radnom mjestu vitki.

Od usta do usta prenose se predaje o 'magičnom' djelovanju dok se na kraju ne dođe do nečega što je 'novo', 'iskušano' i 'klinički ispitano'. Formula je uvijek ista i scenarij se ponavlja – čaj koji problem rješava za tri tjedna.


Izvor: Net.hr


Osam najčešćih grešaka s lijekovima


U mnogim kućama postoje ladice pune lijekova, često bez originalnog pakiranja, pa je sasvim nejasno koliki je rok trajanja tih lijekova i protiv čega su, zapravo. Ipak, ljudi ih konzumiraju. To je tek jedna od uobičajenih grešaka koje činimo s lijekovima.

Magistra farmacije Martina Katalinić pojašnjava kako lakše i učinkovitije uzimati lijekove.

Osnovna pravila:


1. Proučiti upute
Prije svega pacijentu treba savjetovati da dobro prouči uputu koja se nalazi u originalnom pakiranju lijeka, posebice ako se radi o trudnicama, dojiljama, novorođenčadi i maloj djeci te o osobama iznad 65 godina.

2. Originalno pakiranje
Lijekove treba držati u originalnom pakiranju kako bismo mogli provjeriti njihov rok trajanja ili originalnu uputu.

3. Ne stvarajte zalihe
Ne treba stvarati zalihe lijekova jer se može dogoditi da im istekne rok trajanja ili da liječnik promijeni terapiju. Ne treba čuvati lijekove koji se više ne uzimaju kako bi ih se dalo drugima, jer lijek koji jednom čovjeku pomaže, drugome može štetiti.

4. Ne piti sve lijekove odjednom
Stariji ljudi obično piju "šaku" tableta odjednom - je li to pametna navika? Ljudi starije dobi često imaju više kroničnih bolesti (dijabetes, hipertenzija i sl.). Svaka bolest zahtijeva drugi lijek ili više različitih lijekova što na kraju kao posljedicu ima da pacijent mora trošiti veliki broj lijekova. Što je veći broj lijekova koje pacijent koristi, veća je i mogućnost nuspojava. Najveća greška koja se konstantno ponavlja je što se kod pacijenta ne uzima potpuna anamneza o svim lijekovima koje uzima. Ne treba lijek uzimati predugo, a najvažnije od svega je pacijenta pravilno savjetovati o načinu uzimanja propisanog lijeka. Potrebno je osigurati da bolesnik razumije kako lijek treba uzimati i zašto ga uopće uzima.

5. Lijekove je uvijek bolje piti s vremenskim razmakom
Ako se lijekovi piju s vremenskim razmakom, smanjuje se mogućnost pojave interakcija između pojedinih lijekova. Kako lijekovi najčešće imaju slične metaboličke putove, velika je vjerojatnost da će metabolizam jednog utjecati na metabolizam drugog.

6. Ne propisujte lijek sami sebi
Ako se lijekovi uzimaju na vlastitu ruku, bez savjeta, a to bude pogrešno, zdravstveno stanje se može višestruko pogoršati. Valja istaknuti da bezreceptni lijekovi nisu bezopasni i da također stupaju u interakcije s drugim lijekovima. Pacijenti ih često nepotrebno koriste, a što je još učestalije, ne koriste ih pravilno. Zato treba poslušati naputak koji slijedi nakon svake televizijske reklame za neki lijek - 'Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika'.

7. Imajte na umu da isti lijek može drugačije djelovati na različite osobe
Određeni lijek će na nekog pacijenta odlično djelovati, na drugoga neće imati apsolutno nikakav učinak, dok kod trećega može izazvati strašne nuspojave koje mogu biti opasne po zdravlje. Zato treba biti posebno oprezan kod primjene većeg broja lijekova, bilo receptnih, bilo bezreceptnih.

8. Lijek može postati otrov
I trovanja su moguća, posebno kod nekontrolirane primjene ili prekoračenja preporučene doze te kod zlouporabe lijekova. Mogu biti vrlo opasna, a izazivaju privremene ili trajne posljedice. Simptomi mogu biti raznoliki, od vrlo lošeg općeg stanja organizma, vrtoglavice, omamljenosti, visoke temperature, ubrzanog ili nepravilnog rada srca, do probavnih tegoba poput proljeva, povraćanja, bolova u abdomenu… U tom slučaju bi trebalo odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.


Izvor: Net.hr


Ležite u tuđem znoju i još vam naplate!

Osim što vas mogu ubiti jer zračenje u solariju izaziva melanom, ležaji su im često puni znoja, bakterija i virusa.

U kozmetičkim salonima neće vam priznati da ležaje u solariju uglavnom slabo čiste nakon njihove upotrebe. Američko istraživanje časopisa Substances pokazalo je da se na ležajevima u solarijima može naći znoj, urin i sperma.

'Da znate na što ste sve legli došlo bi vam slabo, jer su ljudi prije vas na ležaju ostavili lokvice znoja i tko zna čega', poručuju istraživači. Što je s dezinfekcijom? Zaposlenice u kozmetičkim salonima često ne čiste ležaje temeljito i koriste uvijek jednu te istu krpicu kojom tek površno prebrišu površinu na kojoj ćete vi ležati.

Ako vam se nakon odlaska u salon na leđima pojave prištevi, moguće je da ste se inficirali u solariju.

Ipak, najveći problem u solarijima je upravo sam proces tamnjenja, koji dokazano povisuje rizik od pojave zloćudnog oblika raka kože.


Izvor: Net.hr


Ljudski pupak šokirao znanstvenike

Koliko mikroba živi u našem pupku? Toliko da bi znanstvenici tamo najradije otvorili rezervat za istraživanje nepoznatih sojeva bakterija. Novo istraživanje šokiralo je i stručnjake.

Znanstvenici su tijekom proteklih nekoliko mjeseci pronašli niz nepoznatih bakterija u ljudskom pupku. Prvi rezultati DNK testiranja u sklopu projekta Belly Button Biodiversity pokazali su da u 95 uzoraka ima više od 1.400 bakterijskih sojeva.

U 662 slučaja mikrobe nisu mogli ni klasificirati u neku obitelj bakterija, što pokazuje da su one posve nove znanstvenicima, objasnio je voditelj istraživanja Jiri Hulcr sa Sveučilišta North Carolina.

'Rezultati odražavaju naše neznanje o raznolikosti svijeta mikroba. Reakcija na ove nove vrste mikroba slična je onoj koju su imali prvi europski putnici koji su prilikom istraživanja Afrike ugledali veliku divljač. Danas očekujemo nosoroga i slona, ali u ono doba bili su šokirani,' slikovito je pojasnio dr. Hulcr.

Iako je ukupan broj uočenih sojeva ogroman, na koncu se ispostavio da je oko 40 vrsta mikroba odgovorno za 80 posto bakterijske populacije u pupku.


Izvor: Net.hr


Otkriven podmukli razlog lošeg zadaha


U svakodnevnu rutinu čišćenja zubi mnogi su uključili i ispiranje vodicama koje osvježavaju dah i bore se protiv plaka, no možda baš na ovaj način ugrožavate zdravlje i pogoršavate dah.

Ako se ovi proizvodi ne koriste na ispravan način, mogli bi oštetiti zube i zubno meso, kaže Robin Seymour, profesor sa Sveučilišta Newcastle.

Mnoge vodice za usta sadrže alkohol. Istraživanja pokazuju da neke imaju i do 26 posto alkohola. On služi kao baza za sastojke kao što su mentol, eukaliptus i timol kako bi oni mogli djelovati – pomaže im da prodre u plak i razbiju ga.

Alkohol i sam po sebi isušuje usta, a to može dovesti do pojave lošeg zadaha.

Vodice za usta na bazi alkohola povezane su i s povećanim rizikom od pojave raka usne šupljine. Znanstvenici iz Australije su još 2009. izvijestili da etanol u vodicama omogućava da uzročnici raka kao što su nikotin lakše prodru kroz tkivo.

Osim toga otrovni nusproizvod alkohola, acetaldehid, može se s vremenom nakupiti u ustima.

Neki sastojci zubne paste, poput sodium lauril sulfata, mogu doći u interakciju s fluoridom iz vodica koji stoga gubi svoje djelovanje. Iz tog razloga je dobro pričekati barem pola sata nakon pranja zubi, pa tek onda isprati usta vodicama.

Neke tekućine za ispiranje mogu uzrokovati i mrlje na zubima. To je zbog kemijskog spoja pod nazivom klorheksidin glukonata — antiseptika koji bi trebao smanjiti broj bakterija i ukloniti plak. No, nakon samo 10 dana upotrebe zbog kemijske reakcije s aditivima koji su iz hrane dospjeli do zubi može doći do pojave smeđih mrlja na caklini. Posebno su opasni tanini iz Coca-Cole, čaja, kave i vina.

Londonski stomatolog Ogo Eze smatra da ljudi koji boluju od gingivitisa – upale desni – moraju smanjiti plak i trebaju upotrebljavati vodice za ispiranje. Zubar im može preporučiti terapiju od dva tjedna s tekućinom koja sadrži puno fluorida.

No, ukoliko nemate problema sa zubima i zubnim mesom, profesorica Seymour preporučuje korištenje tekućina koje ne sadrže alkohol. 'Ma koliko mali rizik od raka usne šupljine bio, ipak je bolje ukloniti ga. To je vrlo ozbiljna bolest pa ne postoji razlog da riskirate koristeći vodicu za usta koja sadrži alkohol,' objasnila je.

Da biste izbjegli mrlje na caklini, bolje je koristiti tekućine koje sadrže ketilpiridinium klorid (CPC) umjesto klorheksidin.


Izvvor: Net.hr


Navike zbog kojih ćete spavati kao beba


Umjesto da se žalite da loše spavate, probajte uvesti navike koje su ključ dobrog sna.

Istraživanje Consumer Reportsa, u kojem je sudjelovalo 26 tisuća ispitanika, otkrilo je da njih gotovo devet tisuća u posljednjih 30 godina nije imalo problema sa snom, kao i da oni dijele nekoliko zajedničkih navika koje nedostaju onima koji se često vrte u krevetu prije nego zaspe. Osim što je važno ne piti puno kofeina i spavaću sobu držati mračnom, hladnom i tihom, tu je još nekoliko navika koje su tajna dobrog sna.

Opuštanje 30 minuta prije spavanja

Umjesto da očekujemo da isti trenutak kad legnemo u krevet utonemo u san, važno je dati vremena tijelu i mozgu da se opusti. Korisno je i postupno prigušivati svjetla.

Vježbanje

Brojne studije pokazale su da je vježbanje jedan od puteva do dobrog sna. Prošle godine istraživanje koje je objavljeno u časopisu Mental Health and Physical Activity pokazalo je da 150 minuta fizičke aktivnosti vodi do 65 posto boljeg sna. A prema dr. Robertu Oexmanu, ravnatelju instituta Sleep to Live, najbolje vrijeme za vježbu jest kasno poslijepodne ili rana večer.

Odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme

Doktor Oexman ističe da je ovaj korak jako bitan, a da se baš na njemu spotaknu mnogi. Naime, ako vikendom ostajete dokasno budni i budite se umorni u ponedjeljak ujutro, svoje tijelo dovodite u konstantni umjetni jet lag, koji nazivaju i društveni jet lag.

Seks prije spavanja

Oksitocin, koji se opušta tijekom orgazma, kako pokazuju neke studije, dobar je za bolji san. Učinak je ipak većinom izraženiji kod muškaraca.

I ne manje važno, za san su bitni i krevet, jastuci i posteljina, kao i da kućne ljubimce ne puštate da spavaju pored vas. Naime, njihovo micanje tijekom noći najvjerojatnije će vas buditi, a da toga nećete biti ni svjesni, ali ćete se ujutro lošije osjećati, tvrdi Oexman, piše huffingtonpost.com.

Izvor: Net.hr



Propisuju popularni lijek i čine više štete nego koristi

Osobe s problematičnim srčanim ritmom imaju rizik od pojave moždanog udara jer je liječnicima najlakše propisati Aspirin, upozorava se u novim istraživanjima.

Nova studija provedena u Britaniji pokazuje da za najčešći poremećaj srčanog ritma, atrijalnu fibrilaciju (treperenje pretkomora), po život opasno stanje, tamošnji liječnici nerazumno propisuju uzimanje Aspirina. Naime, ovo stanje predstavlja poremećaj srčanog ritma koji nastaje u pretkomorama, te je uzrok jednog od sedam prvih slučajeva moždanog udara.

Zbog usporenog protoka krvi, stvaraju se povoljni uvjeti za nastanak trombotičnih masa u lijevoj pretkomori, koje na koncu mogu izazvati moždani udar. Međutim, djelotvornost srca kao pumpe smanjena je samo za 25 do 30%. Zbog toga poremećaj može biti prisutan godinama, ali ne mora uzrokovati značajnu srčanu slabost.

Olako propisuju Aspirin

Lijekovi protiv nastanka trombotičnih masa najdjelotvorniji su pristup liječenju. Pa ipak, mnogi liječnici u Britaniji propisuju tek aspirin, koji nije tako djelotvoran, ali je jeftin i lako dostupan.

Čak i iskusni liječnici vjeruju da su u potpunosti zaštitili pacijente ako im daju Aspirin, ali to nije najbolja terapija.

Kardiolog dr. Paul Kalra iz Velike Britanije, član panela koji je proveo studiju, smatra da je antikoagulantna terapija radi prevencije tromboembolijskih komplikacija najbolji pristup liječenju. S druge strane, Aspirin sa sobom nosi rizik od krvarenja u mozgu, te kod nekih pacijenata čini više štete nego koristi.

'Osobe koje imaju atrijalnu fibrilaciju te umjeren do visok rizik od pojave moždanog udara ne bi trebale uzimati Aspirin. Neki ga ljudi uzimaju zbog drugih opravdanih razloga, primjerice nakon srčanog udara ili bolesti periferalnih krvnih žila. No, svi koji uzimaju Aspirin trebaju se konzultirati s liječnikom i razmotriti uzimanje antikoagulanata', kaže dr. Karla.

Izvor: Net.hr


Devet ludih nuspojava menstrualnog ciklusa

Ne brinite se, sljedeći put kad se počnete ponašati potpuno neprepoznatljivo, biologija stoji iza vas. Za loš odabir muškarca i još gori izbor odjeće možete okriviti svoje jajnike.

Birate loše tipove

Postoji razlog zašto vas privlače zločesti dečki uvijek u isto vrijeme u mjesecu. Nedavna je studija pokazala da u danima kad je plodnost na vrhuncu, odnosno kad ovuliraju, žene biraju zločeste dečke umjesto onih pouzdanih jer su uvjerene da bi oni bili bolji muževi i očevi.

Nosite užu odjeću

Tijekom ovulacije žene su sklonije kupovanju seksipilnije odjeće, pokazala je jedna studija. Žene u različitim fazama ciklusa biraju drugačiju odjeću, a u fazi ovulacije onu najizazovniju.

Više trošite

Ovo sigurno ulazi na listu nuspojava zbog kojih ćete požaliti. Žene su sklone razmetanju desetak dana prije mjesečnice. Istraživanje na gotovo 500 žena pokazalo je da više od polovine žena u razdoblju prije menstruacije troši više. Razlog? Tako se lakše nose s PMS-om.

Muškarci vas drugačije gledaju

Još jedna čudna strana plodnosti – muškarci oko vas postaju supersmiješni. Studija je pokazala da će muškarci što ste plodniji (tj. tijekom ovulacije) drugačije razgovarati s vama. Istraživači vjeruju da muškarci koriste različite načine da bi se istaknuli pred ženom u nadi da će se 'spariti' s njom. Dakle, neka vas previše ne impresionira neki sjajan ulet ako ovulirate. Pričekajte hoće li isti tip na vas reagirati jednako kad ovulacija prođe.

Lakše 'detektirate' homoseksualce

Studija je pokazala da žene koje ovuliraju puno lakše prepoznaju je li neki muškarac homo ili hetero. Zato, kad vam se sljedeći put svidi neki superzgodan tip, a niste sigurni u njegove sklonosti, iskoristite svoj ciklus da vam odgovori na to pitanje.

Vaš glas se mijenja

Kao da nadutost, bolovi i promjene raspoloženja u PMS-u i krvarenje nisu dovoljni, priroda majka se pobrinula da nam mjesečni dar da i u obliku neatraktivnog glasa. Uglavnom, znanost kaže da muškarci u 35 posto slučajeva samo slušajući glas prepoznaju ima li žena mjesečnicu. Glas je tijekom mjesečnice viši, a iz njega se iščitava i lošije raspoloženje.

Brže primjećujete zmije

Nedavna je studija otkrila da žene koje ovuliraju brže primjećuju zmije na fotografijama, za razliku od žena u drugim fazama ciklusa.

Imate izraženije seksualne maštarije

U ime znanosti, 27 zabavnih i neustrašivih žena je tijekom mjesec dana bilježilo svoje seksualne maštarije. U prosjeku, tri dana prije ovulacije maštarije su postale češće i intenzivnije.

Sklonije ste infekcijama

Oboljenja su na listi loših popratnih pojava menstrualnog ciklusa. Ispitivanja na miševima pokazala su da su skloniji spolno prenosivim bolestima tijekom ovulacije. Zato se pobrinite da sredinom ciklusa dovoljno spavate i uzimate dovoljno hranjivih tvari.


Izvor: Net.hr


U ova 4 slučaja ne morate kupiti iz 'organskog' uzgoja

'Organska' hrana i odjeća mogu biti skuplje pa je dobro znati da barem četiri sljedeće stvari mogu biti gotovo jednako dobre i ako ih kupite u klasičnom obliku.

Slobodno kupujte i ako nije iz organskog uzgoja, savjetuju na Yahoo.Health:

1. Avokado

Debela koža štiti plod od kontaminacije pesticidima.

2. Začini

Čak i ako vaš cimet nije organski, ne bojte se. Mi koristimo tako malo cimeta, da vjerojatno nećete imati negativne posljedice. (Dobra vijest, jer organski začini koje same ne uzgajate su obično izuzetno skupi!)

3. Odjeća

Naišli ste na odjeću od organskog pamuka pa više ne znate što je loše s običnim. Iako je ova odjeća proizvedena na ekološki prihvatljiviji način, konvencionalne odjeća ne predstavlja zdravstveni rizik, kažu stručnjaci.

4. Jaja

Stručnjaci tvrde da pri usporedbi konvencionalnih i organskih jaja obje vrste imaju vrlo sličan sastav.


Izvor: Net.hr


Vijest koja će zgroziti vozače dizelskih vozila

Nakon što je veliko istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo da je udisanje dizelskih ispušnih plinova za ljude smrtonosnije od prometnih nesreća, Svjetska zdravstvena organizacija donijela je odluku o klasificiranju dizela u skupinu kancerogenih supstanci. Udisanje ispušnih plinova dizelskog goriva posebno je štetno za pluća i mokraćni mjehur.

Ispušni plinovi dizelskog goriva uzrokuju rak kod ljudi, zaključili su stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, posebno kad je riječ o plućima i mokraćnom mjehuru.

U priopćenju koje će vjerojatno izazvati konsternaciju među proizvođačima automobila, ali i vozačima dizelskih vozila, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) reklasificirala je dizel iz skupine 2A, od vjerojatno kancerogene, u skupinu 1, među supstance koje imaju definitivne poveznice s rakom.

'Stručna skupina utvrdila je da ispušne pare dizela uzrokuju rak pluća i zabilježila pozitivnu korelaciju s povećanim rizikom od raka mjehura', navodi se u priopćenju IARC-a.

Odluka je rezultat tjedan dana dugog sastanka nezavisnih stručnjaka koji su ocjenjivali najnovija znanstvena otkrića o kancerogenosti dizelskih i benzinskih ispušnih plinova.

Grupa navodi da bi benzinski plinovi trebali biti stavljeni u grupu 'vjerojatno kancerogenih za čovjeka', što je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu procjenu iz 1989. godine.

Izvor: Net.hr


Što sve živi u ljudskom tijelu

Uzmite, primjerice, trepavicu i stavite je pod mikroskop - iznenadit ćete se. Oko polovine populacije na trepavicama ima sićušna prozirna stvorenja duga trećinu milimetra. To su grinje koje se hrane starom kožom i sebumom. Pogledajte kakvi još organizmi žive u i po nama.

Pod mikroskopom možda izgledaju kao izvanzemaljci, ali neki virusi kao što su bakteriofagi, ili skraćeno fagi, napadaju bakterije i pomažu radu našeg imunološkog sustava. U ljudskom tijelu u prosjeku živi oko 100? trilijuna sličnih organizama koji nam ne škode, već pomažu u održavanju života.

Za probavu

Bakterije mogu biti odgovorne za neugodne mirise koje širimo ili za razvoj bolesti kao što su tetanus ili tuberkuloza. Ali one koje žive u želucu i crijevima pomažu u probavi hrane kao što su ugljikohidrati, razbijajući ih u manje molekule.

Pomažu i u borbi protiv opasnih bakterija kao što je Clostridium difficile (C.diff), tako što prekriju površinu želuca na kojoj bi se u suprotnom mogla nastaniti nepoželjna bakterija.

Slijepo crijevo, za koje se dugo smatralo da je beskorisno, služi kao svojevrsni rezervoar dobrih bakterija u kojem se odmaraju i dobivaju novu snagu.

Tijelo proizvodi i posebnu vrstu antitijela koji obično napadaju mikrobe i pomažu bakterijama. Primjerice, antitijelo IgA (immunoglobulin A) stvara strukturu koja omogućava dobrim bakterijama da ostanu u želucu i sprečava njihovo ispiranje.

Prijateljski virusi

Moguće je - neki virusi koji dolaze do želuca ili stignu do rane su prirodni lijek. Riječ je o bakteriofagima ili skraćeno fagima. Neprijateljski nam virusi razaraju stanice, no fagi napadaju bakterije tako što u nju ubrizgavaju vlastiti DNA, koriste je kao mjesto za razmnožavanje i tijekom procesa uništavaju bakteriju. Fagi neprestano ulaze u naše tijelo putem zraka. Naš imunitet ih prepoznaje kao strana tijela, pa se ne održavaju dugo, ali prije nego ih uništimo oni su već prošli reprodukciju. Znanstvenici ih umjetno uzgajaju i u laboratorijima te unose u ljudski organizam putem cjepiva.

Bakterije su nam od životne važnosti:

Bakterije igraju presudnu ulogu u kružnom toku dušika, kao i u kružnim tokovima u koje su uključeni ugljik-dioksid i neki drugi elementi. Ujedno su nam potrebne i u probavnom traktu. Samo u donjem dijelu našeg probavnog sustava nalazi se nekih 400 vrsta i one pomažu kod sintetiziranja vitamina K i razgradnje otpadnih tvari. Znate li da bakterije pomažu kravama da travu pretvaraju u mlijeko? Druge su pak bakterije nužne za fermentaciju — u proizvodnji sira, jogurta, kiselih krastavaca i kiselog kupusa.

Pune trepavice grinja

Uzmite trepavicu ili obrvu i stavite pod mikroskop - iznenadit ćete se. Oko polovine populacije na trepavicama ima sićušna prozirna stvorenja duga trećinu milimetra. To su grinje koje se hrane starom kožom i sebumom. Istina, kod nekih ljudi mogu izazvati alergijske reakcije, ali većina nas neće ni znati da su tu. Čine nam dobro jer uklanjaju mrtve stanice kože i višak ulja. Grinje ćete dobiti s lica drugih ljudi putem direktnog kontakta.

Crvi

I pomisao na crve tjera da se naježimo. Ipak, tijekom većeg dijela postojanja ljudske vrste svi ljudi su imali crve. Naše tijelo je razvilo mehanizme koji minimaliziraju njihov utjecaj. Znanost ovo tek treba pomnije istražiti, ali postoje dokazi da su autoimune bolesti poput Crohnove i nekih alergija pretjerana reakcija tijela koje se automatski brani od crva, iako oni u nama više nisu prisutni. Znanstvenici s University College London sugeriraju da bi prikladna upotreba crva proizvela bolju imunološku reakciju koja ne bi naškodila vlastitom tijelu.

Istraživanje s terapeutskim crvima (helmintička terapija) koje provode britanski stručnjaci na Sveučilištu Nottingham prati simptoma multiple skleroze nakon infekcije crvima. Mnogi crvi su opasni po zdravlje, ali uvođenjem posebno selektiranih vrsta liječnici se nadaju da će doći do poboljšanja.

I dijelovi stanice su slični bakterijama

Većina stanica našeg tijela sadrži mitohondrij, dio stanice koji služe kao skladište i izvor stanične energije. Promjer im je između 0,3 i 1 µm, a dužina od 5 do 10 µm - dakle pedeseti dio promjera ljudske kose. U mitohondriju se iz glukoze i drugih sastojaka koji stižu iz procesa probave stvaraju kemikalije ATP. Energija potrebna za pokretanje tijela - od otkucaja srca do stezanja mišića - dolazi iz ATP. Jedna od zanimljivijih činjenica vezanih s mitohondrijima je to da po svojoj strukturi jako nalikuju bakterijama te imaju vlastiti DNA. Znanstvenici smatraju da su one nekad bile bakterije koje su postale dio stanice. Primjerice, bakterija SAR11 im je izuzetno genetički slična.


Izvor: Net.hr

 

SAD odobrile revidirano izdanje: Članak o smrtonosnijem soju h5n1 objavljen u časopisu Nature

ČETIRI mjeseca nakon što je američka vlast zatražila od časopisa Nature i Science da cenzuriraju ključne informacije o razvoju smrtonosnije i lakše prenosive vrste pričje gripe, prvi od dva revidirana članaka ugledao je svjetlo dana.

Prepravljeni članak objavljen je u srijedu u časopisu Nature. Drugi će dio, koji se smatra kontroverznijim jer sadrži i informacije o mnogo opasnijem virusu od postojećega, biti objavljen u časopisu Science.

Otkad su informacije o istraživanju i stvaranju još opasnijeg virusa izašle u javnost, stručnjaci i laici podijelili se se u stavu je li kreiranje takovoga virusa dobra ideja, s obzirom na opasnost koju može prouzročiti.

"Treba odvagnuti vrijede li takva istraživanja toliko rizika"

"Očito je da istraživanje poput ovoga može donijeti mnogo dobroga vezano uz suočavanje s ptičjom gripom, ali treba izračunati je li to dobro vrijedno rizika koje istraživanje nosi sa sobom. Takve bi se odluke trebale donositi unaprijed, a ne kada su članci već spremni za objavljivanje", rekao je dr. Eric Toner iz Odsjeka za biosigurnost Medicinskog centra na Sveučilištu u Pittsburghu.

Nove studije sastavila su dva tima znanstvenika, jedan iz SAD-a, a drugi iz Nizozemske. Stvorili su soj virusa koji se lako prenosi među sisavcima i pokušali proučiti koje su genetske mutacije pomogle širenju virusa. Na taj bi način znanstvenici mogli identificirati takve mutacije u novim virusima te brzo reagirati kako bi se izbjegla pandemija, kao i testirati cjepiva i lijekove.

Podsjećamo, ranije je američka vlada burno reagirala na informaciju o objavljivanju detalja o razvoju novog soja virusa. Oba tima sada su predala prepravljene članke Američkom vijeću za biosigurnost koje se složilo s objavljivanjem članaka u kojima se otrkiva manje informacija nego što se ranije namjeravalo o stvaranju opasnije vrste virusa.

Izvor: Index.hr


Bioničke oči kao rješenje budučnosti za sljepocu počeo sam sanjati u boji nakon 25 godina svog Života


RJEŠENJE budućnosti za sljepoću su bioničke oči. Nekoliko Britanaca na kojima se vrši istraživanje nakon uspješnih operacija zahvaljujući bioničkim očima - vide. Iako nije riječ o kristalno jasnom vidu kao kod osoba sa zdravim očima, nakon godina života "u mraku" i to je napredak.

Znanstvenici vjeruju kako će, nakon što njihov mozak iznova "nauči gledati", ljudi s bioničkim očima bez problema raspoznavati obrise i ljudska lica.

60-godišnji Robin Millar iz Londona, jedan od onih kojima su ogradili bioničke oči, za Daily Mail je ispričao: "Sad sam u stanju detektirati svjetlost i prepoznavati obrise pojedinih predmeta, što je uistinu ohrabrujuće. Počeo sam sanjati u boji nakon 25 godina svog života! To je dokaz da se uspavani dio mog mozga probudio".

Stručnjaci kažu kako je znatno poboljšanje vida kod osoba kojima su ugrađene bioničke oči vidljivo već nekoliko tjedana nakon operacije.

Izvor: Index.hr



Napadale ih 'prabuhe': Prije 165 milijuna godina, dinosauri su imali brige poput današnjih pasa!

MONGOLIJA - Novo otkriće znanstvenika u unutrašnjosti Mongolije spada u rubriku bizarnosti. Kako piše Scientific American , otkriveni su fosilizirani ostaci stvorenja koja su vrlo vjerojatno pretci današnjih buha.

Pseudopulex jurrasicus i Pseudopulex magnus imali su do 10 puta veće organe za gristi od buha današnjice, no noge im nisu služile za skakanje. Najvjerojatnije su se prikradali dinosaurima te im zadavali veoma bolne ugrize na predjelu abdomena, smatraju znanstvenici koji su ih otkrili. Profesor emeritus George Poinar sa Sveučilišta Oregon uspoređuje ubod “prabuha” s hipodermičkom iglom.

Drugi stručnjak, izvanredni profesor Chungkun Shin iz Pekinga, komentirao je fosile rekavši kako je priroda kompresijom napravila nešto istovjetno fotografiji visoke rezolucije s detaljnim uvidom u strukturu tijela insekata, izvještava Scientific American.

Jedina sretna okolnost u cijeloj priči za dinosaure bila je što ove mezozoičke napasti nisu mogle skakati, no evolucija se za to pobrinula, tako da je danas buha manja, ali pokretljivija.

Izvor: Jutarnji.hr



Znanstvenik umro nakon što ga je zarazila bakterija koju je istraživao: Strahuje se od širenja zaraze

SAN FRANCISCO - Mladog znanstvenika, 25-godišnjeg Richarda Dina ubila je u samo jednom danu bakterija na kojoj je radio u laboratoriju u San Franciscu. U nastojanju da nađe cjepivo protiv izuzetno zarazne meningokokne bolesti, na još neutvrđen način mladi se znanstvenik uspio zaraziti bakterijom, javlja Guardian.

Tom Skinner iz centra za kontrolu bolesti u Atlanti izjavio je da će uzeti uzorke bakterije iz Dina, kao i bakterijskog soja iz laboratorija kako bi potvrdili ono što je već očito. Alternative zaraze bile bi još kontakt s malenom djecom ili studentskim domovima, no istraživač nije bio blizu ni jednima.

Veoma je rijetko da znanstvenik nastrada na taj način. Svi koji su bili u bliskom kontaktu s Dinom, uključujući rodbinu, kolege i medicinsko osoblje koje ga je liječilo, dobili su antibiotik kao preventivnu mjeru. Njih će se još neko vrijeme medicinski pratiti, radi straha od potencijalnog oboljevanja i daljnjeg širenja zaraze.

Richard Din najvjerojatnije je umro u subotu od bakterije Neisseria meningitidis, koja je kod njega uzrokovala zakazivanje više organa i septički šok, izjavila je Eileen Shilelds, glasnogovornica Odjela javnog zdravlja San Francisca.

Znanstvenici već 20 godina u San Francisu pokušavaju naći cjepivo protiv serogrupe B, upravo one koja je ubila Dina. Potragu za tim cjepivom uspoređuju s potragom za Svetim Gralom, prenosi The Guardian . Kolege su Dina opisale kao talentiranog i vrijednog, te vrlo bistrog istraživača na početku duge karijere.

Izvor: Jutarnji.hr




Kako oglasi manipuliraju ponašanjem: Mogu li nas subliminalne poruke doista natjerati na potrošnju?


ZAGREB - Malo ljudi zna što su to subliminalne poruke. Još ih manje zna da smo gotovo svakodnevno negdje putem medija izloženi takvim porukama. Subliminalna poruka je ona koju percipiramo podsvjesno , a tim putem mogu se primati i sugestije.

Scientific American prisjetio se poznatog eksperimenta Jamesa M. Vicaryja, nezavisnog istraživača tržišta. On je 1957. godine u jednom kinu tijekom šest tjedana za vrijeme trajanja filma ubacivao svakih pet sekundi poruke "Jedi kokice" i "Pij Coca - Colu", u trajanju od tri milisekunde. Taj kratki interval bio je dovoljan za gledatelje da podsvjesno upiju poruku i djeluju u skladu s njom. Tako je Vicary spoznao kako je prodaja pića u tom kinu porasla za 18, a kokica za 58 posto.

Znanstvenci danas na subliminalne poruke gledaju kao na mit. Nedavni eksperiment pokazao je kako subliminalne poruke mogu na nas utjecati samo ako smo otvoreni prema nagovaranju zbog neke posebne potrebe, poput žeđi, objašnjava Scientific American. Iako je javnost stalno u strahu od manipulacije, zapravo smo podložni nesvjesnim utjecajima svaki dan, poput glazbe u supermarketu koja nas vodi do određene vrste proizvoda.

Za subliminalne poruke se vežu brojne teorije zavjere, od manipulacije djecom putem crtanih filmova do sugestija za samoubojstvo u pjesmama Ozzyja Ozborna.

Izvor: Jutarnji.hr



Možemo poslati čovjeka na Mjesec, ali još uvijek ne znamo ZAŠTO ZIJEVAMO! Jesu li napokon otkrili?


"Možemo poslati čovjeka na Mjesec, ali ne razumijemo funkciju zijevanja", kaže dr. Gary Hack sa Sveučilišta Maryland. Dosadašnje teorije sugerirale su kako je zijevanje rezultat umora i nedostatka kisika, ali ni jedna od njih ne drži vodu u potpunosti. Objašnjenje koje Hack predlaže jest svojevrsni mehanizam hlađenja glave.

Poput kompjutera, mozak je osjetljiv na promjene temperature. Pri zijevanju pomoću sinusa "pumpa" zrak u mozak i na taj ga način rashlađuje, navodi National Geographic.

Kada bi se pokazala točnom, studija bi odgovorila na pitanje zašto zijevamo i zašto uopće imamo sinuse. Andrew Gallup, koautor studije sa sveučilišta Princeton istraživao je zijevanje ugradivši sonde štakorima u mozak. Zatim je mjerio temperaturu prije, za vrijeme i nakon zijevanja.

Zaključio je kako je zijevanje potaknuto rastom temperature u mozgu i služi rashlađivanju. Do sličnih rezultata došlo se i na ljudima, ali bez korištenja sondi jer se ispitanicima mjerila samo tjelesna temperatura.

Dr. Hack naglašava kako, ipak valja biti oprezan, jer zalazi se u neistraženo i kontroverzno područje znanosti, navodi National Geographic. No, razumijevanje zijevanja moglo bi bitno doprinijeti medicini jer nekim bolestima, poput migrene i epilepsije, direktno prethodi intenzivno zijevanje.

Izvor: Jutarnji.hr



Ovo morate piti ako želite bolji uspjeh na ispitu

Rezultati novog istraživanja pokazuju da studenti postižu bolji uspjeh na ispitu ukoliko za vrijeme njegovog polaganja piju, vjerovali ili ne, običnu vodu!

Istraživanje predstavljeno na Psychological Society Annual Conference nije ispitivalo razlog zašto pijenje vode poboljšava ocjenu na ispitu, no znanstvenici pretpostavljaju da je u pozadini nekoliko fizioloških i psiholoških razloga. Jedan od njih je direktni fiziološki učinak hidracije na sposobnost razmišljanja, dok bi drugi bio učinak na smirenje studenata i smanjenje anksioznosti za koju se zna da smanjuje uspjeh na ispitu.

Ovo nas uopće ne treba čuditi ako znamo da više od 90 posto količine krvi – našeg glavnog sustava za prijenos hranjivih tvari i kisika - čini upravo voda. Nedostatak vode može u skladu s tim ugroziti naš krvožilni sustav uzrokujući pad krvnog tlaka, kratkotrajni gubitak svijesti zbog nedostatne prokrvljenosti mozga, veću mogućnost nastanka tromboembolijskih komplikacija, općenito slabiju prokrvljenost svih naših organa kao i ostale ozbiljne posljedice smanjene perfuzije.

Imajte na umu da dnevni unos tekućine treba biti veći od izlučene količine. Ako niste sigurni je li dnevni unos vode dostatan, provjerite boju svoje mokraće. Ona treba biti svijetla, gotovo bezbojna.

Izvor: Net.hr


Objavili tajne detalje o mutiranom virusu gripe

Znanstvenici koji su kreirali opasni mutirani virus kako bi istražili ključna obilježja gripe, ipak su objavili svoj rad. Studija je objavljena nakon četiri mjeseca polemike oko toga trebaju li se ovakvi podaci dati na uvid svima, što znači i potencijalnim bioteroristima.

Polemika je započela u prosincu 2011., kad su timovi iz SAD-a i Nizozemske zasebno uspjeli kreirati hibridni virus u iznimno čuvanim laboratorijima. Njihov cilj je bio razumjeti kako izuzetno smrtonosan soj gripe koji se širi među pticama može mutirati tako da postane zarazan i za ljude.

Skupina od 23 vrhunska stručnjaka, koji savjetuju američku vladu, tražili su da se izvještaj promijeni prije nego se objavi u stručnom časopisu. Ovu cenzuru su zahtijevali zbog straha da bi bioteroristi mogli upotrijebiti virus na kojeg nitko nije imun. Međutim, iz znanstvene zajednice su se čuli i oštri prigovori na cenzuru.

Dva časopisa su odgodila objavu, no u srijedu je britanski časopis Nature napokon objavio jednu od studija, onu koju je vodio tim dr. Yoshihiroa Kawaokaa na Sveučilištu Wisconsin.

'Ključni znanstveni elementi (iz originalnog teksta) su ostali nepromijenjeni', piše u časopisu.

Spojili H5N1 i H1N1

Tim dr. Kawaoka istražio je H5N1 ptičje gripe koji je 1997. godine izazvao paniku u Hong Kong, a i danas se povremeno pojavljuje. Virus H5N1 se s lakoćom širi među pticama, ali zato teško prelazi na čovjeka. Međutim, kad virus ipak napadne čovjeka, djeluje vrlo ubojito.

Znanstvenici su uzeli ključni gen, poznat kao haemaglutinin ili HA iz virusa H5N1 te mu dodali mutaciju zbog kojeg se lakše širi na ljude. Zatim su uzeli soj gripe H1N1 - virusa koji je 2009. godine izazvao pandemiju među ljudima i zamijenili njegov HA gen s onim koji su izmanipulirali u laboratoriju.

Sljedeći korak je bilo testiranje 'H5/H1 hibrida' na šest kuna, sisavcima koji se smatraju izvrsnim modelima za testiranje gripe, jer je njihov dišni sustav toliko sličan ljudima. Inficirane životinje su širile zarazu na druge i dokazale da se novi virus može širiti putem kašlja i kihanja. Ali niti jedna životinja nije umrla, što se tek treba objasniti, kažu znanstvenici.

Korist veća od štete?

Urednici Nature magazina smatraju da će koristi od objave materijala biti veće od mogućih opasnosti. Osim toga, smatraju da vještina i potrebni uređaji nadmašuju sredstva kojima se služe teroristi. Neobjavljivanje materijala moglo bi usporiti, pa čak i blokirati razvoj cjepiva protiv virusa koji i dalje može mutirati i izazvati pandemiju, smatraju.

Rad drugog tima, kojeg je vodio dr. Ron Fouchier na Erasmus Medical Centre u Rotterdamu, trebao bi se objaviti u američkom znanstvenom časopisu Science.

Izvor: Net.hr



Znate li koje su granice povišenog tlaka?


Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme. No, trebaju li nas brinuti i granične vrijednosti povišenog tlaka, i koje su najbolje mjere prevencije?

Hipertenzija može uzrokovati bolesti srca, mozga, oka i bubrega, odnosno može dovesti do srčanog ili moždanog udara te zadebljanja stijenki krvnih žila (ateroskleroze). Od nje pati barem petina ukupne populacije!

Zašto je danas veći broj osoba koje pate od povišenog tlaka? 'Prvenstveno jer su se snizile granice, ljudi češće idu na kontrole, ali i manje se kreću, debljaju se, koriste rafiniranu hranu koja ima više soli, rade po cijele dane i izostave fizički i psihološki učinak kretanja u prirodu, što je nužno za svačiji organizam. Povećava se masnoća, krvne žile postaju kruće, a samim time treba biti veći tlak da protjera krv kroz te žile', kaže dr. Marin Kvarantan, liječnik Poliklinike Kvarantan.

Klasifikacija brojčane vrijednosti krvnog tlaka

Optimalan tlak
Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80.

Normalan tlak
Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85.

Granične vrijednosti tlaka
Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139, a dijastolički između 85 i 89. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu. (Gdje je tlak na granici, potrebno je samo promijeniti način života. No, ako je tlak značajno povišen, onda je potrebno uzeti i lijekove.)

Početak povišenog tlaka
Prvi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159, a dijastolički tlak između 90 i 99. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.

Opasnije povišenje tlaka
Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179, a dijastolički između 100 i 109. U tom slučaju biste trebali kontrolirati tlak kod liječnika kroz jedan mjesec.

Po život opasno povišenje
Treći stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak od 180 na više i dijastolički od 110 na više. Preporučuje se liječnička pomoć kroz jedan tjedan.

Što s graničnim vrijednostima

Arterijska hipertenzija je povišen krvni tlak, i to veći od prosječnih dogovornih granica među liječnicima. U zadnjih 10 godina smatra se da taj tlak ne smije biti viši od 130/95, a i to se već računa kao granična arterijska hipertenzija. 'Ipak, takve granice treba uzeti s rezervom', naglašava dr. Kvarantan dajući nam primjer muškarca od 80 godina koji ima tvrde krvne žile i dobro funkcionira s višim tlakom. Kod takve je osobe nepotrebno i nepoželjno snižavati krvni tlak na idealan. Odlučimo li mu skinuti taj tlak s hrpom lijekova, učinak se postiže, ali onda se taj isti muškarac može rušiti, pasti i nastaje puno veći problem.

Dr. Ana Puljak, spec. javnog zdravstva, voditeljica Centra za promicanje zdravlja objašnjava kako ispravno izmjeriti tlak:


1. Opustite se. Mirno sjedite sa stopalima na tlu.


2. Temperatura u prostoriji u kojoj mjerite krvni tlak ne smije biti niti previsoka niti preniska.


3. Ruka na kojoj mjerite krvni tlak mora biti položena na tvrdu podlogu i u razini srca.


4. Pripazite da je 'manšeta' za mjerenje odgovarajuće dimenzije i da je pravilno postavljena.


5. Prije mjerenja nemojte pušiti ni piti crnu kavu.


6. Ukoliko uzimate terapiju, krvni tlak mjerite prije i nakon uzimanja terapije.


7. Mjerite tlak najmanje u dva navrata u jednom danu (ujutro i navečer). Svaki put izmjerite tlak dva puta s razmakom od tri do pet minuta između mjerenja.


8. Zapisujte vrijednosti krvnog tlaka kako biste mogli izračunati srednju vrijednost kroz odgovarajuće razdoblje.


9. Stanje krvnog tlaka određuje se računanjem prosječne vrijednosti kroz određeno vremensko razdoblje (mjesec dana), ukoliko ne postoji potreba za odlaskom liječniku prije, radi izmjerenih visokih vrijednosti (2. ili 3. stupanj hipertenzije).

Izvor: Net.hr


Što nas sve povezuje? Šest karakteristika svih ljudi


Američki antropolozi identificirali su šest univerzalnih ljudskih karakteristika, svojstvenih ljudima iz cijelog svijeta, koje čine listu specifikacija ljudske vrste. Otkrijte što nas to razlikuje od drugih vrsta.

Razigranost
Iako ljudi nisu jedina vrsta koja voli igru, jer razigrane su i životinje, za razliku od njih ljudi se zabavljaju različitim aktivnostima, kao što su druženje, sport, ples ili pak umjetnost. Ono što ljude razlikuje od drugih sisavaca je i to što se igraju predmetima i jezikom, objašnjava za New Scientist Francis Steen s Kalifornijskog sveučilišta. Ono što pak ljudsku igru, u odnosu na druge vrste, podiže na višu razinu je mašta.

Zanimanje za znanost
Od najranijeg djetinjstva čovjek pokazuje interes za svoje okruženje, razvrstava ga u kategorije, te predviđa i otkriva načine na koji svijet funkcionira. Takav način promatranja stvari oko sebe i promišljanje je srž znanosti.

I životinje promišljaju kako bi preživjele, no ono što ljude razlikuje od drugih vrsta je razina razvoja koju su dosegnuli u znanosti. Uz to, samo je ljudskoj vrsti svojstvena mogućnost shvaćanja apstraktnih koncepata. Tu vještinu omogućuje joj razvoj jezika te socijalne vještine.

Uređenost društva
Samo ljudska društva funkcioniraju prema zakonima ili barem pravilima. Svako od njih podrazumijeva regulaciju ponašanja u tri ključna područja – uvažavanje koncepta krvnog srodstva (rodbinske veze), pitanje sigurnosti i pitanje posjedovanja (materijalna dobra).

Epikurejstvo
Ljudsko ponašanje razlikuje se i u načinu prehrane. Životinje se hrane, a ljudi blaguju, i to zahvaljujući jednom od ljudskih izuma – kuhanju.

Privatnost
Životinje, osim nekoliko vrsta, ne kriju spolni čin. Ljudi to rade u privatnosti, pa je to s biološkog aspekta, navode znanstvenici, "čudno". Znanstvenik sa Sveučilišta Oxford Robin Dunbar smatra da su diskretni spolni odnosi kod ljudi zapravo dvosjekli mač, jer s jedne strane jačaju vezu, a s druge omogućavaju lakšu prevaru partnera.

Tračanje
Tračanje, odnosno pričanje o drugima svojstveno je samo ljudima. Antropolozi vjeruju da tračamo kako bismo manipulirali drugim ljudima. Istraživanja pokazuju da je zlonamjernih tračeva znatno manje u odnosu one bezazlene. Znanstvenik Dunbar kaže da je zapravo tračanje kod ljudi ono što je timarenje u životinjskom svijetu.

Izvor: Net.hr


Dizelska goriva smrtonosnija su od nesreća

Najnovije istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je kako ispušni plinovi automobila i kamiona koje pokreću dizelska goriva uzrokuju 13.000 smrtnih slučajeva na godinu, što je više od broja smrtno stradalih u prometnim nesrećama.

Prema podacima iz 2005. napravljeno je istraživanje u Velikoj Britaniji iz kojeg je donesen zabrinjavajući zaključak. Naime, prometne nesreće uzrokuju manji broj smrtnih slučajeva nego posljedice udisanja ispušnih plinova iz automobila i kamiona koje pokreću dizelska goriva.

Studija koju su proveli američki znanstvenici s MIT-a objavljena je u časopisu Environmental Science and Technology. Ona pokazuje kako ispušni plinovi iz Europe u Velikoj Britaniji uzrokuju dodatnih 6.000 smrtnih slučajeva na godinu.

Za usporedbu, ispušni plinovi koji iz Britanije odlaze u ostatak Europe uzrokuju 3.100 smrtnih slučajeva.

S preranom smrću kod vozača epidemiolozi su povezali čestice u dizel gorivu koje su manje od 2,5 mikrona u promjeru te ulaze u pluća vozača. Te čestice ujedno predstavljaju veliku opasnost za brojne radnike kojima se radno mjesto nalazi uz dizelske strojeve.

Izvor: Net.hr


Policajci zanijemili kad je papiga zacvrkutala svoje ime i adresu

Trojica policijskih službenika u Tokiju zanijemili su kad je izgubljena papiga izrecitirala svoje ime Piko-chan i točnu adresu. Papiga tigrica odletjela je, naime, u nedjelju ujutro iz svoga doma u jednoj tokijskoj četvrti. Sletjela je zatim na rame gosta obližnjeg hotela koji ju je odnio na policiju. Papiga je šutjela sve do utorka navečer kada je odjednom zacvrkutala, donosi AFP.

64-godišnja vlasnica pojasnila je kako je prije nekoliko godina već bila izgubila ptičicu. Uskoro je nabavila novu i čvrsto odlučila da se takvo što neće ponoviti pa je papigu naučila da kaže kako se zove i gdje živi.

Izvor: Vecernji.hr


Sićušni senzor na zubu na vrijeme će otkrivati od čega bolujemo

Medicinska dijagnostika svakim je danom sve naprednija, a uzmemo li u obzir činjenicu da je uvijek bolje spriječiti nego liječiti, ne začuđuje što se u usavršavanje metoda ranog otkrivanja bolesti ulažu veliki napori. Nakon što smo se već imali priliku upoznati s elektroničkim senzorima koji nadziru otkucaje srca, krvni tlak ili razinu šećera u krvi, stiže nam nešto još zanimljivije, ne deblje od novinskog papira koji upravo držite u rukama.

Riječ je o sićušnom senzoru koji se potpuno bezbolno može ugraditi u zub ili na neke druge biološke materijale i tako na vrijeme upozoriti na bolest. Napravljen je od grafena (najtanjeg i najjačeg dosad poznatog materijala koji se izdvaja iz dijela grafita), a na osnovi analize sline i daha može otkriti štetne bakterije i informaciju o tome, bežičnim putem, proslijediti liječnicima.

Otkrivat će i mrsa-u

Za njegov nastanak znanstvenici su morali razviti metodu s pomoću koje su otisnuli grafenske nanosenzore na svilenu podlogu. Na to su dodali elektrode i provodljivu zavojnicu koja uređaj napaja strujom. Grafen su potom obogatili prirodnim antimikrobnim peptidima koji se vežu na bakterije poput čičak-trake i služe kao sustav za njihovo otkrivanje. Rezultat je tog procesa mikrouređaj koji ne treba bateriju i koji može otkriti bakterije prisutne u našim ustima. Uočavanje “rađanja” infekcije u tijelu može biti od velike koristi u daljnjem liječenju bolesti ili čak u sprečavanju njena razvoja.

– Samo nekoliko bakterija potrebno je da biste se razboljeli. Kada ih u organizmu ima malo, teško ih je otkriti, a to je ono što mi želimo promijeniti – rekao je Mike McAlpine, profesor sa Sveučilišta u Princetonu, čiji je tim razvio ovu, kako oni zovu, “zubnu tetovažu”. Kako bi isprobao funkcionira li ono što su napravili, profesor je svoje studente poslao na farmu gdje im je zadatak bio nabaviti kravlji zub. To im je i uspjelo, zub su donijeli u laboratorij i na njega stavili senzor. Jedan od studenata primaknuo ga je blizu usta i disao u njega. Senzor je tada napravio analizu njegova daha i sline krave koja je ostala na zubu i otkrio prisutne bakterije.

Profesor McAlpine dodaje da bi njihov izum od osobite koristi mogao biti na bojištima gdje bi se kod ranjenih vojnika moglo brzo otkriti jesu li dobili neku bakterijsku infekciju. – Na prvim linijama bojišnice važno je brzo doznati u kakvom je stanju pacijent. No, to nije jedina svrha našeg senzora jer on se može primjenjivati u različitim situacijama i na različitim mjestima. Moglo bi ih se postaviti u bolnice, na površine gdje se zadržava vrlo otporna bakterija MRSA, koja kod pacijenata može izazvati i smrtonosne infekcije i na koju je teško djelovati bilo kojim postojećim antibiotikom. Na taj bi se način moglo lakše otkriti njeno postojanje, uništiti je i tako spriječiti zarazu – kaže McAlpine. Osim toga, senzori koji su razvili ovi američki znanstvenici mogu se koristiti i za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane. Dovoljno ih je samo staviti na meso, primjerice pileća prsa ili goveđi odrezak, i oni će otkriti kriju li se u njima bakterije zbog kojih nam se takva namirnica ne bi smjela naći na tanjuru.

Detektor u ustima

Znanstvenici zasad nisu precizirali kako će detektor raditi u ustima i koliko će dugo moći stajati na zubu uzmemo li u obzir činjenicu da se zubi svakodnevno četkaju. No, bez obzira na to, i ovaj senzor predstavlja novi važan korak u medicinskoj dijagnostici samim tim i zato što su bakterijske infekcije problem koji pogađa i razvijene i nerazvijene zemlje. Sljedeći korak koji ekipa s Princetona planira jest izlazak njihova proizvoda na tržište.

– Ono što smo sada prezentirali tek je prototip. To je prvi dokaz da se nanosenzori mogu ugraditi u živo tkivo i na taj način otkrivati infekcije. Budući razvoj uključuje poboljšanje brzine prepoznavanja raznih vrsta štetnih bakerija. Jedan od izazova jest i pojednostavnjenje proizvodnje senzora i njihova komercijalizacija na tržištu – rekao je Manu S. Mannoor, apsolvent angažiran na projektu.

Ovako napredna dijanostika ne bi bila moguća bez relativno novog materijala grafena. Prije samo osam godina iz dijela grafita izdvojili su ga dvojica znanstvenika – Andre Geim i Konstantin Novoselov. Njegovo otkriće utjecalo je na razna područja znanosti, od fizike, preko medicine pa sve do potrošačke elektronike.

Izvor: Vecernji.hr




Rijetka tropska riba golden snapper prodana za 38.000 dolara


Kineski biznismen kupio je u Chittagongu, najvećoj luci u Bangladešu, za 38.000 dolara rijetku tropsku ribu golden snapper, tešku 37 kilograma, prenosi BBC.

Trgovac je kazao da je biznismen kupio ribu zbog njezina ukusnog mjehura i sočnog mesa.

Inače, u Bengalskom zaljevu ribari prosječno ulove tek četiri golden snappera u godini dana.

– Povećavao sam cijenu ribe dok svi ne odustanu jer sam znao da je mogu prodati po visokoj cijeni – bile su riječi trgovca.

Izvor: Vecernji.hr




U Amazoni raste gljiva koja se hrani plastičnom masom


Gljivu koja se hrani poliuretanom otkrili su u Amazoni istraživači sa sveučilišta Yale

Nevjerojatnu biljku, koja bi se mogla nazvati spasiteljicom čovječanstva, otkrili su istraživači sa sveučilišta Yale. Riječ je o gljivi koja se hrani plastikom.

Otkriće je rezultat ekspedicije istraživača sa sveučilišta koja je otišla u amazonsku prašumu kako bi pratila životni tijek i rast te posebne gljive kojoj je poslastica poliuretan.

Izvor: Vecernji.hr




Ako često snimate zube rentgenom, imate veće izglede oboljeti od tumora na mozgu

Istraživanje objavljeno u časopisu Cancer pokazalo je da su osobe kojima je dijagnosticiran tumor mozga meningiom i koje su svake godine rentgenski snimale zagriz imale 1,4 do 1,9 puta veće izglede razviti takav tumor u odnosu na ostale osobe.

WASHINGTON - Osobe koje češće rentgenski snimaju zube imaju veće izglede oboljeti od tumora mozga , utvrdili su američki znanstvenici sugerirajući da snimanje svake godine i nije najbolje rješenje za većinu pacijenata.

Istraživanje objavljeno u časopisu Cancer pokazalo je da su osobe kojima je dijagnosticiran tumor mozga meningiom i koje su svake godine rentgenski snimale zagriz imale 1,4 do 1,9 puta veće izglede razviti takav tumor u odnosu na ostale osobe.

Snimanje zagriza uključuje stavljanje filma i držača između zuba na oko pola minute.

Također utvrđeno je da osobe kojima su zubi snimani izvana kako bi se napravila snimka svih zuba imali 2,7 puta veće izglede razviti tumor.

Meningeom je uglavnom benigni i sporo rastući tumor mozga no može voditi do invaliditeta ili stanja koja ugrožavaju život.

Znanstveni tim predvođen Elizabeth Claus sa sveučilišta Yale obradio je podatke 1.433 pacijenata kojima je postavljena dijagnoza tumora u dobi od 20 do 79 godina.

Iako su pacijenti danas prilikom snimanja izloženi slabijem zračenju stomatolozi trebaju preispitati potrebu svakog pojedinog snimanja, kaže Claus.

Američko stomatološko udruženje preporučuje kod djece rentgensko snimanje najviše jednom u jednoj do dvije godine, za tinejdžere jednom u svakih godinu i pol do tri godine, a za odrasle jednom u dvije do tri godine.

Izvor: Jutarnji.hr



Upoznajte najotpornijeg stvora na Zemlji: U stanju je preživjeti ekstremne svemirske uvjete!


Do ovog nevjerojatnog otkrića znanstvenici su došli sasvim slučajno – kad su životinjice uspuzale na njihove instrumente

Jeste li znali da su krpelji najotpornija bića među zemaljskim organizmima? Donedavno su ovu prestižnu titulu nosile tardigrade, otporne na vakuum i ultraljubičasto svemirsko zračenje – no samo ako prethodno prođu proces dehidracije.

Krpeljima, međutim, dehidracija nije potrebna! Paraziti iz klase paučnjaka Haemaphysalis flava dobro podnose svemirske uvjete čak i u svom normalnom, aktivnom stanju. U snimci koju je zabilježio elektronski mikroskop možete vidjeti kako se miču u vakuumu pod udarom snažnih zraka elektrona, prenosi astrobiology.com .

Do ovog nevjerojatnog otkrića došao je tim znanstvenika koji vodi Naohisa Tomosugi s Kanazawa Medical Universityja u Japanu i to sasvim slučajno – kad su životinjice uspuzale na njihove laboratorijske instrumente.

Krpelji su bili izloženi snažnom vakuumu s tlakom od 1,5×10−3 Pa te zrakama elektrona ubrzanim naponom od 2 do 5 kV. Nakon pola sata promatranja nastavili su se aktivno kretati u normalnoj atmosferi.

Prema izvješću predstavljenom u časopisu PLoS ONE u jednom drugom testiranju 20 krpelja preživjelo je svemirske uvjete čak dva puna dana. Konačno su uginuli zbog zračenja, a ne zbog vakuuma. Oni koji su bili izloženi samo vakuumu, ali ne i elektronskim zrakama preživjeli su puna dva tjedna.

Japanski tim pretpostavlja da krpelji prestaju disati kada se nađu u vakuumu. To potvrđuju snimke na kojima se vidi da su nakon dvije minute bez zraka prestali micati noge, što inače stalno čine u normalnim uvjetima.

Rezultati eksperimenta pokazali su da zračenje elektrona oštećuje njihovo tkivo, ali ih ne ubija odmah. Autori studije vjeruju da bi ove životinjice mogle poslužiti kao modeli za istraživanje sustava biologije ekstremnih uvjeta. Tko zna, možda čak postoji mogućnost da neke slične organizme jednog dana pronađemo na Marsu ili Titanu.

Izvor: Jutarnji.hr



Bizarna sudbina sive tvari genijalnog znanstvenika: Ukrao ga je patolog koji je radio obdukciju. Narezao ga je na 240 komadića


Dijelovi mozga Alberta Einsteina od danas su izloženi u Londonu u sklopu velike izložbe koju organizira Wellcome Collection.

O Einsteinovu mozgu napisano je nekoliko knjiga, među kojima i “Posjedovati genija: Bizarna odiseja Einsteinova mozga” kanadske znanstvene novinarke Carolyn Abraham iz travnja 2004. godine. Albert Einstein preminuo je u Princetonu 18. travnja 1955. godine u 76. godini života.

Dom teorije relativnosti

Njegov sin Hans Albert dao je dozvolu za autopsiju, a patolog Thomas Harvey izdvojio je Einsteinov mozak. Posve iznenađujuće, organ iz kojega je proizašla teorija relativnosti težio je svega 1230 grama, manje od mozga prosječnog muškarca. Ta je činjenica odmah dovela u pitanje koncept da su inteligencija i veličina mozga direktno povezani, što je bila opsesija antropologa 19. i prve polovice 20. stoljeća.

Nakon vaganja i fotografiranja, Harvey je “najvažniju sivu tvar 20. stoljeća” razrezao na 240 komadića te pohranio u formalin. To je nažalost uništilo mogućnosti za moderna istraživanja.

- Moj tata ima Einsteinov mozak - hvalio se idućih dana u školi 11-godišnji sin Thomasa Harveyja, a priča se ubrzo pojavila u novinama. To je, međutim, razbjesnilo Hansa Alberta Einsteina koji se naljutio na patologa Harveyja koji je ubrzo dobio otkaz na Princetonu. Obećao sam Hansu Albertu da ću se brinuti o mozgu njegova oca te ga neću iskorištavati ni izlagati javnosti - priznao je prije svoje smrti 2003. godine Thomas Harvey, koji je odlazeći s Princetona ukrao Einsteinov mozak. Patolog Harvey je staklenku s mozgom genija desetljećima čuvao u svome domu.
Pronađen u kući

Tamo ga je 1978. godine otkrio novinar Steven Levy. Harvey se tada obratio nizu znanstvenika nudeći im “komadiće Einsteinova” mozga za proučavanje.

Naposljetku, tri studije pokazale su da je mozak genijalnog fizičara u usporedbi s prosječnim imao veću gustoću neurona te mnogo veći broj tzv. glija stanica na koje se često gleda kao na siromašne neuronske rođake. Također, obje moždane hemisfere bile su šire nego kod prosječnih ljudi. Od prošle godine dva komadića Einsteinova mozga prvi put su izložena u muzeju u Philadelphiji koji ih je za potrebe izložbe u Londonu posudio Wellcome Collection.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Otkrili bakteriju koja bi mogla produžiti život na 140 godina?


Bakterija iz Sibira ima protein koji usporava proces starenja. Miševi u istraživanju živjeli su 308 dana duže od prosjeka koji je 589 dana, a ubrzao im se i metabolizam

Ruski znanstvenici otkrili su bakteriju u Sibiru čiji protein bi mogao usporiti proces starenja, objavila je Ruska akademija znanosti. Kako prenosi Le Figaro, bakterija bacillus F usporila je starenje miševa u laboratoriju, a ubrzao im se i metabolizam. Ne navodi se na koliko su miševa proveli testiranje, a rezultate su nazvali impresivnima. Navodi se da su miševi živjeli prosječno 308 dana duže od kontrolne skupine. Prosječan život miševa inače je 589 dana, a kada bi se to preračunalo na ljudski život, to bi bilo kao da čovjek živi 140 godina.

Znanstvenici kažu da prema karakteristikama proteina i drugim faktorima, bakterija izgleda kao da kasni tri milijuna godina u evoluciji za ostalim sličnim bakterijama. Navode i da se treba diviti otpornosti bakterije zbog uvjeta u kojima živi, a razmnožava se već na 5 stupnjeva.

Otkrili su i kako bi bakterija mogla  smanjiti staračko sljepilo, no sva su istraživanja u početnoj fazi.

Izvor: 24sata.hr


Kako nastaju nuspojave?
Autor : Ana Petrak
Nesanica od velikih doza C vitamina. Plavi vid od Viagre. Napadaj astme potaknut Aspirinom. Sve su to većini ljudi nepoznate nuspojave poznatih lijekova i vitamina. Što su zapravo nuspojave, kako nastaju i kako se najkvalitetnije izbjegavaju, doznajte u nastavku.

Nuspojave su štetna i neželjena djelovanja lijekova i svaki lijek i dodatak prehrani može izazvati nuspojave. Njihova težina može vrlo varirati - od gotovo neprimjetnih pojava poput suhoće oka ili ispadanja kose, koji se ne primijete dok ne postanu znatni, do osipa, mučnine, pa i težih i ozbiljnijih nuspojava.

Nuspojave se dijele na dva tipa - A i B. Nuspojave tipa A (od engleske riječi augmented - povećan) su izravno vezane s učinkom lijeka. Primjer je pad krvnog tlaka na prenisku razinu nakon uzimanja lijekova za sniženje tlaka. Većina nuspojava vezanih s učinkom lijeka nestane pri smanjenju doze lijeka i većinom su predvidive. Njihov uzrok nije krivo prepisana doza, nego baš naprotiv - problem je u našem organizmu. Na primjer, većina lijekova se izlučuje putem bubrega - ako bubrezi rade presporo (zbog bolesti, starosti ili kod novorođenčadi), lijek će se presporo izlučivati. Nove doze se uzimaju, a stara se doza još nije dovoljno izlučila iz organizma. S vremenom dolazi do nakupljanja lijeka u organizmu i naposljetku do toksičnih učinaka lijeka.

Najzanimljiviji uzrok nuspojava tipa A, koji će se u budućnosti sve više proučavati s ciljem stvaranja individualnih doziranja, su naši geni. Oni su nacrt za svaki protein u našem organizmu, pa tako i za enzime u jetri. Svaki lijek mora proći kroz jetru i tada ga prerađuju njeni enzimi. Neki lijekovi tek postanu aktivni nakon što se prerade u jetri, a neki su već obavili svoj zadatak u organizmu i prerađuju se u neaktivni oblik i izbacuju iz organizma. Ako naši enzimi rade „prekovremeno" i prebrzo razgrade lijekove koji se onda izluče, lijekovi neće djelovati. A ako su spori, dolazi do nakupljanja lijeka i toksičnosti.

No, nisu bubrezi i jetra krivi za sve. Nešto krivice pada i na receptore na i u stanicama. Iako kažemo da lijek djeluje na srce, mišiće ili neki od organa, bit njegovog djelovanja je u stanici gdje se veže na određeni receptor. Svaki lijek djeluje na svoj receptor koji je najčešće enzim. Enzim tada pokreće lančanu reakciju u stanici koja dovodi do željenog učinka. Lijekovi (foto: Dreamstime)U ljudi u kojih zbog njihovog genetskog ustroja ima više receptora u stanici, odgovor na lijek je pojačan, a nekada toliko da nastanu nuspojave tipa A. Na ljude koji imaju manje receptora lijek slabije djeluje. Zasad ne postoje testovi koji bi mogli utvrditi koliko receptora vi imate. A za jedan dio lijekova ni znanstvenici nisu sigurni kako točno djeluju na molekularnoj razini i koji je njihov receptor.

Nuspojave tipa B su neočekivane nuspojave potpuno nevezane s djelovanjem lijeka (B dolazi od riječi bizarno). Često su teške, ali na sreću i rijetke. Najpoznatije nuspojave tipa B su alergijske reakcije. Osim alergijskih reakcija, to je i žutica kod nekih žena koje koriste oralne kontraceptive, povišen očni tlak povezan s uzimanjem kortikosteroida, hemoliza zbog primjene nitrofurantoina (koristi se za liječenje upala mjehura). Mnoge nuspojave tipa B još nisu objašnjene, ali sve više se čini da naš genetski ustroj igra veliku ulogu u njihovom nastanku.

Zasad nemamo načina da predvidimo tko će razviti nuspojave na neki lijek, a tko ne. Jer, kao što sam već spomenula, puno toga ovisi o tome kako smo prošli na genetičkoj lutriji. Ipak, postoji način da bar neke nuspojave izbjegnemo. Prvi korak je da liječnik koji vas liječi zna svu vašu medicinsku povijest kako bi vam propisao odgovarajuću terapiju - jeste li imali kakve alergije do sada, bolujete li od astme, dijabetesa ili koje druge kronične bolesti. I uzimate li bilo kakve lijekove ili dodatke prehrani. Vaš obiteljski liječnik će znati od kojih kroničnih bolesti bolujete, ali vaš stomatolog neće. Ili liječnik u hitnoj pomoći ili specijalist u bolnici kojemu prvi puta dolazite.  Drugi korak je pročitati upute koje dolaze s lijekom. Neki lijekovi se ne smiju uzimati s mlijekom i mliječnim proizvodima, neki se uzimaju na prazan želudac, a neki obavezno uz hranu. Nakon uzimanja nekih lijekova (npr. antibiotika doksiciklina) ne smijete leći još jedan sat, nego sjediti ili hodati. Ako odmah legnete, lijek ostaje u jednjaku i može ga iritirati. Sva takva upozorenja i upute mogu se naći u uputama o lijeku.

Ovo je samo kratki pregled glavnih (i dosad poznatih) uzroka nastanka nuspojava. I iako ih svaki lijek ima i nemoguće je predvidjeti tko će imati nuspojave, ne treba se brinuti, jer su u malom broju slučajeva opasne po život. I u velikoj većini nuspojave nestanu kada se prestane koristiti lijek. No brinete li se ipak ili vas jednostavno zanimaju nuspojave, sjetite se što kažu na reklamama za lijekove - upitajte svog liječnika ili ljekarnika!

Izvor: Biologija.com.hr




Što Europska unija donosi Hrvatskoj u području zaštite okoliša i prirode?


Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i prirode, sve obveze koje je Hrvatska preuzela u procesu pregovaranja u području zaštite okoliša i prirode pridonose i pridonijet će poboljšanju i unapređenju kvalitete života jer se njima osiguravaju viši standardi zaštite okoliša (bolje gospodarenje otpadom, bolja kakvoća i opskrbljenost pitkom vodom, bolja priključenost na sustave javne odvodnje i pročišćavanja, zaštita staništa, biljnih i životinjskih vrsta, poboljšanje kakvoće zraka, smanjenje industrijskog onečišćenja, sigurno gospodarenje kemikalijama).

Visoka zaštita te očuvanje i poboljšanje kakvoće okoliša doprinose i doprinijet će zaštiti zdravlja građana i građanki Hrvatske, a ujedno pružaju dodatne mogućnosti razvoja proizvodnje i zapošljavanja jer će za njihovo osiguranje biti potrebno uvođenje novih tehnologija. Za neke mjere će biti potrebna velika ulaganja, a  kod nekih mjera, kao što je povećanje energetske učinkovitosti, zbog ušteda u konačnici, neće doći do povećanja troškova.

Na području gospodarenja otpadom, Hrvatska se obvezala uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za što je osigurala prijelazno razdoblje do kraja 2018. godine. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom usko je povezana sa sanacijom svih postojećih odlagališta. Recikliranje (foto: FreeDigitalPhotos)Paralelno s navedenim, do kraja 2020. godine dužni smo postupno smanjivati udio biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima u cilju ostvarivanja tražene razine od najviše 35% masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu na 1997. godinu.
 
Na području kakvoće voda, osigurano je prijelazno razdoblje do kraja 2023. godine kao krajnji rok za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Što se tiče vode za piće, prijelazno razdoblje do kada se mora osigurati propisana kakvoća pitke vode u pogledu mikrobioloških pokazatelja  je kraj 2018. godine, a kao država članica Hrvatska će zatražiti dodatno produljenje roka u pogledu postizanja propisanih  kemijskih parametara u vremenskom razdoblju od dodatne tri godine od dana pristupanja EU. Vezano za zaštitu površinskih i podzemnih voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla, dogovoreno je da će se do ulaska u EU izraditi akcijski program u trajanju od četiri godine za izgradnju spremnika za stajski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvima, a prije njegovog postupnog korištenja na poljoprivrednim površinama, čija primjena počinje nakon ulaska u EU.

Što se tiče industrijskih objekata, najkasnije do kraja 2018. godine, 67 industrijskih postrojenja za koje je zatraženo prijelazno razdoblje mora unaprijediti svoj način rada i osigurati najbolju raspoloživu tehniku kako bi dobili tzv. okolišnu dozvolu za rad, a sve u cilju smanjenja industrijskog onečišćenja. Do kraja 2017. g. osigurano je prijelazno razdoblje za postizanje smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz velikih termoenergetskih postrojenja nazivne toplinske snage iznad 50MW, a koji su također i obveznici ishođenja okolišne dozvole. Do kraja 2015. godine kao krajnjeg roka za usklađivanje sa propisanim zahtjevima potrebno je ograničiti emisije hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima, kao što su procesi premazivanja, kemijsko čišćenje robe, proizvodnja boja, ljepila, farmaceutskih proizvoda i sl.), a što se odnosi na 49 takvih postrojenja. Ujedno je dogovoreno izuzeće za procese premazivanja brodova za šest brodogradilišta do kraja 2015. godine, uz istovremenu primjenu najboljih raspoloživih tehnika. Sva dogovorena prijelazna razdoblja na području smanjenja industrijskog onečišćenja imaju navedene rokove (godine 2015. odnosno 2017.) kao krajnje rokove, no za svako postrojenje utvrđen je, u dogovoru s tvrtkama, pojedinačni rok.

Na području klimatskih promjena i emisija stakleničkih plinova Hrvatska se u pregovorima obvezala pristupiti EU sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova od 1.1. 2013. godine. U ovaj sustav ulaze 73 hrvatska postrojenja iz područja energetike i industrije. Zrakoplovne djelatnosti koje uključuju letove unutar RH i letove prema državama izvan Europskog gospodarskog prostora ulaze u sustav trgovanja emisijama od 1.1.2014. godine. Za Hrvatsku je u pregovorima omogućeno povećanje prodajne količine emisijskih jedinica na dražbi za 26 % u odnosu na utvrđenu baznu kvotu određenu za svaku državu članicu EU. Otok Prvić (foto: Wikimedia Commons)Financijska sredstva prikupljena na dražbi koristit će se za projekte smanjenja emisija stakleničkih plinova (obnovljive izvore, energetsku efikasnost, projekte čistije proizvodnje) i prilagodbu klimatskim promjenama. Za Hrvatsku je u pregovorima utvrđen dozvoljeni postotak rasta emisija iz drugih sektora, npr. poljoprivrede, prometa, postupanja s otpadom, javne potrošnje i dr., do 11% u 2020. godini u odnosu na razinu iz 2005. godine.

Na području kemikalija, radi usklađivanja s propisima o registraciji kemikalija, osigurana su tri prijelazna razdoblja propisima o sigurnom gospodarenju kemikalijama od po 6 mjeseci od dana ulaska u EU. Navedena prijelazna razdoblja za produženje roka za registraciju kemikalija, omogućit će kemijskoj industriji u Republici Hrvatskoj da s danom pristupanja Republike Hrvatske  Europskoj uniji bude u ravnopravnom položaju s kemijskim industrijama ostalih država članica Europske unije, a u cilju što veće konkurentnosti na jedinstvenom tržištu Europske unije.

U području zaštite prirode obvezni smo do ulaska u EU  izraditi prijedlog područja koja će postati dijelom europske ekološke mreže NATURA 2000, čime se doprinosi očuvanju ugroženih divljih vrsta i staništa. NATURA 2000 podržava načelo održivog razvoja, njen cilj nije zaustaviti ljudske aktivnosti, nego odrediti parametre prema kojima se one mogu obavljati uz istodobnu zaštitu biološke raznolikosti. NATURA 2000 osigurava preduvjet i upotpunjuje zahtjeve ekološkog (ruralnog) turizma te ekološke poljoprivrede te pruža nebrojene mogućnosti za ljubitelje prirode i zdravog načina života. Ostvarivanje ciljeva ekološke mreže NATURA 2000 popraćeni su i snažnom europskom politikom te financijskom podrškom iz fondova EU.

Izvor: Biologija.com.hr



Koliko cestovni promet zagađuje zrak u Hrvatskoj

Autor : Jelena Likić
Gotovo svaki treći stanovnik Republike Hrvatske posjeduje osobno vozilo, odnosno na 1000 stanovnika registrirano je 336 osobnih vozila. Štetan utjecaj na okoliš koji dolazi iz tolikog broja vozila u prometu, točnije razina emisija onečišćujućih tvari u zrak, može se smanjiti uvođenjem vozila s katalizatorom, „pomlađivanjem" voznoga parka te provedbom propisa koji reguliraju kvalitetu goriva (smanjenje dopuštenog udjela olova i sumpora u benzinu).

Provođenjem ovih mjera u Republici Hrvatskoj, emisije pojedinih onečišćujućih tvari iz cestovnoga prometa značajno su smanjenje u odnosu na 1990. godinu, npr. emisije ugljikovog monoksida (CO) za 70%, dušikovih oksida (NOx) za 22% te olova (Pb) za 94%.

U istom je razdoblju došlo do povećanja ukupnoga broja vozila za 52,4%. Od toga osobna vozila čine 80,4%, teška teretna vozila 2,2%, laka teretna vozila 7,2% te mopedi i motocikli 10,2%. Istovremeno, zabilježena je povećana potrošnja goriva u cestovnome prometu, za 62%.

Promatrajući potrošnju pojedinačnih vrsta goriva, u proteklom je razdoblju dizelsko gorivo, kao manje okolišno prihvatljivo, dvostruko više zastupljeno od benzina. Posljedično, povećane su emisije lebdećih čestica (fine prašine) te sumporovog dioksida (SO2).
    
Nakon početno zabilježenog rasta potrošnja ukapljenog plina i tekućih biogoriva, u zadnje dvije godine potrošnja je značajno pala, i to zbog porasta cijene plina, odnosno smanjenja korištenja biogoriva u sustavu javnoga prijevoza.

Izvor: Biologija.com.hr

 

Smak svijeta, ali ovaj put ZNANSTVENO: Ovo nisu KLETVE, ovo je osam scenarija kojih se i STRUČNJACI BOJE

Vjerojatno već svi znaju da je 2012. proglašena godinom u kojoj će svijet kakav znamo prestati postojati. Do navodnog smaka svijeta ostalo nam je nešto manje od 340 dana i dok neki zbijaju šale na račun Majanskog kalendara , drugi izražavaju stvarnu zabrinutost oko Apokalipse.

No, ukoliko uzmemo u obzir da su Maje pogriješile i da 21.12.2012. neće biti posljednji dan čovječanstva na Zemlji , možda biste željeli pročitati kako bi svijet zaista mogao završiti. Internetska stranica Wired napravila je popis realnih scenarija o kojima biste se trebali brinuti.

1. SUPERVULKAN

Šanse da potres otvori sve rasjede na Zemlji su zanemarive, tvrdi seizmolog Thorne Lay sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Cruzu. Razlog tome je što je energija potresa povezana s dužinom rasjeda koji se otvara tijekom događaja. Npr. potres magnitude 9,1 koji je 2004. na Sumatri izazvao tsunami koji je ubio gotovo 300 tisuća ljudi stvorio je rasjed od 1450 kilometara u zoni subdukcije - najduži ikada zabilježeni za jedan potres.

No, zone kritičnih rasjeda na Zemlji, srećom, nisu kontinuirane te manje tektonske ploče zaustavljaju nastavljanje puknuća,

No, druge bi nam geološke opasnosti mogle donijeti fatalnu katastrofu.

Moguće jest da doživimo gigantsku erupciju, poput erupcije supervulkana koji leži ispod Nacionalnog parka Yellowstone u SAD-u. Taj je vulkan već imao ogromne erupcije u prošlosti, dvije posljednje prije dva milijuna i prije 640 tisuća. Danas bi slična takva uništila velik dio Sjeverne Amerike.

Gigantske erupcije dovode do masovnog izumiranja, uključujući i ono dinosaura od prije 65 milijuna godina. Zahvaljujući ispuštanju sumpora, ugljičnog dioksida i pepela mogu utjecati na promjenu klime koja pak utječe na kolaps hranidbenog sustava.

Krater supervulkana u Yellowstoneu u posljednjih deset godina uzdigao se za 25,4 centimetara upućujući da se lava ubrzano nakuplja. Trenutačno samo ispušta paru kroz malene 'ventilacijske otvore', no još nije poznato je li se priprema za novo 'preuređenje' Zemlje.

2. PAD ASTEROIDA

Asteroidi se najčešće nalaze na popisu nebeskih tijela koja bi mogla udariti u Zemlju. Jedan takav, širok 15 kilometara udario je u područje meksičkog poluotoka Jukatan te izazvao izumiranje dinosaura prije 65 milijuna godina.

Znanstvenici su 2004. najavili kako 300-metarski steroid Apophis ima dvopostotnu šansu da 2029. udari u Zemlju. Srećom, kasnije su ponovljena mjerenja te je vjerojatnost 1:250,000.

Međutim, NASA očekuje kako svakih 100 godina asteroid širi od 60 metara udari u Zemlju. Udar bi mogao uzrokovati lokalnu katastrofu poput poplava, uništenja cijelih gradova i poljoprivrede.

Svakih 100,000 godina Zemlju pogodi kilometarski asteroid, a oni stvaraju probleme na globalnoj razini. Kisele kiše bi ubile biljke, prašina bi blokirala sunce, a uslijedile bi vatrene oluje.

Do sada je otkriveno oko 900 od 1000 očekivanih asteroida od jednog kilometra koji presijecaju Zemljinu orbitu. No, nemoguće je otkriti baš svaki.

3. SUDAR S KOMETOM

Na komete se često zaboravlja kada se priča o svemirskim prijetnjama.

Hartley 2 je 20. listopada prošle godine prošao unutar 11 milijuna kilometara od Zemlje što je najbliži prolaz u nekoliko stoljeća.

Kometi se svemirom kreću brzinom od 160,000 kilometara na sat, a mogu se dodatno ubrzati zbog Zemljine gravitacije. Osim toga, vrlo ih je teško pronaći jer su vrlo mračni objekti u svemiru. No, kada se Zemlji približi na 627 milijuna kilometara Sunce ga ugrije i komet dobije prepoznatljiv sjajan rep.

Znanstvenici se trude otkriti komete što dalje od Zemlje, čak i na Jupiterovoj stazi, no ukoliko im se jedan uspije provući neće biti previše opcije, već poznati Brucea Willisa da ponovo okupi ekipu.

4. APOKALIPSA ALGI

Prema geobiologu Joeu Kirschvinku, još jedan veliki problem za Zemlju skriva se u vrlo malom pakiranju. Upozorava na mogućnost da bi alge kremenjašice - vrsta alga koje nastanjuju vlažne površine, rijeke, jezera, oceane i tlo, mogle izmijeniti Zemljinu atmosferu.

Ovi mikrobi žive od goriva proizvedenog fotosintezom prilikom koje vodu pretvaraju u vodik i kisik, kojeg pak udišu drugi organizmi. No, kada ne mogu koristiti vodu ili druge supstance u okolišu, poput željeza ili vodika, alge odabiru sol - natrijev-klorid, a tada kao otpadak stvaraju smrtonosan - klor.

Ako ih nitko ne dira i ne ometa njihov rast, alge bi kroz par milijuna godina mogle uništiti cijeli ekosustav Zemlje zahvaljujući kloru.

5. SMRTONOSNA ZARAZA

Ptičja gripa, H5N1 virus, izazvala je pravu paniku prije par godina. No, sada postoji i 'nabrijana' verzija virusa koji se, za razliku od običnog, može prenositi zrakom. Stvorili su ga američki i nizozemski znanstvenici u laboratoriju.

No, hoće li nas to ubiti? Vjerojatno ne.

Jedan virus ne može izbrisati sve živo sa Zemlje jer je, srećom, bioraznolikost dovoljno velika da neki od organizama razvije otpornost. Čak je i novi laboratorijski soj virusa H5N1, koji ima samo pet mutacija, dovoljno sličan drugim verzijama ptičje gripe da bi se ljudi mogli obraniti.

Za čovječanstvo bi bio smrtonosan virus koji ubija vrlo brzo - kroz tjedan dana i manje. Ako ćemo imati nešto više vremena naš će se imunološki sustav polako početi braniti. Virus bi također morao zaraziti veliku većinu populacije istovremeno.

6. SAMOUBILAČKA SUPERNOVA

Supernove su najsnažnije eksplozije u svemiru i može se usporediti s istovremenom eksplozijom nekoliko puta 10 na 48 nuklearnih bojnih glava.

Srećom, jedna od vrsta supernova, u kojoj se jezgra zvijezde uruši sama u sebe, događa se jednom u stotinu godina i to vrlo daleko od Zemlje - između 16,5 i 33 svjetlosne godine pa ne može učiniti nikakvu štetu.

Kada bi se supernove nasumično dešavale u našoj galaksiji, Zemlja bi ih mogla očekivati svakih 5 milijardi godina. Ali s obzirom da se one okupljaju u galaktičkim krakovima, Zemlja se nalazi na udaljenosti od 10 paraseka od neke supernove svakih 100 milijuna godina.

Supernove ne proizvode smo impozantne filmske efekte, već i x zrake, kozmičke zrake i gama zrake. Ovaj ubitačan koktel više je nego dovoljan da izazove pomor na Zemlji ukoliko se dogodi preblizu. Zračenje bi uništilo ozon, a time bi se količina ultraljubičastih zraka koje se probijaju na Zemlju rapidno povećala. Stope raka kože bi se povećale, bakterije i planktoni bi počeli masovno odumirati, a Zemlja bi zbog toga ušla u novo ledeno doba.

7. ORBITALNO UNIŠTENJE

Način na koji planeti orbitiraju oko Sunca sasvim je zgodan kandidat za Zemljino uništenje.

Jupiter je najmasivniji planet u našem sustavu, a kao takav 'priteže' orbite svih ostalih planeta. Tijekom milijuna godina, ovaj plinoviti div promijenio je orbitu malenog Merkura toliko da se njegova orbita oko Sunca počela sve više 'rastezati'.

Kako se njegova orbita mijenja, tako Merkurov pad u Sunce postaje sve izgledniji. Taj bi scenarij još bio prihvatljiv, jer alternativa je mnogo gora. Merkur bi u jednom trenutku mogao 'iskočiti' iz svoje orbite i zaletjeti se ravno na Veneru. Uništenje ta dva planeta napravilo bi kaos u cijelom sustavu, a moglo bi, tvrdi astronom UCSC-ja Greg Laughlin, dovesti do ispadanja Marsa iz njegove orbite. Naravno, najgori scenarij bi se dogodio kada bi Merkur udario u Zemlju. Udarac bi potpuno uništio Zemlju, iako naš planet ima masu 20 puta veću od Merkura.

Srećom, ovakva kompletna kozmička kataklizma ipak nije pretjerano vjerojatna - šansa da se dogodi u idućih 5 milijardi godina iznosi samo 1 posto.

8. SOLARNO SPRŽENI

Čak i ukoliko Merkur ne udari u Zemlju, objašnjava NASA-in planetolog Chris McKay, plavi planet će se u jednom trenutku pretvoriti u pećnicu zbog Sunca.

Kako naša zvijezda izgara tako se hidrogen u njenoj jezgri pretvarta u helij, a u toj fuziji nastaju ogromne količine topline. Kako vrijeme prolazi, naša 5 milijardi godina stara zvijezda postaje sve toplija i sve sjajnija.

Za otprilike jednu milijardu godina, predviđaju znanstvenici, Sunce će sjati 10 posto sjajnije nego sada. Ta dodatna vrućina će zagrijati Zemlju dobrano preko 100 stupnjeva Celzijevih. Oceani će prokuhati, klima će se urušiti, a čovječanstvo će morati potražiti drugi planet.

Ukoliko nam se ipak ne bude dalo micati sa Zemlje, postoji šansa da kupimo još koji milijunčić godina. Kako predlaže astronom Robert Smith sa Sveučilišta u Sussexu, mogli bi iskoristiti asteroide da povećamo zemljinu orbitu za 5 posto.

Asteroidi postavljeni pred Zemlju bi lagano 'povukli' Zemlju, a ukoliko taj postupak ponovimo dovoljno puta, utjecaj takvog preraslog Sunca bi trebali umanjiti baš za tih 10 posto 'viška'.

Ali riječ je samo o privremenoj mjeri. Kroz 7 milijardi godina Sunce će se pretvoriti u crvenog diva, toliko velikog da će se Zemlja nalaziti unutar Sunca.

- Nisam veliki vjernik, ali treba se priznati kada je netko u pravu. Biblijska predviđanja kako će sve završiti u vječnoj vatri donekle su točna - kazao je astrofizičar Klaus-Peter Schroeder.

Izvor: Jutarnji.hr



Alarmantne prognoze: Uskoro će PRESUŠITI čak OSAM velikih svjetskih rijeka!

Časopis National Geographic u svom novom broju objavio je zabrinjavajuće podatke

Časopis National Geographic u svom novom broju objavio je alarmantne podatke - uskoro će presušiti čak osam velikih svjetskih rijeka! Riječ je o rijekama Sir Darja, Amu Darja, Žuta rijeka, Ind, Teesta, Rio Grande, Murray i Colorado. Glavni razlog ovakvim zabrinjavajućim prognozama je pretjerano iskorištavanje rijeka koje tu eksploataciju teško mogu podnijeti.

Rijeka Colorado vodom opskrbljuje oko 30 milijuna ljudi, a zbog preopterećenja iskorištavanjem tek jedna desetina nekadašnjih količina vode danas stiže u Meksiko.

Ind opskrbljuje 170 milijuna ljudi u Pakistanu, ali toliko je iskorištena da se više ne ulijeva u ocean u grada Karačiju. U tom gradu zato izbijaju učestali sukobi zbog pitke vode.

Rio Grande jedna je od najvećih rijeka u Sjevernoj Americi, glavninom toka regulira granicu između SAD-a i Meksika. Zbog pretjeranog iskorištavanja i suše početkom ovog tisućljeća sada jedva stiže do Meksičkog zaljeva.

Teesta sa svojih 315 kilometara protječe kroz indijsku državu Sikkim, a već je sad gotovo presušila. Ribari od nje više ne mogu živjeti, a vode više nema dovoljno ni za ratare.

Rijeke Amu Darja i Sir Darja ulijevale su se nekoć u Aralsko jezero, međutim, 60-ih godina prošlog stoljeća preusmjerene su, a danas su gotovo pa presušile.

Najduža i najvažnija tekućica u Australiji je rijeka Murray. Čak 40 posto stanovništva koristi ovu rijeku kao izvor pitke vode. Snižavanje razine rijeke izazvalo je povećanje saliniteta, što prijeti usjevima.

Žuta rijeka u Kini duga je gotovo pet i pol tisuća kilometara, a zahvaljujući iskorištavanju za navodnjavanje usjeva, povremeno presušuje još od 1972. godine. U 1997. godini nije tekla čak 230 dana.

Izvor: Jutarnji.hr


Bojite se bolesti? Znanstvenici savjetuju: Spustite dasku na WC školjci prije potezanja vode!


Spuštanje daske na zahodskoj školjci tema je koja je odgovorna za brojne hollywoodske komedije, ali riječ je, uvjeravaju znanstvenici sa Leeds Universityja , o vrlo ozbiljnoj temi.

Profesor Mark Wilcox objašnjava kako povlačenje vode prije spuštanja daske omogućava bakterijama da se rasprše po cijelom toaletu.

Time je rizik njihova širenja, a time i bolesti koje izazivaju, višestruko veći.

- Iz našeg istraživanja je jasno da je daska postavljena s razlogom - objašnjava profesor Wilcox, koji je s kolegama proveo istraživanje kako bi ustanovio širenje bakterija u toaletima, posebno bolničkim.

Njihovo istraživanje je pokazalo kako bakterije u prostoriju ulaze u mnogo manjim količinama nego kada je daska podignuta.

Znanstvenici su također primjetili kako brojni bolnički toaleti nemaju dasku, a razlog je sprečavanje širenja bolesti njenim dodirivanjem.

Profesor Wilcox priznaje kako podignuta daska na WC školjci nije ključan uvjet čistoće nekog prostora, ali upozorava kako bi njeno spuštanje bio pametan potez.

Istraživanje je također postalo dodatni argument za prijedlog da se pacijentima zaraženima superbakterijama omogući privatan toalet.

Izvor: Jutarnji.hr



Grozite se prljavih zahoda, a u vašem pupku živi preko 1400 vrsta bakterija!

Od navedene brojke bakterija čak više od šest stotina znanstvenici nisu mogli svrstati u poznate vrste!

Grozite se prljavih zahoda, tipkovnica, sudopera i prljavštine, a ne znate da je jedno od najodvratnijih mjesta upravo vaš - pupak.


Naime, najnovija studija zanimljivog imena 'Bioraznolikost pupka' pronašla je više od 1400 sojeva različitih bakterija u 95 brisova pupka, javlja Washington Post.

Od navedene brojke bakterija čak 662 znanstvenici nisu mogli svrstati u poznate vrste što znači da je gotovo polovica mikroba koji žive u istraženim pupcima zapravo znanstveno otkriće, pojasnio je voditelj eksperimenta Jiri Hulcr sa Sveučilišta Sjeverna Karolina .

Iako možda zvuči pomalo čudno pričati o pupku na taj način, projekt 'Bioraznolikost pupka' otkrio je koliko malo znamo o raznolikosti bakterija.

- Biolozi jednostavno nisu otkrili sva mjesta u kojima bi bakterije mogle živjeti i upravo zato dolazimo do zapanjujućeg broja novih vrsta. Ovo istraživanje može se usporediti s dolaskom europskih istraživača u Afriku i prvi pogled na slona za kojeg do sada nisu znali da postoji - zaključio je Hulcr.

Izvor: Jutarnji.hr




Biolozi došli do velikog otkrića: Mrtvo more ipak nije 'mrtvo' kao što smo godinama mislili

Mrtvo more ipak nije 'mrtvo' kao što smo godinama mislili. Naime, u moru za koje se pretpostavljalo da je potpuno beživotno pronađeni su izvori slatke vode, a u tim kraterima biolozi su otkrili dosad nepoznate vrste bakterija.

Otvori se nalaze na dubini od 30 metara, široki su desetak, a duboki oko 13 metara. Bakterije žive uz struje slatke vode koje izviru iz kratera. I ranije se pretpostavljalo kako u mrtvom moru postoje izvori zbog mreškanja površine, no hipotezu je trebalo i znanstveno potvrditi.

Za to su bili zaduženi morski mikrobiolozi s instituta Max Planck koji su zaronili u mračne dubine Mrtvog mora i došli do velikog otkrića.

Mrtvo more zapravo je jezero, koje se nalazi na 423 metra ispod nulte nadmorske visine i najniže je područje na Zemljinoj površini. Zbog iznimne gustoće plivanju u njemu zapravo je plutanje i zato je omiljena turistička destinacija.

Izvor: Jutarnji.hr


Đikić: Otkrili smo kako se naše tijelo brani od salmonele


U istraživanju je sudjelovala i Jelena Korać s Medicinskog fakulteta u Splitu

ZAGREB - Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom prof. Ivana Đikića sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu otkrio je obrambeni mehanizam kojim se stanica bori protiv bakterije salmonela. Ovo otkriće, objavljeno u novom broju prestižnog časopisa Science, izuzetno je važno jer je salmonela jedan od najčešćih uzroka trovanja hranom.

Stanice se same bore

Uz profesora Đikića, u istraživanju je sudjelovala i Jelena Korać s Medicinskog fakulteta u Splitu. Salmonela je široko rasprostanjena bakterija, a može se naći u sirovom mlijeku, mesu te jajima i proizvodima od sirovih jaja. Preživljava ako hrana nije na odgovarajući način termički obrađena bilo kuhanjem, bilo smrzavanjem. No, zdrava osoba će oboljeti samo ako putem zaražene hrane konzumira više od 100.000 bakterija jer se stanice same bore protiv salmonelle.

- Mi smo otkrili stanični mehanizam koji najprije prepoznaje salmonelu kao štetnu, a zatim je uklanja. Razumijevanje toga procesa jako je važno zbog razvoja novih tretmana jer salmonela postaje sve otpornija na antibiotike - rekao je prof. Đikić.


Od tifusa, koji je uzrokovan salmonelom, godišnje oboli 16 milijuna osoba, od čega 200.000 umre. Otkriće je dio je istraživanja o ulozi upala u razvoju kroničnih bolesti za koje je prof. Đikić prošle godine dobio prestižni grant u iznosu od 2,5 milijuna eura što ga Europski istraživački savjet dodjeluje najboljim znanstvenicima.

- Ne tako davno upala je bila poznata kao popratna pojava našega obrambenoga sustava, koja je pomagala imunološkim stanicama u uklanjanju dijelova oštećenog tkiva tijekom infekcije.
Upalne reakcije

No, danas se pokazuje da upala predstavlja pokretačku snagu niza kroničnih bolesti poput karcinoma, Alzheimerove bolesti, ateroskleroze i dijabetesa - rekao je prof. Đikić koji je u ožujku objavio istraživanje o tome kako dolazi do upalne reakcije u koži i razvoja kroničnog epidermatitisa.


Objavio već tri rada u 2011.

Ivan Đikić (45), profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu i svjetski poznati istraživač tumora, jedan je od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Prošle godine ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) izabrao je Đikića među osobe koje su obilježile 2010. godinu u njemačkoj državi Hessen. No, i 2011. godina izuzetno je uspješna za hrvatskog znanstvenika jer je u prvih pet mjeseci imao čak tri rada u vodećim znanstvenim časopisima Nature i Science.

Izvor: Jutarnji.hr



Virus smrti plaši Europu!


Europski farmeri strahuju od virusa Schmallenberg koji izaziva deformacije i smrt fetusa njihovih životinja, a u slučaju da ipak dođu na svijet, mladunci imaju hidrocefalus ili teška iskrivljenja kralježnice. Šire ga krvožedne mušice i komarci koji grizu stoku.

Virus je nazvan po mjestu u Njemačkoj gdje je otkriven i pogađa goveda, ovce i koze. Osim u Njemačkoj, otkriven je i u Nizozemskoj i Belgiji, ukupno na stotinjak farmi.

Kako piše Novi list, krave zaražene virusom dobivale bi groznicu, pala bi im proizvodnja mlijeka, a zadnjih je mjeseci u nekim krdima i do 50 posto mladunaca došlo na svijet s deformacijama. Znanstvenici očekuju da će se taj broj povećati zbog širenja zaraze na životinje koje tek trebaju imati mladunce u veljači i ožujku.

Na ljude ga može prenijeti samo 'naš' komarac

Virus se prenosi putem krvožednih mušica i komaraca. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti u Stockholmu objavio je da je mala vjerojatnost da bi novi orthobunyavirus mogao uzrokovati bolest kod ljudi budući da vrste kukaca koji ga prenose ne nasrću na ljude.

No, problem bi mogao nastati kada bi se inficirao komarac koji napada ljude. Ipak, Volga Punda Polić, voditeljica Odjela za zarazne bolesti i mikrobiologiju pri KBC-u Split, navodi da je ovaj virus za ljude prilično neopasan – javlja se rijetko i ne izaziva teže posljedice.

Bescarinski uvoz junadi iz EU – posljednja odluka Vlade Jadranke Kosor

Inače, posljednja odluka Vlade Jadranke Kosor, donesena samo tri dana prije izbora za novi saziv Sabora, bila je o ukidanju carina na uvoz 4.500 tona smrznute govedine, 3.500 tona svježe junetine, 7.000 tona žive junadi, što znači uvoz 15.000 grla junadi, te 2.500 tona svinjskih butova i 12.000 tona svinjetine uz smanjenje carine od 20 posto.

Kosor je ovo olakšanje uvoza mesa iz EU, koje bez sumnje šteti hrvatskoj proizvodnji, pa se pobunila i udruga Baby beef, objasnila na sljedeći način:

"Povećanjem uvoznih preferencija za goveđe i svinjsko meso osnažuje se hrvatska pozicija za pregovore s EU o ukidanju 20-postotne carine pri izvozu svježega junećeg mesa iz Hrvatske."

Izvor: Net.hr


Biljka koja čuva i jača vaše mišiće

Određene biljke, poput gorušice, sadrže brasinosteroid, spoj koji utječe na povećanje mišićne mase. Riječ je o biljnom steroidu koji se ponaša slično anaboličkim steroidima, ali ima minimalne nuspojave.

Skupina američkih znanstvenika otkrila je da gorušica utječe na povećanje mišićne mase, piše The FASEB Journal. Istraživanje je provedeno na štakorima koji su oralno dobivali određeni steroid (brasinosteroid) iz gorušice. Došlo je do odgovora sličnog anaboličkim steroidima, s minimalnim neželjenim učincima – povećala se sinteza proteina u mišićima, a time i mišićna masa te tjelesna snaga.

Time se otvara mogućnost primjene brasinosteroida u sprečavanju gubitka mišićne mase (tijekom starenja ili kod nekih bolesti).

Određene biljke koje jedemo, poput gorušice, sadrže navedene spojeve, što bi se u budućnosti moglo iskoristiti za njihovu ekstrakciju, a time i za dobivanje funkcionalne hrane koja bi se koristila u prevenciji ili liječenju bolesti i povećanju tjelesne snage.

Izvor: Net.hr


Slušalice za uši mogu vas doći glave

Bitno je da ih imate na glavi, jer se s njima osjećate bolje - slušate glazbu koju volite i gledate svijet veselijim očima. Sve ono što se događa oko vas u tom trenutku nije toliko važno. E pa to nije istina! Nedavno istraživanje je pokazalo da vas slušalice za uši itekako mogu doći glave.

Broj pješaka na području SAD-a koji su ubijeni ili teško ozlijeđeni dok su nosili slušalice za uši utrostručio se u zadnjih šest godina, objavljeno je u novom istraživanju.

Više od polovica stradalih pješaka koji su nosili slušalice imalo je nezgodu s vlakom, a dvije trećine žrtava su muškarci mlađi od 30 godina.

Iako su ove nesreće rijetke, zabrinjava što se njihov broj s 16 u 2004. popeo na čak 47 u 2011. godini. U zadnjih šest godina sveukupno je fatalno ili teško nastradalo 116 osoba koje su u trenutku nesreće imale slušalice za uši.

Istraživanje je objavljeno u British journal Injury Prevention, a vodio ga je dr. Richard Lichenstein iz University of Maryland Hospital for Children u Baltimoreu.

Studija upozorava na 'nenamjernu sljepoću' koja je prisutna kod osoba koje slušaju glazbu ili govor putem slušalica za uši. Naime, zbog koncentriranja na signale koje dolaze iz slušalica, mozak zanemaruje one koji dolaze iz okoliša.

Istraživanje je uključilo nesreće s iPodima, MP3 playerima i drugim sličnim aparatima. Nije uključilo nesreće povezane s mobitelima.

Izvor: Net.hr

Uskoro će biti moguće hakirati ljudski mozak?!

Manipuliranje ljudskim stanicama kojima se programira "ponašanje", ili proizvodnja novih sintetskih koje imitiraju žive, razvija se rapidnom brzinom. U istraživačkom laboratoriju NASA-e, sve više se bliži trenutak kada ćemo moći programirati svoj život.

Sintetska biologija ubrzano se razvija. Kalifornijski biolog Andrew Hessel sa Sveučilišta Singularity intenzivno radi na razvoju ovog projekta. Nakon godina rada tvrdi kako žive stanice nisu ništa drugo nego "živa računala". Pritom im DNA služi kao programski jezik, piše Daily Mail.

"Ovo otkriće koristit će čovječanstvu u brojne dobre svrhe, ali uvijek postoji mogućnost manipulacije i zato je potrebno biti i više nego oprezan. Hakiranje živih organizama i korištenja manipulacija DNA za nimalo humanističke svrhe moglo bi postati realnost", tvrdi Hassel.

On predviđa kako ćemo uskoro moći "printati" DNA i usput je dekodirati.

To otvara mogućnost namjerne zaraze ljudi virusima i bakterijama. Druga opasnost jest pokušaj kontroliranja ponašanja hakiranjem stanica mozga.

Izvor: Net.hr


Ovisnost o internetu utječe na mozak poput kokaina i alkohola!


Kod mozga korisnika interneta koji su pretjerali s 'virtualnim životom' zabilježene su promjene baš kao i kod ovisnika o alkoholu ili kokainu.

Znanstvenici su skenirali mozgove mladih ljudi ovisnih o internetu i usporedili ih s njihovim vršnjacima te su pronašli oštećenja u mozgu koja utječu na emocije, pažnju i donošenje odluka. Slične promjene uočene su i u mozgovima ovisnika o alkoholu i kokainu.

Ovo je istraživanje na tragu otkrića znanstvenika sa Sveučilišta u Worcesteru koji su utvrdili da su smartphonovi toliko 'zarazni' da mnogi korisnici čuju 'fantomske vibracije' jer su jednostavo očajni da dobiju neku novu poruku, piše The Telegraph.

Znanstvenici se nadaju da će im ovo novo otkriće pomoći u tretiranju ovisnika o internetu.

Izvor: Dnevnik.hr



SAD: Ubojstva ispala iz 15 najčešćih uzroka smrti


Bolest dišnog sustava koja pogađa osobito ljude treće životne dobi - pneumonitis, postao je sve češći uzrok smrti u SAD-u i time po prvi put nakon 45 godina istisnuo ubojstva iz prvih 15 uzroka smrti u Americi, stoji u priopćenju Državnog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

U godišnjem izvješću o uzrocima mortaliteta u SAD-u, CDC je objavio podatak prema kojemu se među 15 najčešćih uzroka smrtnosti u zemlji pojavio pneumonitis uzrokovan krutim tvarima i tekućinom. Ta bolest dišnog sustava uspjela je potisnuti ubojstva na 16. mjesto ljestvice glavnih uzroka smrtnosti u zemlji. Prvi put od 1965. ubojstvo nije među 15 najčešćih uzroka smrti u SAD-u, objavio je CDC.

Podaci CDC-a govore o tomu da dosadašnji 'veliki ubojice' u SAD-u i dalje ostaju uglavnom isti. Riječ je o kardiovaskularnim bolestima i raznim oblicima karcinoma, na koje 'otpada' gotovo polovina svih smrtnih slučajeva.

Smanjenje broja smrtnih slučajeva zbog ubojstva je, tvrde iz CDC-a, očekivano. Prošli je mjesec FBI objavio preliminarni izvještaj o stopi zločina u SAD-u tijekom 2010. i ono pokazuje da je broj ubojstava u prvom polugodištu pao za 7,1 posto, što je veliko postignuće, unatoč ekonomskim i gospodarskim poteškoćama u kojima se zemlja nalazi.

Prosječan životni vijek stanovnika SAD-a neznatno je porastao tijekom 2010., na 78,7 godina, u odnosu na 78,6 u 2009. Za 2,4 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u 2010. 'najveći krivci' su redom: srčane bolesti, maligne bolesti, kronične respiratorne bolesti, cerebrovaskularne bolesti, nesreće..., dijabetes je na 7. mjestu, a samoubojstvo na 10. mjestu.

Izvor: Dnevnik.hr

Znate li kada počinjemo gubiti pamćenje?

Po ovoj studiji pad kognitivnih sposobnosti ne počinje prije 60. godine života te bi mogao imati dalekosežan utjecaj na buduća istraživanja demencije.

Gubitak pamćenja i ostalih moždanih funkcija može početi rano, čak s 45 godina, što postavlja velike izazove pred znanstvenike koji pokušavaju pronaći nove načina liječenja demencije, objavili su u petak stručnjaci.

Velik broj novih lijekova za Alzheimerovu bolest, najčešči oblik demencije, trenutno je u fazi kliničkih ispitivanja, no očekivanja su niska i neki stručnjaci strahuju da se novi lijekovi testiranju na pacijentima koji su prestari da bi se pokazale njihove koristi.

Istraživački tim predvođen Archanom Singh-Manoux iz Centra za istraživanje epidemiologije i javnog zdravlja u Francuskoj i s londonskog University College otkrio je umjereni pad umnih sposobnosti u žena i muškaraca u dobi od 45 do 49 godina.

Među starijim osobama uključenima u studiju prosječan pad kognitivne funkcije bio je veći, ali su zabilježene velike varijacije s obzirom na godine, uz trećinu ispitanika od 45 do 70 godina koji nisu pokazali nikakav pad.

'To se ne događa odjednom kada ostarite, nego promjene počnu puno ranije', rekla je Singh-Manoux. 'Idući korak je to razlučiti i potražiti faktore rizika', dodala je.

Izvor: Dnevnik.hr



Crveno meso povećava izglede za rak bubrega

Istraživači su, proučavajući podatke pola milijuna Amerikanaca starijih od 50 godina, utvrdili da osobe koje jedu najviše crvenog mesa imaju 19 posto veće izglede za pojavu raka bubrega od onih koje su jele malo crvenog mesa.

Veći unos kemikalija koje postoje u mesu sa žara ili roštilja također je povezan s povišenim rizikom od ove bolesti, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Clinical Nutrition.

'Naši nalazi potvrđuju prehrambene preporuke za prevenciju raka koje je izdalo Američko društvo za borbu protiv raka - ograničite unos crvenog ili prerađenog mesa i pripremajte meso pečenjem ili kuhanjem', kaže znanstvenica Carrie Daniel s Američkog nacionalnog instituta za rak.

Istreživanjem je utvrđeno da se u ukupnom broju rak bubrega pojavio kod oko 1.800 osoba.

Prosječno su muškarci konzumirali od 57 do 85 grama crvenog mesa dnevno, a žene otprilike polovicu te količine. Uočeno je da osobe koje su dnevno prosječno jele 110 grama crvenog mesa imale 19 posto veći rizik od pojave raka bubrega od onih koji su jeli manje od 30 grama dnevno.

'Crveno meso važan je izvor željeza i proteina', upozoravaju liječnici koji dodaju da je prehrana s ograničenom količinom crvenog mesa - dobra ideja. (HINA)

Izvor: Dnevnik.hr



Intelektualna i fizička aktivnost štite od Alzheimera!


Sedam faktora rizika bitno povećava opasnost od Alzheimerove bolesti, a tih se sedam faktora rizika, uglavnom povezanih s načinom života, povezuje s gotovo polovicom slučajeva u svijetu, sugerira studija predstavljena u utorak u Parizu povodom Međunarodne konferencije udruge Alzheimer (AAIC).

Prema matematičkom modelu istraživača Kalifornijskog sveučilišta, smanjenje za 25 posto rizičnih faktora moglo bi spriječiti više od tri milijuna slučajeva Alzheimera u svijetu. Smanjenje od samo 10 posto predstavljalo bi spas za milijun slučajeva.

Kako bi došla do tog zaključka, ekipa Deborah Barnes procijenila je broj slučajeva trenutno primjenjivih na svaki pretpostavljeni čimbenik opasnosti u svijetu. Najznačajniji čimbenik je slaba obrazovanost (19 posto) jer se čini da intelektualna aktivnost ima zaštitni učinak. Potom dolaze pušenje (14 posto), fizička neaktivnost (13 posto), depresija (11 posto), visoki tlak (5 posto), debljina (2 posto), dijabetes (2 posto).

'Iznenadili smo se da čimbenici životnog stila poput fizičke neaktivnosti i pušenja mogu pridonijeti jednako velikom broju slučajeva Alzheimerove bolesti kao i kardiovaskularne bolesti', izjavila je prof. Barnes.

Istraživači ističu međutim da te procjene leže na važnim pretpostavkama koje nisu dokazane: da postoji uzročnoposljedični odnos između ispitanih čimbenika opasnosti i Alzheimerove bolesti te da će njihovo smanjenje smanjiti opasnost od razvoja bolesti.

Sljedeća etapa sastoji se u provođenju opsežnijeg istraživanja koje bi pokazalo može li promjena čimbenika opasnosti doista smanjiti opasnost od razvoja bolesti, istaknuli su istraživači.

Njihovi rezultati objavljeni su on line u časopisu Lancet Neurology.

Izvor: Dnevnik.hr


'Dijetna pića povećavaju rizik od moždanog udara!'

Prema nedavno objavljenom istraživanju znanstvenika sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Miamiju, pića koja se prodaju pod 'etiketom' dijetnih mogu imati ozbiljnih posljedica po zdravlje.

Istraživanje je provedeno na uzorku od više od 2.500 pacijenata tijekom jednog desetljeća i to u SAD-u gdje je moždani udar treći najčešći uzrok smrti, odmah poslije srčanih bolesti i karcinoma.

Rezultati su pokazali kako osobe koje redovito konzumiraju dijetna pića ili pića s oznakom 'light' imaju 61 posto veće šanse da će doživjeti moždani udar za razliku od osoba koje takva pića ne konzumiraju. Nadalje, znatno se povećava i rizik od dijabetesa kao i od kardiovaskularnih bolesti, uključujući povišen krvni tlak te povišenu razinu triglicerida.

Iako je studijom otkrivena snažna povezanost između dijetnih pića i rizika od moždanog udara, istraživanjem nije dokazano zašto do toga zapravo dolazi, ali su znanstvenici najavili nova istraživanja koja bi trebala otkriti prave uzroke povezanosti između 'light' pića i moždanog udara.

Izvor: Dnevnik.hr


Novi Vladin akcijski plan: 'Junk food' van iz automata


Ministarstvo zdravstva ima plan za smanjenje prekomjerne tjelesne težine u Hrvata, od čega pati čak 21 posto građana.

Vlada je prihvatila akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine 2010. - 2012. Naime, obilježavat će se zdrave namirnice u trgovina, a izbacivati 'junk food' iz automata dostupnih mladima, piše Večernji list.

Iako je u prosjeku čovjeku potrebno 2.000 kilokalorija, građani Hrvatske ih unose 2.700, a podjednako su ugrožene sve skupine, od najmlađih do najstarijih. Problem je u tome što pretilost pridonosi razvoju kroničnih nezaraznih bolesti, ponajprije razvoju šećerne bolesti, raka, bolesti srca i krvnih žila.

Posebno je bitno da mladi u život krenu sa zdravim prehrambenim navikama, pa će stoga biti izrađeni standardi i normativi za prehranu predškolske i školske djece, a radit će se i na izobrazbi osoblja u vrtićima i školama o promicanju zdrave prehrane, pokrenuti savjetovališta za prevenciju i liječenje mladih, utvrditi kriteriji za postavljanje hrane u automate na mjestima na koja zalaze mladi.

'Dobro je znati da se o tjelesnoj težini brine na nacionalnoj razini i da se radi na promjeni stava da je kultura prehrane potpuno zanemarena. Trend pretilosti posljedica je neredovitog unosa hrane. Jedemo dva, tri obroka dnevno, i to prekomjernih, uzetih u nepravilnim razmacima. To ima za posljedicu sporiji metabolizam, što je preduvjet za lakše nakupljanje kilograma. No, na taj način ostavljamo jako loše naslijeđe generacijama koje dolaze. Djeca su nam sve deblja jer se ne kreću i upijaju loše navike roditelja', rekla je dr. sc. Darija Vranešić Bender.

Izvor: Dnevnik.hr



Sporno cjepivo: Djeca obolijevaju, ministar ne reagira

Otac jednog od dječaka zaprimljenih u zaraznu bolnicu s meningitisom kao posljedicom cijepljenja hrvatskim cjepivom MoPaRuom, javio nam se, nakon našeg priloga o nuspojavama spornog cjepiva.

Za bolest svog djeteta krivi izravno ministra Milinovića koji je MoPaRu zabranio samo jednogodišnjacima, a sedmogodišnjacima ga propisao kao obvezno. Od predškolskog cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, MoPaRu cjepivom u lipnju, Josip je dobio meningitis i završio u zaraznoj bolnici. Iako trenutno ljetuje na moru, mora mirovati u mračnoj sobi.

'Ništa se bitno tu ne događa da bi se ono moralo povući sa tržišta', uvjeren je ministar zdravstva Darko Milinović. 'Ta bahatost je najgora. Ne može tako pričat, tko šiša jedno dvoje djece što će oboljet na 40 tisuća cijepljenih', smatra Davor Dinter, Josipov otac. 'To je očito svake godine u ovo doba. I prošle godine u ovo doba su bili takvi spinovi. Kada je borba na tržištu, onda je nekakav problem oko MoPaRu cjepiva', rekao je Milinović. 'Problem se uvijek javi početkom ljeta, jer tad djeca nakon cijepljenja obolijevaju', tvrdi roditelj.

'On sad godinu dana ne može niti na sunce niti se može igrat ni gledat televiziju, malo je razdražljiviji, slabije jede', opisao je Dinter. 'Jedina sreća u cijeloj ovoj priči jest što nakon meningitisa ne ostaju nikakve trajne neurološke posljedice. Ja svog sina nisam cijepio s tim cjepivom, nego sam ga cijepio s jednim drugim, koje se u međuvremenu više ni ne koristi', rekao je liječnik Goran Tešović, infektolog u Klinici 'Dr. Fran Mihaljević'.

'Apeliram da roditelji ne daju cijepit dijete tim MoPaRu cjepivom. Čitao sam čak da su neke prijave protiv roditelja, koji nisu dali cijepit dijete tim cjepivom', rekao je Dinter. Zakon će tolerirati bojkotiranje cijepljenja samo do 5 %, 95 % ostalih mora se cijepiti.

U posljednjih 10 godina procjepljivalo se 98% djece. Što mu na kraju ubrizgati, morat će odlučiti nažalost roditelj sam. MoPaRu hrvatskog Imunološkog zavoda svake godine razboli stotinjak djece meningitisom i zaušnjacima. Za 200 kuna može se cijepiti zamjenskim cjepivom, Glaxosmithklineovim Priorixom, ali kao njegove nuspojave spominju se dijabetes, autizam, cronova bolest, ulcerozni kolitis. Iz usta konkurentskih kompanija, ili imunoloških stručnjaka, nije dokazano. Sigurno se zna jedino da nema sigurnog cjepiva.

Izvor: Dnevnik.hr


Oprez: Papirnati ručnici prepuni bakterija!

Sljedeći put kada ruke poželite obrisali papirnatim ručnikom razmislite, jer studija provedena u Kanadi pokazuje kako se na njima nalazi oko 17 različitih vrsta bakterija.

Ručnici proizvedeni od recikliranog papira stoje nešto lošije, jer je na njima, tvrde kanadski znanstvenici sa Sveučilišta u Lavalu u Quebecku, pronađeno još više bakterija.

Istraživanje je objavljeno u America Journal of Infection Control, te pokazuje kako se bakterije s papirnatih ručnika prenose na čiste ruke.

Autori studije upozorili su da njihovo istraživanje ne upućuje na to da su papirnati ručnici nesigurni, tek da je moguće da su neželjeni izvor kontaminacije u određenom okruženju.

Istraživanje provedeno na šest ručnika različitih proizvođača pokazalo je da svi imaju bakterije, s tim da su reciklirani ručnici bili kontaminirani najviše. Osim na ručnicima, više se bakterija nalazi na svim proizvodima napravljenim od recikliranog papira.

'U našoj studiji, koncentracija bakterija u recikliranom papiru bila je između 100 do 1.000 puta veća od nerecikliranog papira', napisali su istraživači. S otkrićem da se na papirnatim ručnicima nalaze bakterije nisu povezane informacije o bolestima.

Proizvođači papira, pak odbijaju pomisao da su papiri za ruke lošija opcija od stroja za sušenje ruku, budući da potonji u samoj napravi sadrže bakterije. Na ručnicima je pronađeno 17 bakterijskih vrsta, a najčešća je bila Bacillus koja je povezana s trovanjem hrane.

Do bakterija na papirnatim ručnicima dolazi zbog kontaminiranih strojeva kroz koji prolazi papir, zaključili su istraživači.

Izvor: Dnevnik.hr



UZBUNA: Djeca nam po debljini sve više dostižu Amerikance!


Lampica za uzbunu se upalila - djeca su nam sve više pretila i na statističkim ljestvicama pretilosti približavaju se Amerikancima!

Doručak je za većinu zaboravljen obrok, a najčešća aktivnost je tipkanje po tastaturi. Tijekom zimskih prazika zagrebačka klizališta puna su djece. Djed Obrad Gavrić na rekreaciju vodi troje unučadi. Raspored im je prepun - nogomet, mažoretkinje, odbojka, strani jezici... No za računalo uvijek imaju vremena.

Oni nisu iznimka. Djeca na dan u prosjeku provode tri sata za računalom, a tjelesnom aktivnošću bavi se tek svako treće dijete u dobi od 11 do 15 godina. 'Ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da su nam djeca, i to osobito ona mlađa od 11 i 13 godina, zapravo sve deblja', kazala je Marina Kuzman
iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Epidemiju pretilosti dokazalo je i međunarodno istraživanje - hrvatska djeca s 29. mjesta popela su se na neslavno 7. mjesto i težinom se približavaju Amerikancima. Doručak je postao zaboravljen obrok, a voće i povrće sporedne namirnice. Gotovo svako peto dijete jede slatkiše svaki dan, a više od 22 posto nekoliko puta na dan pije slatka gazirana pića.

'Imate mlade koji su gotovo opsjednuti svojim izgledom a s druge strane oni koji bi zbilja trebali nešto poduzeti su inertni i njima treba savjetovanje, pomoć i velika, velika upornost', kaže Kuzman.

Najveću odgovornost svakako imaju roditelji koji i sami sve više zaboravljaju na zdravu prehranu.

Izvor: Dnevnik.hr


Oprez s vitaminima: Nekontrolirano uzimanje dovodi i do ozbiljnih bolesti

Mnogi se i protiv debljine pokušavaju boriti konzumirajući vitaminske dodatke prehrani.

Zbog prehlade, jačanja imuniteta ili borbe s viškom kilograma. Svatko ima svoj razlog konzumiranja dodataka prehrani. Najčešće se upotrebljava vitamin C.

'Kad se radi o nekakvoj akutnoj infekciji, virozi, visokoj temperaturi i prehladi poželjno je dodavati C vitamin', pojasnila je dr. Jadranka Štetek, specijelist medicine rada.

Konzumacija vitamina, uz uravnoteženu i pravilnu prehranu nije potrebna, smatraju stručnjaci. 'Hrana je ona što je baza i osnova, a dodaci prehrani mogu samo poboljšati stanje koje je već eventualno dobro', kaže je nutricionistkinja Alma Bunić.

Pretjerate li s voćem i povrćem, do hipervitaminoze neće doći. No, pijete li više vitaminskih tabletica od preporučene mjere, možete naštetiti organizmu. 'Nuspojave vitamina mogu se izraziti kao kožni osip, mučnina, gastrointestinalni problemi', kazao je farmaceut Kamilo Rudeš.

S vitaminima treba biti na oprezu . Nisu svi pripravci kvalitetni, stoga savjet liječnika ili ljekarnika - nije na odmet.

Izvor: Dnevnik.hr


Izliječila bolest nakon što je susrela sve svoje 'Facebook prijatelje'

Arlynn Presser susrela se sa svojih 292 'facebook prijatelja' i tako ostvarila svoju novogodišnju odluku da se suoči sa svojom fobijom i izliječi je.

55-godišnja Arlynn Presser ima dvoje djece i gotovo se čitavi život bori s agorafobijom. No prije pet godina njezina je fobija bila na vrhuncu tako da zbog nje mogla prisustvovati svečanoj promociji svoga sina. Tada je shvatila da je vrijeme da se suoči i riješi problem svoje fobije, piše Daily Mail.

'Znala sam da moram napraviti nešto ekstremno, samo što nisam znalaa što', kaže Arlynn. Onda sam jedne večeri, nakon dopisivanja s jednim prijateljem preko Facebooka došla na ideju da se kroz 2011. nađem sa svim svojim 'facebook prijateljima'. Nakon prijatelja u SAD-u, posjetila je i one u Njemačkoj, Koreji i Velikoj Britaniji te tako obišla čak 51grad.

'Bilo je to zastrašujuće iskustvo, ali sam naučila kako se nositi sa strahom, a to je upravo i bio moj cilj', kaže Arlynn.

Agorafobija je strah od otvorenog prostora i velikog broja ljudi, a čini gotovo 60% svih fobija. Češća je upravo kod žena, a najčešće započinje u tinejđerskoj dobi. Napadi panike, napetost i vrtoglavica samo su neki od simptoma agorafobije.

Izvor: Dnevnik.hr


Slovenija: Zabrinjavajući porast infekcija HIV-om


Zdravstvene vlasti u Sloveniji ocijenile su da je porast registriranih slučajeva AIDS-a ove godine u odnosu na prijašnje zabrinjavajući.

Nacionalni Institut za zdravlje objavio je u utorak da je od početka godine do 23. ovog mjeseca virus HIV-a dijagnosticiran kod 49 osoba, što je 14 slučajeva više nego cijele prošle godine.

Najviše zaraženih i dalje je u skupini homoseksualnih muškaraca. U zadnjih deset godina registrirano je više od 360 novih slučajeva infekcije HIV-om, a od posljedica AIDS-a umrlo je 26 osoba. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da unatoč edukaciji i preporukama za testiranje u Sloveniji ima nekoliko stotina osoba koje su inficirane virusom HIV, a da to ne znaju.

Izvor: Dnevnik.hr


Alkoholizam je u genima?!

Istraživači su otkrili da genetska predispozicija uvelike utječe na moguće probleme s alkoholizmom.

Ukoliko nam je netko iz obitelji imao problema s alkoholom, lako je moguće da će i nas zahvatiti ista sudbina.Tesitranja su pokazala da ljudi koji se su se borili s ovim problemom imaju posebno istaknut receptorski gen serotonin HTR7 koji ima usku poveznicom s alkoholizmom, a utječe na raspoloženje i san.

Istraživanja su dokazala da djeca alkoholičara imaju iste mozgovne aktivnosti pa tako i velike izglede da će se jednog dana suočiti s istim problemom kao i njihovi roditelji.

No, naravno, nije sve u genima. Način na koji naš metabolizam prihvaća alkohol također igra ulogu i može utjecati na naše predispozicije za ovaj problem. A tu je naravno i samokontrola ili odluka o nepijenju alkohola, koje su psihološke naravi.

Izvor: Dnevnik.hr


Sve što je prebrzo skraćuje život!

Koliko brzo jedete? Pijete? dišete? Hodate? Kako uravnotežiti svakodnevne navike i time produljiti životni vijek?!

Istraživači su istaknuli neke životne navike na koje bi trebali pripaziti jer uvelike utječu na naše zdravstevno stanje, pa čak i uzrokuju preranu smrt.

Brzina kojom jedemo utječe na naš organizam na razne načine koji ukoliko jedemo prebrzo mogu biti itekako štetni te prvenstveno uzrokuju pretilost. Potrebno je 20 minuta od kada krenemo s objedom da do našeg mozga stignu signali sitosti koji nam šalju poruku da prestanemo jesti. Ako prebro jedete tu ćete poruku primiti puno kasnije što nikako nije dobro za vaš organizam.

Disanje je također potrebno prilagoditi te pripaziti da ne udišemo više od 20 puta u minuti jer to može rezultirati bolovima u leđima i vratu, emocionalnim stresom, pa čak i operacijom. Brzina kojom unosimo tekućinu u sebe, pogotovo alkohol također može biti vrlo štetna za nas i uzrokovati disbalans tekućina u cijelom organizmu.

Još jedna stvar na koju upozoravaju stručnjaci je: brzina kojom hodamo. No, nju slobodno ubrzajte kako bi poboljšali svoje zdravstveno stanje.

Izvor: Dnevnik.hr



Zeleni čaj pridonosi smanjenju lošeg kolesterola

Zeleni čaj kojeg se pije u obliku pića ili kapsula sa jednim od najvažnijih sastojaka toga čaja - katehinima mogao bi pridonijeti smanjivanju lošeg kolesterola, pokazalo je američko istraživanje koje je obuhvatilo gotovo tisuću i pol osoba.

No istraživači upozoravaju da ta metoda sama ne može liječiti povišeni kolesterol.

'Ukoliko netko već uzima lijek za kolesterol treba ga se i dalje držati a ne zamijeniti ga zelenim čajem', kaže voditeljica istraživanja Olivia Phung s kalifornijskog sveučilišta koja ističe da bi dodavanje zelenog čaja prehrani mogao postati jedan od načina da se poboljšaju razine kolesterola u krvi.

U okviru istraživanja analizirano je više ranijih istraživanja u kojima su ispitanici bili podijeljeni u skupine koje su od nekoliko tjedana do šest mjeseci pile zeleni čaj odnosno kapsule, dok je dio pio obojanu vodu odnosno kapsule koje nisu sadržavale katehine.

Rezultati pokazuju da je postignuto malo smanjenje kako ukupnog kolesterola tako i lošeg kolesterola kod prve dvije skupine ispitanika. Također je uočeno da je pijenje zelenog čaja bilo učinkovitije od kapsula s katehinima.

Rezultati su objavljeni u časopisu američkog udruženja za dijetetiku.

Izvor: Dnevnik.hr



Promjena u borbi protiv HIV-a: Oboljelih 34 milijuna

Broj osoba koje su umrle od AIDS-a (sindrom stečene imunodeficijencije) pao je na 1,8 milijuna u 2010., što je za 5,3 posto manje u odnosu na 2,2 milijuna sredinom 2000-ih, prenose agencije AFP i Reuters.

U proteklih 12 mjeseci nastupila je promjena u globalnoj borbi protiv AIDS-a, rekao je direktor UNAIDS-a Michel Sidibe.

‘Broj oboljelih osoba koje žive s virusom HIV (seropozitivne osobe) nije nikada bio tako velik, a glavni je razlog bolji pristup lijekovima’, navode stručnjaci u izvješću objavljenom za proteklu godinu.

U 2010., virusom HIV zarazilo se novih 2,7 miljuna ljudi ili 15 posto manje nego u 2001. No to je za 21 posto manje u odnosu na 1997., kada je epidemija dosegnula najvišu točku.

‘Samo nekoliko godina ranije, činilo se fantastikom da bismo u kratkom roku mogli objaviti kraj epidemije AIDS-a no znanost, uz pomoć politike i odgovornog djelovanja zajednica počinju davati opipljive i sigurne rezultate’, rekao je Sidibe.

Objasnio je da je 2,5 milijuna smrti spriječeno u zemljama siromašnih i prosječnih prihoda otkako su se 1995., u njih počeli uvoditi lijekovi za AIDS i kako je njihova dostupnost rasla.

Najveća je promjena pristup lijekovima za oboljele. Od 14,2 milijuna ljudi koji trebaju dobivati terapiju u zemljama niskih i srednjih prihoda, oko 6,6 milijuna ili 47 posto sada te lijekove i prima, navodi UNAIDS.

Među siromašnim zemljama i zemljama niskih prihoda 11 posto njih ima univerzalan pristup terapiji za HIV i pokriva 80 posto oboljelih ili više.

To valja usporediti s 2009. godinom kada je 36 posto od 15 milijuna ljudi kojima je liječenje bilo potrebno doista i dobivalo lijekove.

Unatoč napretku u liječenju i prevenciji HIV-a, subsaharska Afrika i dalje je najteže pogođeno područje. Od svih nositelja HIV-a u svijetu, njih 68 posto je u subsaharskoj Africi. Podatak je tim dramatičniji što stanonovnici tog područja čine samo 12 posto svog svjetskog stanovništva.

Oko 70 posto novih infekcija HIV-a u 2010., dogodilo se u subsasharskoj Africi gdje je nastupila i gotovo polovica svih smrti izazvanih AIDS-om, napominje se u izvješću.

Međunarodni donatori i sami se nose s globalnom gospodarskom krizom i visokim dugom i stoga borba protiv AIDSa- mora biti usredotočenija, rekao je Tido von Schoen-Angerer iz humanitarne udruge Liječnici bez granica, a to znači a se ulaganja moraju nastaviti, ali na ‘razboritiji način’.

Izvor: Dnevnik.hr



Smijeh smanjuje bol!


Da smijeh liječi i pozitivno djeluje na naš organizam, oduvijek je poznato. No da će nam olakšati podnošljivost boli, još je jedna pozitivna reakcija.

Stoga, ako se dobro nasmijete u društvu s prijateljima vaš mozak će biti pod utjecajem kemikalija koje su slične opijatima i lakše ćete podnositi bol.

Britanski znanstvenici napravili su istraživanje u kojem je jedna skupina ispitanika gledala 'Prijatelje' i 'Mr. Beana'  a druga suhoparne scene golfa i dokumentarne emisije o prirodi. Znanstvenici su za to vrijeme proučavali njihovu razinu tolerancije boli.

Rezultati su vrlo zanimljivi. Samo 15 minuta smijeha povećalo je prag tolerancije boli za oko 10%. Za razliku od toga, gledanje ozbiljnih ili neutralnih isječaka nije utjecalo na podnošljivost boli.

No postoji i jedan ključni faktor, za takvo olakšavanje boli, smijeh mora biti onaj kod kojeg dolazi do opuštanja, stiskanja očiju i trbušnih mišića. Obično hihotanje nema tako blagotvorne učinke.

Prilikom smijanja otpuštaju se određene količine endorfina (hormona sreće) jer dolazi do spontanog mišićnog napora koji se ponavlja a koji je posljedica izdisanja bez prethodnog udisanja. Taj napor nas iscrpljuje i zbog toga se otpušta endorfin.

Izvor: Dnevnik.hr



Umorni ste? A san nije ni blizu...


Ne možete spavati? Moderan način života, hrpa stresa, 'buljenje' u ekran prije spavanja, samo su neki od razloga zašto je tako teško utonuti u san. Koje greške prije spavanja stalno ponavljate?

Najveći uzročnik nesanice je stres, ali ju često nesvjesno i sami potičemo malim ritualima prije spavanja. Nesanica može uzrokovati i ozbiljne zdravstvene probleme, od gojaznosti do poremećaja koncentracije.

Profesor Michael Decker sa Sveučilišta u Georgiji, donosi popis stvari zbog kojih teško zaspimo i imamo lošu kvalitetu sna.


Gledanje filmova i surfanje po internetu česta je aktivnost prije spavanja. Ovisnost o društvenim mrežama i internetu općenito, neke je natjerala da i u krevet nose laptop. To nikako nije dobro jer se mozak jako umara. Preporučuje se ugasiti računalo ili televizor sat vremena prije spavanja kako bi se mozak odmorio.

Često posežemo i za slušanjem glazbe. Pogrešno. Ukoliko krenete na spavanje sa slušalicama u ušima vaš mozak neće registrirati želju za spavanjem, čak i ako se radi o laganoj i uspavljujućoj glazbi, mozak se svakako nepotebno umara.

Pogrešno je leći u krevet i čekati da se dogodi san. Tada najčešće počnemo razmišljati o problemima. Umjesto ovoga, trebali bi pročitati par redaka knjige što bi vas trebalo uspavati u kratkom vremenu.

Ni rad prije sna nije preporučljiv, jer osim što niste produktivni, ni vaš san neće biti kvalitetan.

Ono što se svakako preporučuje je topla kupka prije spavanja koja će zaista djelovati umirujuće.

Izvor: Dnevnik.hr



Medvjedić Knut će dobiti brončani spomenik


Polarni medvjed Knut, čija je smrt u ožujku prošle godine slomila srca njegovih obožavatelja širom svijeta, dobit će spomenik izliven u bronci, ukrajinskog kipara Josefa Tabačnika, priopćio je berlinski zoološki vrt.

Tabačnikov prijedlog za spomenik 'Knut - Sanjar' pobijedio je na natječaju među 40 drugih jer je "posve drukčiji i vrlo prirodan", rekao je direktor berlinskog ZOO-a Bernhard Blaszkiewitz.

Knut je zarobio srca Nijemaca, ali i ljudi diljem svijeta nakon što ga je majka odbacila netom poslije rođenja pa su se o njemu brinuli čuvari u zoološkom vrtu.

Knut je iznenada uginuo od epileptičnog napada u dobi od četiri godine. Spomenik će u sjećanje vratiti Knutove dane kao mladunca i prikazati kako se sanjivo proteže na stijeni.

Izvor: Dnevnik.hr



Europi prijeti superbakterija otporna na lijekove

Superbakterije koje mogu pobijediti i najmoćnije antibiotike stežu obruč oko Europe, pa je u najugroženijim zemljama ustanovljeno da jedna bakterija ima stopu otpornosti od čak 50 posto, objavile su zdravstvene vlasti.

U izvještaju o bakterijama otpornima na više lijekova, tzv. superbakterijama, Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) koji nadzire bolesti diljem Europske unije, objavio je da je ‘veoma važno’ boriti se protiv te otpornosti.

‘Moramo proglasiti rat, rat protiv tih bakterija’, rekao je direktor ECDC-a Marc Sprenger.

‘Ne učinimo li to... Bit će mnogo infekcija i mnogo će osjetljivih pacijenata teško oboljeti, a nemamo antibiotik kojim bismo ih liječili’, rekao je.

Sprenger kaže kako su se u cijeloj regiji stope otpornosti bakterije Klebsielle pneumoniae na najnovije antibiotike udvostručile i u 2010. su bile oko 15 posto, a prije pet godina iznosile su sedam posto.

‘Još više zabrinjava što je među zemljama Europe velika raznolikost pa je u nekim zemljama stopa otpornosti već 50 posto’, rekao je.

K. pneumoniae čest je uzročnik upale pluća te bolničkih infekcija urinarnog trakta i krvotoka. Ta superbakterija otporna je čak i na karbapeneme, najmoćnije antibiotike koje liječnici obično čuvaju kao posljednju liniju obrane.

Izvor: Dnevnik.hr


Imate karijes? Kriva je kava s mlijekom!

Stomatolog iz Seattlea Heidi Hackett tvrdi da stalno uzimanje laktoze dovodi do učestale pojave karijesa. Kod osoba koje konzumiraju kavu u većim količinama i svakodnevno, karijes se javlja u tolikoj mjeri da može potpuno uništiti zube.

Kava sama po sebi ne predstavlja problem, ali dodaci koji se stavljaju u kavu, predstavljaju pravu bombu za zube.
'Otkrili smo da je puno naših pacijenata većinu vremena provodi za računalom na poslu ispijajući kavu s mlijekom. Stalno uzimanje laktoze ostavlja bakterije u ustima', tvrdi Hackett.

Prema Hackettu, najodgovornija za truljenje zubi je bakterija Streptococcus mutans, koja pretvara ugljikohidrate i šećer u kiselinu. Kiselina zatim izjeda zubnu caklinu i nastaje šupljina, koja u doticaju s ostalim baterijama postaje sve bolnijom, piše allmediany.com.

Ovo istraživanje poklapa se s teorijom stomatologa da pijenje mlijeka i bilo kojih drugih zaslađenih tekućina iz boce prouzrokuje propadanje zubi kod djece starije od godinu dana pa stoga preporučuju da se djecu navikava na pijenje iz čaše već prije navršene godine starosti.

Izvor: Dnevnik.hr




Žene zlostavljane u djetinjstvu sklonije infarktima


Žene koje su u djetinjstvu bile seksualno zlostavljane imaju 62 posto veće izglede za probleme kardiovaskularnog sustava kasnije u životu, utvrdili su američki znanstvenici.

Razlog je tomu što su se žene borile s traumama primjerice prejedanjem i posljedičnom pretilosti, konzumiranjem alkohola i pušenjem, što su faktori rizika za razvoj bolesti kardiovaskularnog sustava.

'Najčešći faktor koji je objašnjavao povezanost teškog zlostavljanja u djetinjstvu i kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi bio je sklonost zlostavljanih djevojčica prejedanju i debljanju tijekom tinejdžerskih godina', kazala je Janet Rich Edwards iz bostonske bolnice Brigham koja je vodila istraživanje.

Rezultati istraživanja koji su objavljeni na simpoziju America Hearth Associationa na Floridi naglašavaju trajne fizičke posljedice rane seksualne traume.

Tim je analizirao podatke 67 tisuća žena i utvrdio da je devet posto kazalo da je bilo izloženo teškom fizičkom zlostavljanju u djetinjstvu, a 11 posto ih je izjavilo kako je silovano u djetinjstvu.

Tim je utvrdio da se ponavljano prisiljavanje na spolni donos pretvorilo u 62 posto veći rizik od infarkta ili moždanog udara.

Žene koje su pak u djetinjstvu dobijale batine imale su 45 posto veće izglede za probleme sa srcem.

Povećani rizik nije zabilježen kod žena koju su bile izložene 'malom do umjerenom' zlostavljanju, zapisali su znanstvenici.

Izvor: Dnevnik.hr


Puno televizije vodi u depresiju

Starije žene koje puno vježbaju i provode malo vremena pred televizorom imaju manje izgleda da im se dijagnosticira depresija.

Znanstvanici su u američkoj studiji koja je objavljena u časopisu American Journal of Epidemiology, utvrdili da žene koje su redovito vježbale posljednjih godina imaju 20 posto manje izgleda da razviju depresiju od žena koje se rijetko bave tjelesnim aktivnostima.

S druge strane, vrijeme provedeno pred televizorom ženama povećava izglede za depresiju.

'Veća razina tjelesne aktivnosti povezana je s manjim rizikom od depresije', napisala je voditeljica istraživanja Michel Lucas iz Harvardske škole za javno zdravstvo.

Tjelesne aktivnosti jačaju samopouzdanje i osjećaj za samokontrolu, te povećavaju razinu endorfina u krvi, rekla je Lucas, dodajući da studija ipak ne može izravno dokazati da previše gledanja televizije i premalo tjelovježbe uzrokuje depresiju.

U studiji, koja je provedena od 1992. do 2006., bilo je obuhvaćeno gotovo 50 tisuća žena

Izvor: Dnevnik.hr


Kako prati voće i povrće?

Sigurno ste katkad bili u iskušenju da zaobiđete slavinu i progutate zrno grožđa izravno s grozda, ali sjetili ste se da voće i povrće nije po prirodi čisto, da može biti prekriveno tragovima pesticida, a može nositi i bakterije s tla.

A onda je nedavno objavljeno da nema mjesta strahu, glasnogovornik američke agencije za standarde u prehrani rekao je: 'Ako voće i povrće to i sadržava, potrošači mogu biti uvjereni da je riječ o razinama koje su znatno ispod opasnih za ljudsko zdravlje'.

Ako ste vi zbunjeni, zbunjeni su bili i predstavnici FSA koji nisu znali odakle taj podatak i to baš u vrijeme kad je trebala početi kampanja za bolje pranje voća i povrća. Naime samo u ovoj godini već je dvaput izbila epidemija zaraze bakterijom E. coli. Uzročnik je došao s poriluka i krumpira, a krivac za zarazu bila je zemlja. Ovoga je ljeta u Njemačkoj 48 ljudi umrlo od E. coli s inače ljekovita sjemena piskavice.

Činjenica jest da tlo i voda u kojem raste voće i povrće može sadržavati štetne bakterije. Voće i povrće uprljaju se i u prijevozu do skladišta i u supermarketu.

Zato je nužno znati, piše dr. Luisa Dillner koja u britanskome Guardianu rješava zdravstvene dileme, kako voće i povrće čuvati i kako ga prati.

Prvo, sve lakokvarljivo, poput gljiva i jagoda, treba čuvati u hladnjaku na temperaturi od 0 do 5 stupnjeva.

Ruke treba barem dvadeset sekunda prati sapunom u toploj vodi i to prije i poslije pripremanja voća i povrća.

Voće i povrće treba držati odvojeno od mesa i ne rezati ih istim priborom i na istoj kuhinjskoj dasci jer i tako možete prenijeti bakterije. Također, treba odrezati sve oštećene dijelove voća i povrća jer i oni nose bakterije.

Voće i povrće treba prati pod tekućom vodom, čak i ako ćete ga kasnije oguliti, kaže dr. Dilner, ali dodaje da se banana ipak ne treba bojati.

Nakon pranja treba ga dobro ostrugati da nestanu tragovi zemlje. Za čvrsto voće i povrće, krumpir na primjer, upotrijebite četku, a zatim ga osušite papirnatim ubrusom da smanjite količinu bakterija.

Čak i bobičasto voće koje ne izgleda prljavo treba prati.

Veća je vjerojatnost da ćete Escherichiu coli dobiti od salata nego od korjenastog povrća koje se najčešće kuha.

Za razliku od ruku, povrću je za pranje dovoljna voda: nije nužno upotrebljavati ni sapun ni posebna kemijska sredstva.

Dr. Dilner na kraju kaže da voće i povrće treba prati i temeljitije nego što ste vjerojatno mislili. Ali pomislite li da vam od njega prijeti velika opasnost, znajte da je i dugoročno minimalan rizik da od tako konzumiranih pesticida dobijete rak. A budući da je veoma malena opasnost od gastrointestinalnih problema čak i ako je voće i povrće bilo kontaminirano, nipošto dilemu oko pranja nemojte iskoristiti kao izgovor da se bacite na čips.

Izvor: Dnevnik.hr


Kombinacija zračenja i hormona produžuje život za 7 godina


Liječenje raka,objavili su britanski znanstvenici, može poboljšati kombinacija zračenja i hormonalne terapije. Pogledajte kako preživjeti u odnosu na samu hormonalnu terapiju.

Znanstvenici su u četvrtak, istraživajući metode liječenja muškaraca s rakom koji se lokalno proširio izvan same prostate, utvrdili da je 74 posto onih koji su bili zračeni uz istodobnu hormonalnu terapiju bilo živo nakon sedam godina u usporedbi sa 66 posto onih koji su bili samo na hormonalnoj terapiji.

'Rezultati ovog ispitivanja iznimno su ohrabrujući', kazao je Matthew Sydes iz britanskog Vijeća za medicinska istraživanja koji je sudjelovao u istraživanju.

Kazao je kako su nuspojave zračenja minimalne sugerirajući da bi liječnici mogli mirno preporučiti tu kombinaciju za liječenje umjesto same hormonalne terapije.

Nakon raka pluća rak prostate drugi je najčešći rak kod muškaraca u svijetu i odnosi oko 255 tisuća života godišnje.

Istraživanje je rađeno između 1995. i 2005. godine i obuhvatilo je više od 1.200 muškaraca uglavnom iz Velike Britanije i Kanade kojima je dijagnosticiran lokalno uznapredovali rak koji se proširio izvan prostate.

Rezultati istraživanja objavljeni su u medicinskom časopisu Lancet.

Izvor: Dnevnik.hr


Gripa ili influenca: uvijek aktualna i opasna bolest

S prvim danima jeseni, svake se godine podsjećamo da su pred nama mjeseci kada će nas osim nelagode hladnog vremena 'posjetiti' i virusi gripe. Virusi influence dijele se na A i B viruse. A virusi se označavaju prema imenima gena za glikoproteine H i N. Ovogodišnji virusi gripe isti su kao i prošlosezonski, što je izuzetno rijetko jer se zadnji put to dogodilo prije 18 godina. O svim detaljima gripe upozorava vas Dr. med., spec. virusolog Vladimir Draženović.

U Hrvatskoj je zabilježen podjednaki broj oboljelih u sezoni 2009./10. (58. 000) kao i u sezoni 2010./11. (56. 000). S obzirom da su za gripu u Hrvatskoj to relativno male brojke, smatra se da je većina populacije imunološki naivna novim virusom koji je u cirkulaciji pa tako i u povećanom riziku od gripe ove sezone.
 
Gripa je teška akutna infektivna bolest koju prati temperatura viša od 38 0 C koja kod zdravih ljudi prolazi samoizlječenjem, a kod osoba s imunološkim disbalansom vrlo često dovodi do komplikacija. Kod virusa gripe otežavajuća okolnost je i to što se najčešće primjeni prekasno, nakon 48 sati, a napada donje dišne putove, ponajprije uzrokujući tešku upalu pluća.
 
Epidemija gripe osim zdravstvenih učinaka ima i vrlo negativne ekonomske posljedice u vidu visokih gubitaka iz razloga što svake godine pobolijeva u prosjeku oko 100 000 ljudi. Prema procjenama smatra se da se godišnje zbog gripe gubi oko 700 000 radnih dana, najmanje je dva puta veća opterećenost zdravstvenog sustava i bolnica, povećana je potrošnja lijekova, a 75% nepotrebnih, vrlo skupih antibiotika potroši se upravo u sezoni gripe.
 
Gripa najčešće traje od Božića do Uskrsa

Gripa svake godine neminovno uzrokuje epidemiju u cijelom svijetu, a najčešće obolijevaju djeca. U Hrvatskoj sezona gripe traje najmanje četiri mjeseca, od Božića do Uskrsa, odnosno trećinu kalendarske godine. Cijepljenje je jedini način efikasne prevencije gripe koje je u razvijenim zemljama civilizacijska tekovina od koje svi članovi društva mogu imati samo koristi. Početak cijepljenja u Hrvatskoj uvjetovan je dostupnošću cjepiva, a u većini slučajeva počinje oko praznika Svih svetih što je dovoljno vremena da se do početka sezone gripe stvori zaštita od protutijela.

Cjepivo protiv gripe u sebi ne sadrži žive viruse, nego tri različita virusna antigena. Cijepiti se mogu gotovo svi uz konzultaciju s liječnikom. Neke ozbiljnije nuspojave u vidu odgođenih imunoloških reakcija nisu nigdje u znanstvenoj i stručnoj literaturi potvrđene već se povlače kroz medije više kao „urbane legende“.

Cijepiti se mogu svi

Ovogodišnje cjepivo je novopripremljeno cjepivo bez konzervansa i adjuvanasa, visoko zaštitno, a prošlo je i sve potrebne regulative europske i hrvatske Agencije za lijekove. Stoga, preporučljivo je cijepiti se bez obzira na godine, a posebice se to odnosi na kronične bolesnike, osobe oslabjelog imuniteta i zdravstvene djelatnike.

Uz uobičajena cjepiva različitih proizvođača koja su sva istih karakteristika i primjenjuju se intramuskularno od prošle godine moguće se cijepiti i intradermalnim cjepivom. Za razliku od intramuskularnog cjepiva intradermalno se primjenjuje površinski u kožu koristeći manju iglu. Cijepiti se može kod liječnika obiteljske medicine, pedijatra, u radnim ustanovama i županijskim ispostavama Zavoda za javno zdravstvo, te u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu.

Cjepivo protiv gripe ove godine istog je sastava kao prošlogodišnje, no obzirom da ima rok trajanja godinu dana cijepiti se treba novim ovogodišnjim. Osobe koje su se cijepile prošle godine svakako neka se cijepe i ove iz razloga pojačane imunosti koja će nastupiti nakon cijepljenja novim cjepivom. Tako ćete još dodatno osnažiti svoj imunološki odgovor spram uvijek opasnih virusa influence i u punom zdravlju dočekati Novu godinu.

Ne propustite važne događaje u poslovnom i privatnom životu zbog gripe. Cijepite se, osnažite svoj imunološki odgovor i zdravi dočekajte nadolazeće blagdane i zimsko razdoblje.

Izvor: Dnevnik.hr


Cjepiva protiv gripe nisu učinkovita kao što se vjerovalo

Cjepiva protiv gripe nisu tako učinkovita kao što se ranije smatralo ali su još uvijek metoda izbora u borbi protiv epidemije sezonske gripe, pokazalo je američko istraživanje objavljeno u časopisu Lancet.

Dosad najsveobuhvatnije istraživanje napravljeno je obradom podataka iz 31 ranijeg istraživanja gripe provedenih od 1998. godine i dovelo je do zaključka da cijepljenje protiv gripe daje tek ograničenu zaštitu kod odraslih osoba. Procjena je stručnjaka koju su izradili tu meta-analizu da su cjepiva protiv gripe u dobnoj skupini od 18 do 65 godina učinkovita u 59 posto slučajeva.

Učinkovitost cjepiva varirala je od godine do godine i u nekoliko sezona gripe nije uopće bilo dokaza o učinkovitosti cjepiva, navode autori.

'Ono što je jasno jest da moramo razviti nova i bolja cjepiva', kaže voditelj istraživanja Michael Osterholm sa Sveučilišta u Minnesoti.

U Americi godišnje od posljedica gripe umire između tri i 49 tisuća osoba, a takve oscilacije broja umrlih posljedica su nepredvidive prirode bolesti.

Istraživanje nije obuhvatilo starije dobne skupine jer za njih nije bilo podataka u analiziranim istraživanjima.

'Cijepljenje je kao vezanje u vozilu'

'Umjerena učinkovitost ipak je učinkovitost', upozorava Andrew Pavia, infektolog iz Utaha.

'Ukoliko postoji jeftin, jednostavan i učinkoviti način koji će vam pružiti prilično dobru zaštitu, zašto biste čekali da se proizvede savršena zaštita?', pita Pavia.

Stručnjaci upozoravaju da su cjepiva protiv gripe poput vezanja u vozilu, koje je prihvaćeno kao mjera osiguranja iako ne spašava život kod svakog sudara.

Osterholmovo istraživanje pokazalo je i da cijepljenje oslabljenim virusom putem nazalnog spreja pokazuje najbolje rezultate kod djece od šest mjeseci do sedam godina života.

Američki mediji podsjećaju da je jedno nedavno istraživanje pokazalo učinkovitost takvog cijepljenja kod osoba starijih od 65 godina.

Izvor: Dnevnik.hr

 

Neobične činjenice o ljudskom tijelu
Znanstvenike i danas zbunjuje zašto se DNK i stanice tako uspješno obnavljaju godinama, a zatim odjednom sve počne otkazivati. A dok rade, organi i stanice fasciniraju ih još i više. Pogledajte neke zanimljive činjenice o ljudskom organizmu.

Uredništvo portala Discovery Fit&Health izdvojilo je neke neobične činjenice o ljudskom tijelu. Znali ste za njih?

Otisak jezika

Želite li skriti svoj identitet, ne plazite jezik. Slično otisku prsta, svako ima jedinstveni otisak jezika.

Baš smo prašina

Svaki sat s čovjeka u prosjeku padne 600.000 čestica kože. To je 680 grama godišnje, a do dobi od 70 godina prosječna osoba izgubi oko 47 kilograma kože.

Odrasli imaju manje kostiju od bebe

Rodimo se s 350 kostiju, no budući da neke kosti tijekom razvoja srastu, kao odrasle osobe imamo 206 kostiju.

Pamtimo mirise

Psi i mačke imaju bolji nos, ali i naš može zapamtiti 50.000 različitih mirisa.

Duga crijeva

Tanko crijevo je oko četiri puta duže od visine prosječnog čovjeka – od 5,5 do 7 metara.

Još duži krvotok

Krv putuje daleko. U ljudskom tijelu postoji oko 96.000 kilometara krvnih žila. A srce otkuca oko 100.000 puta na dan.

Foto: thinkstock

Bakterije

Svakih 2,5 kvadratnih centimetara kože stanište je za oko 32 milijuna bakterija. Srećom, većina njih ne samo da nije opasna, nego i pomaže našem zdravlju.

­Brzina kihanja

Zrak koji iskihnemo može dostići brzinu od preko 160 kilometra na sat. Još jedan razlog da ne kišete bez prekrivanja nosa i usta.

­Slinom bismo mogli napuniti bazene

Tijekom prosječnog životnog vijeka proizvedemo oko 23.000 litara sline, što je dovoljno za dva bazena.

Jačina hrkanja

Do 60. godine oko 60% muškaraca i 40% žena će hrkati. Jačina hrkanja u prosjeku iznosi 60 decibela, što je i jačina običnog govora, ali može prijeći i 80 decibela, što je jednako jačini pneumatske bušilice kojom bušimo beton. Razina buke iznad 85 decibela opasna je za ljudsko uho i općenito zdravlje.

Plavuše imaju najviše kose

Boja kose utječe na gustoću vlasi, a plava kosa (dakako samo prirodna) je najgušća. ­Na prosječnoj ljudskoj glavi ima oko 100.000 folikula, a svaki može proizvesti 20 zasebnih dlaka tijekom ljudskog životnog vijeka. Ljudi crne kose imaju oko 110.000 folikula, a oni sa smeđom najmanje – oko 86.000 folikula.

Nokti na rukama rastu brže nego oni na nogama

Što su izloženiji i što se češće koriste, rastu brže. Najbrže rastu nokti na ruci kojom pišete te oni na najdužem prstu.

­Težina glave

Odmah nakon rođenja naša glava iznosi četvrtinu dužine tijela, pa ne čudi da je bebama teško držati glavu. Odraslim ljudima na glavu otpada osmina visine.

Bez sna se može umrijeti

Ako umirete za spavanjem, to se može i doslovno dogoditi. Bez hrane možemo preživjeti čak i nekoliko tjedna. No nakon 11 dana bez sna – slijedi smrt.

Novi želudac

Znate li da svaka tri do četiri dana imate novu stijenku želuca? Zbog velike kiselosti unutar želuca, ovo je nužno.

Kopiranje DNK

Osim želuca, na DNK razini se neprestano obnavlja cijelo tijelo.

Kad se stare stanice zamjenjuju novima, svaka nova stanica mora imati kopiju DNK, molekule koja sadrži mnoge upute potrebne za ponovnu izgradnju svih dijelova tijela. Zamislite samo koliko se puta vaš DNK umnožio tijekom života! Za razliku od fotokopija, naš DNK ne gubi na kvaliteti unatoč tome što se prilikom diobe stanica neprestano umnožava.

Budući da se svi dijelovi našeg tijela — od velikih organa do sićušnih molekula — neprestano obnavljaju, teorija o istrošenosti tjelesnih stanica i tkiva ne može u potpunosti objasniti zašto starimo. Mnogi organi godinama se obnavljaju. Svaki od njih obnavlja se na drugačiji način i drugačijom brzinom. No, kako to da svi prestaju funkcionirati otprilike u isto vrijeme?

Naše tijelo bismo mogli usporediti s tvrtkom koja desetljećima uspješno posluje, a onda direktori i poslovođe odjednom prestanu zapošljavati i obučavati nove radnike, popravljati stare i nabavljati nove strojeve te voditi brigu o održavanju tvorničkih pogona. I to zbunjuje znanstvenike.

Molekularni biolog dr. John Medina piše: 'Izgleda da se u određeno vrijeme jednostavno pojave neki neobjašnjivi signali koji naređuju stanicama da prestanu raditi ono što bi trebale raditi kao zdrave, normalno razvijene stanice. Postoje geni koji mogu narediti ne samo stanicama, nego i cijelim organizmima da ostare i umru.


Izvor: Net.hr



Vitamin koji štiti stanične membrane

Najbogatiji izvori vitamina E su biljna ulja, kao što su sojino, kukuruzno i maslinovo te orasi i sjemenke. Unos ovih namirnica nužan je u prevenciji neadekvatnog popravka staničnih membrana.

Svakodnevno unosimo vitamin E, a da nismo niti svjesni koje funkcije ima u našem tijelu. Osim u biljnim uljima nalazi se i u kikirikiju, orasima, klicama (pšenične, kukuruzne), suncokretovom sjemenu, zobeno brašnu, jajima, majonezi, mesu, jetri, ribi, piletini, tamnozelenom povrću, mladom grašku, slatkom krumpiru...

Čemu služi? Osim što je moćan antioksidans pomaže i u popravljanju oštećenja staničnih membrana, koje štite stanicu od vanjskih utjecaja i određuju što ulazi i izlazi iz stanice. Smatra se da se taj učinak vitamina E ostvaruje na nekoliko načina. Kao antioksidans, eliminira opasne bioprodukte iz tijela, a zbog svoje topljivosti u mastima, i sam ulazi u membrane da ih zaštiti od slobodnih radikala.

Bez takvog popravljanja oštećenja, npr. na mišićnoj stanici, mišić postepeno slabi i propada u procesu sličnom mišićnoj distrofiji. Slabost mišića je česti simptom i u dijabetesu, još jednom stanju povezanim s neadekvatnim popravkom staničnih membrana.

Vitamin E je topljiv u mastima pa ga nije neophodno unositi svaki dan jer naš organizam može uskladištiti rezerve.

Izvor: Net.hr



Bolje i svinjska mast nego margarin?!

Kakav to glas prati svinjsku mast? Zašto se sve češće čuje da bi mogla biti zdravija nego neke biljne masti? Razmislite u čemu se pekao pomfrit koji tako slasno jedete. Čini se da bi bilo bolje da su ga pekli u svinjskoj masti nego u hidrogeniziranim biljnim uljima, koja dokazano štete krvnim žilama.

Ako ste vegetarijanac, pripremite se za užas! Ako ste uvjereni da su zasićene masnoće loše za zdravlje, čeka vas iznenađenje. A ako mislite da kuhanje na svinjskoj masti ne rezultira ukusnim obrocima, pripremite se za ugodno iznenađenje.

Hidrogenizirano biljno ulje povezano sa zdravstvenim rizicima

Zamislite samo koliko bi bilo mučno uvjeravati vlasnike restorana i kuhare da mijenjaju način pripreme hrane. Stvar otežava i to što ova promjena podiže cijenu kuhanja.

Pa ipak, zdravstvene službe New Yorka su ovo ipak uspjele postići, te su hidrogenizirane biljne masti zabranjene. Dobra kampanja koja je to pratila olakšala je prijelaz na zdravije masti.

Zašto su to napravili? Postalo im je jasno da se transmasne kiseline izrađuju hidrogenacijom biljnih ulja. Ovaj proces produžuje rok trajanja uljima, što je idealno za potrebe prehrambene industrije. Međutim, mnoge studije su u zadnjih deset godina pokazale da jedenje ovakvih prerađenih biljnih ulja znatno povisuje rizik od oštećenja arterija, srčanih bolesti, Alzheimerove bolesti te nekih tumora. Izvještaj US National Academy of Sciences iz 2002. završio je preporukom: 'Jedina sigurna količina transmasnih kiselina koju smijemo unositi u organizam ravna je nuli.' Hidrogenizirana biljna mast je, primjerice, margarin te mast koja se u velikim kockama ubacuje u friteze u restoranima te se u ovoj ugrijanoj i opet tekućoj masti prže meso i druge namirnice, poput pomfrita.

Svinjska mast – alternativa hidrogeniziranoj biljnoj masti

Američka administracija za lijekove i hranu (FDA) još je 2006. objavila da svi proizvođači moraju navesti ukoliko njihov proizvod sadrži transmasne kiseline. U mnogim zemljama ovo nije nužno, stoga potrošači trebaju imati na umu da se ove masti koriste u izradi gotovo svih keksa (ukoliko nije drugačije navedeno na etiketi), kolača te koriste za prženje hrane u restoranima (i to ne samo u onima brze hrane).

Corby Kummer, urednik američkog časopisa The Atlantic Monthly, kao zamjenu za ova nezdrava ulja predlaže upotrebu svinjske masti. Slavonci će se složiti s njime jer kaže da nema boljeg za pripremu ukusnije hrane. Dakako, pržena hrana nije dobra za svakodnevnu konzumaciju.

Kummer objašnjava zašto se ljudi ne trebaju bojati svinjske masti:

* Svinjska mast je po svom sastavu samo 40 posto zasićena masnoća (za razliku od nje kokosovo ulje je 85 posto zasićena mast)
* Svinjska mast sadrži 45 posto mononezasićenih masnoća

Ipak, liječnici će zakolutati očima i na onih 40 posto zasićenih masti. Naime, ova zasićena mast nužno vodi do skupljanja plaka i začepljenja arterija. Ili ipak ne?

Slobodno jedite masti životinjskog porijekla

American Journal of Clinical Nutrition je objavio studiju provedenu na Department of Food Science and Technology na Sveučilištu Kalifornija. U njoj stoji da su se mnoge prijašnje studije priklonile ideji da zasićene masti povećavaju LDL kolesterol i rizik od bolesti koronarnih arterija. 'Dokaz za ovu tvrdnju nije posebno jak, pokazalo se da manji unos zasićenih masti ne smanjuje broj koronarnih bolesti i broj smrtnih slučajeva', zaključili su.

Američki liječnik William Campbell Douglass II dugo je tvrdio upravo to: 'Bezbrojne studije pokazuju da što više jedemo masti životinjskog porijekla, to nam je bolje zdravlje srca. Afrički Masai, Eskimi, Japanci, Grci te Francuzi unose relativno visoke količine zasićenih životinjskih masti. Pa ipak, ovi ljudi imaju izuzetno malo problema sa srcem, visokim tlakom i drugih zdravstvenih problema za koje se okrivljuju masti životinjskog porijekla. Jedite ih i vi!'

Liječnici ipak upozoravaju da maksimalno 10% unesenih kalorija treba stići iz zasićenih masnih kiselina. Iznose li manje od 7% ukupnih kalorija, dodatno ćete smanjiti rizik od krvožilnih bolesti. To bi značilo uzimati manje od 18 ili 22 grama zasićenih masti na dan. Zasićenim mastima obiluje crveno meso, sir i maslac.

Maslinovo ulje je ipak najbolji izbor


Nitko, dakako, ne zagovara neumjeren svakodnevni unos mesa, nego se ističe da su meso te masti koje se dobiju od životinja ponekad čak manje štetni od nekih biljnih proizvoda. Uravnotežena prehrana zahtijeva svakodnevni unos povrća i voća, barem tri tjedna obroka koja uključuju ribu te korištenje zdravijih masti kao što je maslinovo ulje. Meso je nužno zbog unosa važnih proteina i nekih vitamina skupine B koje uglavnom ne možemo dobiti na drugačiji način.

Svinjeće ili pileće meso?
Slanina i drugi masniji dijelovi svinjetine bogati su zasićenim mastima i kolesterolom, koji, unose li se u nerazumnim količinama, mogu dovesti do začepljenja krvnih žila. Dakle, to nije hrana koju biste trebali jesti svaki dan.

Ipak, treba znati da su nemasni dijelovi svinjetine bogati proteinima, nemaju puno masti te imaju više vitamina B (tiamina, niacina, B6 i B12) nego drugi dijelovi mesa. Ovi vitamini su važni za niz bitnih tjelesnih funkcija, uključujući i rad mozga.

Usporedimo sastav 85 grama nemasnog dijela svinjećeg mesa i jednake količine pilećih prsa:

Svinjski file
kalorije: 96
ukupno masnoće: 3 grama
zasićene masnoće: 1 gram
kolesterol: 48 miligrama
proteini: 18 grama
željezo: 6%
tiamin: 45%
niacin: 30%
B6: 27%
B12: 6%
sadrži i doze cinka i selena

Pileća prsa
kalorije: 142
ukupno masnoće: 3 grama
zasićene masnoće: 1 gram
kolesterol: 73 miligrama
proteina: 27 grama
željezo: 5%
tiamin: 4%
niacin: 59%
B6: 26%
B12: 5%


Izvor: Net.hr



U moru kod Australije otkrili hibridne morske pse


U moru na istoku Australije znanstvenici su prvi put otkrili morske pse koji pripadaju jednoj vrsti, a izgledaju kao druga. Pretpostavlja se da je to prvi znak koji govori da su se grabežljivci prilagodili klimatskim promjenama.

''Parenje običnih crnorepih morskih pasa s onim australskima je otkriće bez presedana koje će utjecati na cijeli svijet morskih pasa'', rekla je znanstvenica Jess Morgan, nakon što je na istočnom dijelu Australije, prilikom katalogizacije, otkrivena 'hibridna' vrsta morskih pasa.

Naime, genetskim testiranjem je otkriveno da ti morski psi izgledaju kao jedna vrsta, a pripadaju drugoj. Znanstvenici su ujedno iznijeli i teoriju prema kojoj su se vrste morskih pasa počele miješati kako bi se prilagodile klimatskim promjenama.

Crnorepi morski psi inače žive u obalnim tropskim i suptropskim vodama, a nova vrsta pronađena je 2.000 kilometara dalje u hladnijim vodama.

''Svjedočimo evoluciji na djelu'', rekla je Jess Morgan.


Izvor: Net.hr



Znanstvenici riješili misterij Hitchcockovih ptica

Alfred Hitchcock bio je nadahnut stvarnim događajem kada je radio svoj čuveni horor 'Ptice', a znanstvenici sada tvrde da su otkrili što je dovelo do toga da se ova pernata stvorenja okrenu protiv ljudi.

Alfred Hitchcock je radnju filma Ptice iz 1963. bazirao na bizarnom događaju koji se dogodio u Kaliforniji kada se jato ptica iznenada počelo zalijetati u prozore kuća.

Grupa znanstvenika tvrdi da je otkrila što je dovelo do toga da ptice 'polude', navodeći da su se otrovale jer su se hranile toksičnim planktonima.

Znanstvenici su svoju teoriju razvili nakon što su proučili sadržaj iz želudaca nekih od životinja iz mora iz razdoblja kada se ovaj incident dogodio 1961. godine.

Tom prilikom otkrili su toksičnu algu na tri četvrtine planktona kojima su se ptice hranile, a koja izaziva oštećenje živaca što dalje dovodi do grčenja, dezorijentacije i na kraju smrti otrovanih ptica.

Izvor: Net.hr

 

Budite jako oprezni s ovom tabletom protiv bolova!

koristite tek malo veće doze nego je to preporučljivo, možete izazvati opasna oštećenja organizma.

Ako dan za danom uzimate tek neznatno veće doze paracetamola od preporučenih, to može završiti i fatalno, upozoravaju stručnjaci.

Opasne doze mogu biti i samo par tableta više, uzimate li ih danima, tjednima i mjesecima, kažu stručnjaci sa Sveučilišta Edinburgh. Ukazuju na 161 slučaj predoziranja koji su zabilježeni u šest godina.

Ljudi koji uzimaju tablete zbog kronične boli možda ni ne shvaćaju da uzimaju previše niti prepoznaju simptome predoziranja i oštećenja jetre. Ovo može lako promaknuti i liječnicima, jer krvni test ne pokazuje visoke razine paracetamola koje su vidljive kod konvencionalnog predoziranja kada netko proguta šaku tableta.

No, oni koji kontinuirano pomalo uzimaju veće količine od preporučenih prolaze još gore. Naime, dr. Kenneth Simpson i njegove kolege su naišli na 663 pacijenta koji su u sveučilišnu bolnicu došli zbog oštećenja jetre uzrokovane paracetamolom. Među njima je kod čak 161 do predoziranja došlo postupno, a oni su češće razvili problem s jetrom, mozgom i bubrezima ili su imali problema s disanjem. Oni su i češće umirali zbog nastalih komplikacija.

Preporučene doze:
- uzimajte na temelju uputa otisnutih na pakiranju i uputama
- svaka tableta obično sadrži 500 mg
- odrasli smiju uzeti jednu do dvije tablete paracetamola svakih četiri do šest sati, do četiri puta na dan
- ukoliko slučajno uzmete više tableta, ne uzimajte tablete u sljedećem terminu kad ih obično uzimate

Više tableta ne znači manje bolova

Ukoliko ljudi osjećaju bol, a paracetamol ne pomaže, umjesto da uzmu dvostruku dozu u nadi da će djelovati, trebaju konzultirati svog ljekarnika i zatražiti neki drugi lijek ili potražiti neki drugi način olakšavanja bolova. Poruka je jasna: ukoliko uzmete više paracetamola nego je to preporučeno, nećete bolje kontrolirati bol, ali ćete ozbiljno oštetiti zdravlje.

U ovo doba godine ljudi trebaju paziti i na kombinaciju lijekova protiv prehlade i gripe, koji također mogu sadržavati paracetamol.

Zanimljivo je da su znanstvenici s King's College London i Sveučilišta Lund u Švedskoj otkrili točan mehanizam djelovanja paracetamola u tijelu. On utječe na protein na živčanoj stanici koji nazivaju TRPA1.

Prijašnje studije povezivale su acetaminofen, odnosno paracetamol s astmom, leukemijom i ekcemom. Ipak, teško je reći je li lijek pravi uzročnik ili tabletu protiv bolova češće koriste osobe koje imaju zdravstvene probleme koji su pravi uzročnik bolesti.

Imena pod kojima se prodaje
Paracetamol je širom svijeta najpopularnija tableta protiv bolova, koristi se i za spuštanje temperature te za simptome prehlade i gripe. U različitim zemljama prodaje se pod različitim imenima, poput Tyelnol, Biogesic, Dexamol, Dexamol Plus dok ga GlaxoSmithKline tvrtka prodaje pod imenom Panadol, a u Hrvatskoj se prodaje i kao Lekadol i Lupocet. Pod ovim raznim imenima može se dobiti kao sirup, u čepićima i tabletama. U Hrvatskoj je, uz andol, ovo jedini lijek ove vrste koji se može dobiti bez recepta, a ljudima se preporučuje tek povremeno uzimanje. Predugo korištenje dokazano šteti jetri.

Izvor: Net.hr

Kava pomaže u sprečavanju opakih bolesti


Žene koje piju četiri ili više šalica kave na dan imaju 25 posto manje šanse oboljeti od raka maternice, pokazalo je najnovije istraživanje.

Četiri male šalice kave na dan mogu preventivno djelovati na sprečavanje raka maternice. Prema istraživanju Harvardova Odjela za javno zdravstvo, objavljenom u časopisu Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention, žene koje piju četiri ili više šalica kave na dan imaju 25 posto manje šanse oboljeti od raka maternice.

Bilo da je riječ o kavi s ili bez kofeina, istraživanje provedeno na 70.000 žena pokazalo je da kava može spriječiti pojavljivanje opake bolesti. Naime, ona smanjuje pojavljivanje hormona koji uzrokuju rak.

Znanstvenik Edward Giovannucci kaže da kava pomaže kod onih vrsta raka koji su povezani s pretilošću, inzulinom i estrogenom.

'Već je dokazano da štiti od dijabetesa zbog svog djelovanja na unošenje inzulina, tako da smo pretpostavili da sprečava i pojavu raka', rekao je te dodao da su laboratorijska istraživanja pokazala da kava ima više antioksidansa nego većina voća i povrća.

Izvor: Net.hr


Znanstvenici stvorili najlakši materijal na svijetu


Tim američkih znanstvenika tvrdi da su stvorili najlakši materijal na svijetu, koji je napravljen od malih šupljih cijevi postavljenih u mikro rešetkasti sustav s prostorom između struktura. Materijal je toliko lagan da stane na vrh maslačka.

Znanstvenici s kalifornijskih sveučilišta UC Irvine i Caltech te tvrtke HRL Laboratories tvrde da je ovaj materijal 100 puta lakši od stiropora, prenosi Los Angeles Times. Da to dokažu, objavili su i fotografiju na kojoj se vidi kako materijal može stajati na glavi zrelog maslačka.

"Osnovno je stvoriti materijal koji je povezan i koji u strukturi ima rupe. Cijevi od kojih je sastavljen su 1.000 puta tanje od ljudske kose", rekao je glavni znanstvenik, profesor Tobias Shandler.

Leluja se kao perje

Materijal također ima nizak stupanj gustoće, od tek 0,9 miligrama po kubnom centimetru. Struktura je takva da je 99,99 posto materijala zrak, a samo 0,01 posto materijal. Zbog toga je prilično elastičan, pa se spljošten na pola svoje visine, materijal vraća na 98 posto prijašnje forme!

Također, kada bacite materijal na tlo, on pada lelujajući se, i treba mu više od deset sekundi da stigne do tla, s recimo visine ljudskog ramena.

Izvor: Net.hr


Znanstvenici tvrde: Prolazak kroz vrata iz jedne sobe u drugu izaziva gubitak pamćenja


AKO STE ikad pomislili da ste pošašavili zato jer se ne možete sjetiti po čega ste iz jedne sobe došli u drugu, možete odahnuti. Znanstvenici su našli objašnjenje za taj fenomen koji je sasvim normalan i događa se gotovo svima.

Naime, utvrdili su da postoji velika mogućnost da zaboravite ono što ste imali u glavi kada iz jedne sobe uđete u drugu jer se mozak "osvježava" i učitava nove informacije. Analizom provedenom na studentima utvrdili su i kako je zapravo stvar u tome da mjesto u kratkoročnom pamćenju na kojemu je bila jedna informacija odmah ispunjeno drugom informacijom i stoga se ne možemo sjetiti.

Tijekom istraživanja znanstvenici su studente podijelili u dvije skupine, jedni su prolazili kroz vrata u virtualnom prostoru, a drugi u stvarnom prostoru i rezultati su bili jednaki, svejedno je u kojem se prostoru krećete jer će se vaš mozak automatski početi "osvježavati" čim dođe na novu lokaciju. Time su Gabriel Radvansky i njegov tim istraživača došli do zaključka kako prolazak kroz vrata može izazvati gubitak pamćenja kod ljudi.

Izvor: Index.hr


U Čileu pronađeno groblje kitova, "isplivali" usred pustinje

Prije više od dva milijuna godina jata kitova koji su obitavali uz tihooceansku obalu Južne Amerike misteriozno su nestali. Možda su bili dezorijentirani i nasukali se, možda su ostali zarobljeni u laguni nakon odrona zemlje ili oluje, a možda su na istom mjestu umirali tijekom nekoliko tisućljeća… Kako god bilo, živote su okončali jedni pored drugih na razdaljini od samo nekoliko metara zakopani na morskom dnu koje se pod utjecajem geoloških promjena izdiglo i pretvorilo u najsuše mjesto na Zemlji.

Nedavno su "isplivali" na vrhu pustinjskog brijega, javlja AP, udaljenog kilometar od najbližih valova, na kojemu su istraživači započeli s iskapanjem jednog od najvećih groblja pretpovijesnih kitova.

Čileanski znanstvenici zajedno s istraživačima Smithsonian instituta proučavaju kako su ti kitovi, od kojih su mnogi veličine autobusa, završili na istom području pustinje Atacama.

– To je glavno pitanje – smatra Mario Suarez iz Paleontološkog muzeja smještenog u obližnjoj Calderi, 700-tinjak kilometara od čileanskog glavnog grada Santiaga.

Stručnjaci tvrde kako su i u Peruu i Egiptu pronađeni kosturi kitova okupljenih na jednom mjestu, ali čileansko nalazište zadivljujuće je zbog zapanjujućeg broja i dobre očuvanosti kostiju. Više od 75 kitova otkriveno je do sada, uključujući i 20 savršeno očuvanih kostura.

Ovo nalazište omogućilo je znanstvenicima pogled na morski život tog vremena kao i obiteljske odnose među kitovima jer su na jednom mjestu pronađeni kosturi dvaju odraslih kitova između kojih leži mladunče.

Izvor: Vecernji.hr


Od sjemenki poslanih u svemir uzgojili goleme krastavce

Kineski su znanstvenici da bi dobili takozvane superusjeve sjemenke slali u svemir kako bi pod utjecajem kozmičke radijacije njihovi geni mutirali. Golemi krastavci i rajčice, zajedno s brzorastućim sezamom pamukom, bijelim lotusom i krizantemama, proizvedeni su na ovaj način, prenosi MyFox, a potvrđuje studija koju su objavili kineski vladini istraživači.

– Kineska plodna dostignuća pokazala su da stvarna svemirska poljoprivreda više nije san nego je postala stvarnost – napisao je profesor Li Chengzhi s pekinškog sveučilišta Beihang u studiji objavljenoj u časopisu Space Policy. Njegove hrabre tvrdnje ipak se uzimaju s oprezom jer je kineska znanost daleko zatvorenija od zapadnjačke, a, kao što je i običaj u Kini, Li i njegovi kolege nisu objavili znanstvene dokaze koji potvrđuju njihove uspjehe.

Osnovni princip da radijacija može izazvati mutacije, od kojih neke mogu biti i dobroćudne, poznata je činjenica i zapadnjački znanstvenici također su ga pokušali iskoristiti za stvaranje novih oblika nekih vrsta.

– Kina je počela novu svemirsku industriju s vlastitom karakteristikom – svemirskim uzgojem. Uzgajanje usjeva u svemiru, odnosno mutacijski uzgoj tijekom svemirskog leta tehnologija je koja iziskuje slanje sjemena usjeva u svemir satelitima koji bi se vraćali na Zemlju. Dok su u svemiru, sjemenke se podvrgavaju procesu mutacije kako bi se na Zemlji mogli proizvesti bolji usjevi – objasnio je Li.

Kineski interes za svemirskim usjevima datira još u 1987. godinu, ali prvi pomaci postignuti su 1999. s novom vrstom brzorastuće svemirske riže nazvane Hangyu 1 koja sada raste na više od 400.000 jutara kineske zemlje. Od tada slične su tehnike primjenjivane i na druge usjeve kao što su pšenica, voće i povrće uključujući goleme zelene paprike i krastavce. Mnoštvo njih uzgojeno je iz sjemenja koje je 2006. godine na satelitu Shijian-8 15 dana kružilo Zemljinom orbitom.

– Istraživački institut na Kineskoj znanstvenoj akademiji uspio je uzgojiti novu vrstu krastavca bolje rodnosti, finijeg okusa i većeg ploda – kazao je Li.

– Sa svakog hektara zemlje može se proizvesti oko 90 tona krastavaca što prinose povećava za oko 20 posto. Najveći krastavac može težiti oko kilogram i pol, a svemirski uzgojene trešnje i rajčice imaju 13 posto veći udio šećera u usporedbi s narančama. I odličnog su okusa! – naglasio je profesor Li.

Izvor: Vecernji.hr


Znanstvenici stvorili prvu životinju s umjetnim DNK!


Znanstvenici iz Cambridgea objavili su kako su stvorili prvu životinju s umjetnim informacijama u genetičkom kodu, prenosi BBC. Riječ je o crvu Caenorhabditis elegans dugačkom tek jedan milimetar koji ima samo tisuću stanica.

Mijenjanjem genetske strukture crva znanstvenici su uspjeli stvoriti organizam koji do sada nije postojao u prirodi. Naime, u prirodnim organizmima postoji 20 aminokiselina u različitim kombinacijama kako bi proizveli deseci tisuća različitih proteina potrebnih za život.

Znanstvenici su, tvrde, uspjeli stvoriti životinju koja koristi nepoznatu 21. aminokiselinu. Kažu da bi tehnika mogla dati biolozima kontrolu svakog atoma u molekulama živih organizama.

Izvor: Vecernji.hr


Lijek pomogao majmunima da smršave, ljudi su sljedeći


Nemojmo se zavaravati, iako je pretilost sve češći uzrok različitih oboljenja i smrti pa je prijeko potrebno izgubiti suvišne kilograme zbog dobrobiti za zdravlje, debljina i dalje mnogima ostaje primarno estetski problem. Svima koji muče muku s kilogramima koje je lakše skupiti nego ih se riješiti pomoći bi mogli znanstvenici iz Houstona.

Adipotid preko krvi ulazi u masne stanice i ubija ih. Nakon samo 28 dana majmuni su izgubili oko 11 posto težine.

Da bi podaci bili što realističniji, znanstvenici nisu izabrali majmune koji su prirodno skloni nakupljanju kilograma, nego su izabrali one životinje koje su više jele i manje se kretale. Magnetska rezonancija potvrdila je da je zaista izgubljeno masno tkivo na koje su ciljali, a ne voda ili mišići što je bitno jer je masno tkivo glavni problem kojeg se ljudi moraju riješiti u sprečavanju nastanka dijabetesa tipa 2.

Rad su znanstvenici objavili u medicinskom časopisu Science Translational Medicine. Njihovo istraživanje traje godinama, a nakon što su 2004. godine uspješno testirali tvar na miševima, okrenuli su se primatima. Nakon odličnih rezultata prijavili su se američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA) kako bi zatražili dozvolu za testiranje na ljudima. Očekuje se da bi kroz godinu dana trebali dobiti zeleno svjetlo.

Nakon isteka 28 dana majmuni su sljedeća dva tjedna zadržali svoju "novu" težinu, no kako su nastavili jesti isto i ne kretati se, kilogrami su se vratili.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da lijek, ako testiranje na ljudima bude odobreno i rezultati i dalje budu u skladu s očekivanjima, nikada neće biti trajno rješenje već na njega treba gledati kao na sjajan početak i vjetar u leđa u borbi sa suvišnim kilogramima.

Izvor: Vecernji.hr


Senzacionalno otkriće zadarskih arheologa na Dugom otoku: Najstariji Dalmatinac umro je uz vatru prije 11.000 godina

Zadarski su arheolozi drugi put ove godine krenuli u istraživanje pećine Vlakno blizu mjesta Savar na Dugom otoku i pred sam kraj kampanje naišli na senzacionalno otkriće - pronašli su kostur star oko 11.000 godina.

Dugootočna pećina

Dosad su u toj pećini pronađeni fragmenti kostiju, a sada su otkriveni cjeloviti ostaci, figurativno rečeno, najstarijeg Dalmatinca!

Mala dugootočna pećina već se svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana, slojevi koji idu do 20.000 godina unatrag dali su velik broj nalaza. Trenutno je istraživanje usmjereno na slojeve iz ranog mezolitika, razdoblja prije 11.000 godina kojemu pripada i novootkriveni kostur.

Plitka grobnica

- Gotovo cjelovit kostur jednog od stanovnika pećine bio je položen u blizini vatrišta, ležao je u ispruženom položaju, a članovi zajednice su ga položili ili možda čak i ostavili na mjestu gdje je umro, zasuvši ga tek s malo zemlje i nešto kamenja, koliko je dovoljno da ga poštede od divljih životinja. Dobiveni datum pokazuje da je riječ o razdoblju prije 11.000 godina - objasnili su svoje nalaze arheolozi Dario Vujević i Mate Parica.

Oduševljenje otkrićem

- Na istraživanju te pećine radit će se još godinama, ispod nas čeka još pet metara slojeva. Arheolozi se uvijek nadaju nečemu ovakvom, ali se to rijetko događa, pa smo zaista bili oduševljeni novim otkrićem - kaže Mate Parica od čije su rodne kuće nalazi udaljeni svega desetak kilometara.

Znanstvena vrijednost tog nalaza je ogromna, objašnjavaju zadarski arheolozi, jer u Dalmaciji gotovo nema ljudskih ostataka iz tog razdoblja.


Izvor: Jutarnji.hr


Svijet se treba pripremiti za opasnije i 'do sada neviđene ekstreme u vremenu'

WASHINGTON - Sjetite se velike suše u Teksasu, polava na Tajlandu ili katastrofaslnih požara u Rusiji i dobit ćete dojam kakav će postati svijet pod utjecajem globalnog zatopljenja, upozorili su međunarodni klimatski znanstvenici i stručnjaci za katastrofe nakon sastanka u Africi.

- Svijet se treba pripremiti za opasnije i 'do sada neviđene ekstreme u vremenu' uzrokovane globalnim zatopljenjem - ističu znanstvenici.

Stručnjaci se boje kako će bez potrebnih prilagodbi 'ludilo od vremena' neka mjesta na planetu učiniti gotovo nemogućima za život.

Međunarodno je vijeće za klimatske promjene (IPCC) , 2007. godine nagrađeno i Nobelovom nagradom za svoj rad, izdalo je poseban izvještaj o globalnom zatopljenju i ekstremnom vremenu nakon sastanka u Kampali u Ugandi. Ovo je prvi put da se grupa znanstvenika fokusirala na opasnosti ekstremnog vremena poput toplotnih udara, poplava, suša i oluja. Svaki od njih pojedinačno opasniji je od postepenog povišenja svjetske temperature.

Izvještaj predviđa da će toplotni udari, koji se sada događaju jednom u generaciji, postati sve snažniji i dolazit će svekih pet godina do sredine stoljeća, a pred kraj i svake godine. Slično je sa velikim kišnim olujama koje poplavile jugoistočnu Aziju.

- Vrijeme je da se probudimo. Vremenski događaji koji su obilježili ovu godinu u budućnosti će postati još gori. Trebamo se zabrinuti i očekivati katastrofe kako bi spriječili rizike prije no što se dogodilo. Rizik se već sada značajno povećan - navode znanstvenici David Easterling i Maarten van Aalst.

Materijalna šteta od katastrofa ove je godine dosegla preko 200 milijardi dolara, naglašava Michael Oppenheimer sa Sveučilišta Princeton. Zbog pojačavanja vremenskih ekstrema neki će dijelovi Zemlje postati nemogući za život, a znanstvenici pri tome ponajprije misle na siromašne zemlje, ali nije nemoguće da se to dogodi i u sjevernim krajevima planeta poput Kanade, Rusije i Grenlanda.

Sastanak u Ugandi sazvali su Ujedinjeni narodi i Svjetska meteorološka organizacija, a idući je najavljen u Stockholmu 2013.

Izvor: Jutarnji.hr


Novi pokus potvrdio: Neutrini su doista BRŽI od svjetlosti. Je li Einstein bio u krivu?


LONDON - Neutrini se ipak kreću brže od svjetlosti, rezultat je najnovijeg pokusa koji je potvrdio otkriće eksperimenta provedenog u rujnu, priopćili su znanstvenici Talijanskog instituta za nuklearnu fiziku (INFN) . Ovime je u pitanje dovedena specijalna teorija relativnosti Alberta Einsteina, na kojoj se temelji moderno shvaćanje svemira, a koja navodi kako se ništa ne može kretati brže od svjetlosti.

Pokus je proveden u talijanskom laboratoriju Gran Sasso prema kojem je ispaljen snop neutrina iz laboratorija CERN u Švicarskoj. Neutrini su morali su prijeći 730 km kroz vodu, zrak i stijenje. Cilj pokusa je bio provjeriti točnost otkrića iz rujna ove godine koje je izazvalo veliku sumnjičavost znanstvene zajednice .

- Iako nas pozitivni ishod eksperimenta čini sigurnijima u dobiveni rezultat, konačni sud o ispravnosti otkrića moći će se donijeti samo analognim mjerenjima negdje drugdje u svijetu - objasnio je predsjednik INFN-a Fernando Ferroni.

Tim znanstvenika još je u rujnu iznenadio svjetsku znanstvenu javnost objavom da su neutrini iz CERN-a do Gran Sassa došli 60 nanosekundi prije svjetlosti kojoj je za istu udaljenost trebalo oko 2,4 tisućinke sukundi. Taj je eksperiment trajao tri godine, a snop je sadržavao 15 tisuća neutrina.

Potvrda otkrića značila bi da je Einstein, otac moderne fizike, bio u krivu postavivši u svojoj specijalnoj teoriji relativnosti da je brzina svjetlosti 'svemirska konstanta' te da ništa ne može putovati brže od nje. Sve bi se teorije o funkcioniranju svemira trebale nanovo ispitati, a otvara se i teorijska mogućnost slanja informacije u prošlost.

Neutrini su elementarne čestice iznimno male mase koje nastaju radioaktivnim raspadom ili nuklearnim reakcijama poput onih u Suncu. Njihovo je postojanje otkriveno još 1934. godine, no znanstvenici i dalje 'tapkaju u mraku' proučavajući ih. Poznato je da neutrino može proći potpuno neprimjećeno i nedetektirano kroz većinu materije. Kroz ljudsko tijelo svakodnevno prođu milijuni tih čestica.

Laboratorij u Gran Sassu najveći je podzemni laboratorij za istraživanje subatomskih čestica na svijetu. U njemu trenutačno radi oko 750 znanstvenika iz 22 zemlje koji provode eksperimente u tri velike dvorane zaštićene od kozmičkih zraka 1400 metara ispod površine.

Izvor: Jutarnji.hr



Svi vodozemci pred nestankom; spas je u račiću


Jedna vrsta gljivice u posljednje vrijeme uzrokuje masovna ugibanja vodozemaca širom svijeta. Najviše je istražen napad na žabe. Gljivica prodire u kožu i hrani se keratinom na udovima i trbuhu životinja. Množenjem gljivice koža, kroz koju žabe dišu i primaju tekućinu, sve više natiče i dolazi do zastoja u disanju

Smrtonosna Batrachochytrium dendrobatidis (Bd) napada sve vodozemce i prijeti istrebljenjem svih šest tisuća poznatih vrsta, na svim kontinentima. Nije detaljno istraženo ugibaju li zaražene životinje od gušenja, ulaska otrova kroz oslabljenju kožu, oslabljenja imuniteta ili, što se u zadnje vrijeme spominje kao najvjerojatnije, od zatajenja rada srca.

Brojnost oko trećine vrsta već je ugrožena uništavanjem staništa, zagađenjima i drugim negativnim, pretežno čovjekovim utjecajima, a sada se pojavila globalna bolest. Marija Kuljerić, predsjednica Hrvatske herpetološke udruge Hyla, kaže da ti faktori najčešće djeluju zajednički, čime se njihov utjecaj međusobno pojačava te ubrzava izumiranje pojedinih populacija ili vrsta.

'Istraživanja pokazuju da ne postoji jedan najizraženiji uzrok globalnog izumiranja vodozemaca, već da svi navedeni razlozi ugrožavaju njihove populacije, a o pojedinom lokalitetu ovisi koji će prevladati', kaže Kuljerić.

Bolest potvrđena u Italiji, Mađarskoj, Austriji

Gljivica Bd nije zabilježena u Hrvatskoj, dodaje Kuljerić, međutim preliminarna ispitivanja rađena su na vrlo malom broju uzoraka te je lako moguće da je prisutna i na našem području. Pogotovo s obzirom na to da je njezina prisutnost potvrđena u divljim populacijama vodozemaca u mnogim europskim zemljama uključujući i susjednu Italiju, Mađarsku i Austriju.

Zaraza gljivicom zabilježena je u Južnoj Africi na konzerviranom primjerku jedne žabe iz 1938. godine, što je najranija poznata zaraza. Radi se o Xenopus laevis, afričkoj žabi koja je korištena kao živi test na trudnoću. Ubrizgavanjem urina trudne žene ova životinja ubrzo počinje s mriještenjem. Kao učinkoviti testovi za trudnoću žabe ove vrste u tisućama primjeraka iz Južne Afrike desecima godina distribuirale su se širom svijeta. Znanstvenici sada pretpostavljaju da je ta trgovina nesvjesno globalno proširila bolest, jer je Xenopus laevis imuna na ovu opasnu bolest pa je idealna kao prijenosnik.

Od kada su krajem 90-ih iznijeti rezultati prvih znanstvenih zapažanja o širenju gljivice Bd i upozorenja da ona prijeti cijelom razredu vodozemaca, znanstvenici u nekim zemljama u panici su počeli spašavati jednu po jednu životinju. Američki biolog Vance Vredenburg sa Sveučilišta u San Franciscu od izumiranja je spremio u ruksak i odnio u zoološki vrt 20 primjeraka jedne vrste, žutonoge žabe, gdje su sada u terariju preživjele tri jedinke, piše u travnju časopis Geo. Drugi pokušavaju cijepljenjem jednim mikroorganizmom, koji izlučuje tvar otrovnu po smrtonosnu bakteriju.

Hoće li se račić u prirodi hraniti gljivicom Bd?

Krajem kolovoza ohrabrujuće vijesti objavili su zoolozi s američkom Sveučilišta u Oregonu o slatkovodnom zooplanktonu (fotografija desno) koji bi se mogao hraniti gljivicom Bd i na taj način osloboditi vodozemce. Račić Daphnia magna mogao bi uskoro postati biološki kontrolor bolesti, ako se potvrde u prirodi nalazi istraživanja.

'Naši laboratorijski eksperimenti potvrdili su da bi zooplankton jeo zoospore, gljivicu u fazi slobodnog kretanja u vodi', rekla je Julia Buck, znanstvenica s OSU-a, prenosi Science Daily.

Budući da ovaj račić prirodno ne živi na području južne i srednje Amerike gdje je najviše vodozemaca nestalo zbog epidemije gljivice i unošenjem ovog račića, Olga Jovanović iz zagrebačkog ureda Svjetskog fonda za prirodu (WWF) smatra da se njime može smanjiti koncentracija gljivica, a time i smrtnost vodozemaca.

'Međutim, tek će daljnja istraživanja pokazati hoće li se račić u prirodi ponašati kao i u laboratorijskim uvjetima. Uvijek postoji mogućnost da će račić u novom okruženju naći i neki drugi izvor hrane te da će se, umjesto gljivicom, hraniti nekim korisnim bakterijama te na taj način poremetiti ravnotežu u ekosustavu', upozorava Jovanović, koja je doktorirala u području žaba.

Kod bilo kojeg oblika biološke kontrole nametnika, dodaje Jovanović, treba biti jako oprezan i tek kad detaljna terenska istraživanja potvrde rezultate iz laboratorija, može se krenuti s provođenjem projekta, odnosno naseljavanjem predatora u područja zahvaćena nametnicima.

Bolest je samo dio uništavanja vodozemaca

U udruzi Hyla, članici Međunarodnog saveza za zaštitu prirode (IUCN), vodozemce nazivaju 'svijetom koji nestaje'. Predsjednica Kuljerić kaže da za to postoji niz razloga. Uništavanja i smanjenja staništa te zagađenja samo su dio.

'Izrazito je negativan utjecaj raznih kemikalija poput pesticida, herbicida, teških metala, umjetnih gnojiva, farmaceutskih kemikalija i drugih. Iako bolesti nemaju utjecaj na veliki broj vrsta, tamo gdje se pojave - posebno gljivično oboljenje hitridiomikoza - mogu uzrokovati iznenadne i drastične gubitke u populacijama te dovesti do izumiranja. Također, za veliki broj vrsta čiji je uzrok ugroženosti trenutačno nepoznat, najvjerojatnije je upravo hitridiomikoza faktor koji predstavlja najveću opasnost. Vodozemci su ugroženi i zbog utjecaja unesenih stranih životinjskih vrsta, zatim eksploatacije za hranu, žablje krakove i trgovinu kućnim ljubimcima, povišenih razina UV-B zračenja kao i klimatskih promjena za koje prvenstveno nije poznato kako će utjecati na ciklus razmnožavanja mnogih vrsta', navodi Kuljerić.

Zaštititi najugroženije vodozemce u Hrvatskoj

Amphibiaweb
Rasprostranjenost gljivice Bd
I u Hrvatskoj uništavanje staništa prednjači kao najučinkovitiji uzrok ugroženosti vodozemaca - isušivanje poplavnih područja, regulacije i betonizacije vodenih tokova, zatrpavanje lokvi, pretjerana eksploatacija vodenih resursa, do pretvaranja šumskih, travnjačkih i ostalih staništa u intenzivno obrađivanu zemlju, izgradnje infrastrukture i širenja urbanih područja.

Prometnice fragmentiraju staništa na međusobno nepovezane dijelove, a za vrijeme proljetnih i jesenskih selidbi vodozemaca dolazi do njihovog masovnog stradavanja pod kotačima vozila. Jedna takva prometnica nalazi se u Kopačkom ritu, na relaciji Kopačevo – restoran Kormoran, gdje stotine automobila dnevno juri na objed u park prirode gazeći pritom stotine žaba koje pokušavaju prijeći cestu iz jezera Sakadaš do nasipa.

Kako vodozemci imaju vrlo propusnu kožu, pesticidi, herbicidi, umjetna gnojiva, teški metali, farmaceutski proizvodi i ostale kemikalije - svi oni mogu uzrokovati direktnu smrt životinja, ali i niz posljedica. Smanjeni imunitet, usporen rast i razvoj, promjenu spola mužjaka, neplodnost, a to kratkom vremenu može dovesti do ozbiljnog smanjivanja brojnosti vodozemaca, pa u kombinaciji s drugim faktorima i do izumiranja vrsta na pojedinim lokacijama.

Među ugroženim vrstama koje su u Hrvatskoj već zahvaćene ovim pojavama, Kuljerić izdvaja čovječju ribicu, lombardijsku smeđu žabu, velike vodenjake i crvenog mukača.


Izvor: tportal.hr


Pandin izmet – ključ jeftine proizvodnje biogoriva

Biogoriva su ekološki puno prihvatljivija od fosilnih, no imaju veliku manu: proizvodnja biogoriva iz kukuruza i drugih jestivih biljaka znatno je povisila cijene kukuruza i pšenice na svjetskom tržištu te si mnoge siromašne države više ne mogu priuštiti uvoz hrane. Grupa istraživača sa Sveučilišta u Mississippiju vjeruje da je našla rješenje problema - u pandinom izmetu. Bakterije iz njihovog izmeta mogu vrlo efikasno razgrađivati čvrst biljni materijal te bi se u budućnosti biogorivo moglo proizvoditi iz poljoprivrednog otpada, a ne iz hrane.

Proizvodnja bioetanola temelji se na preradi jednostavnih šećera (ili škroba) koji se trenutačno dobivaju iz kukuruza, pšenice, soje, šećerne trske i drugih jestivih biljaka.  Budući da se ove biljke koriste u prehrani ljudi i životinja, a njihovo kultiviranje zauzima zemlju koja bi se mogla koristiti za uzgoj hrane, proizvodnja bioetanola iz istih smatra se neekonomičnom. U budućnosti bi se trebala zamijeniti proizvodnjom temeljenom na lignoceluloznoj biomasi, tj. na celulozom bogatim sirovinama poput trava, stabljika biljaka i drvnog otpada.

Znanstvenici već dugo znaju da veliki pande, kao i termiti i preživači, imaju bakterije u svom probavnom sistemu koje im omogućuju razgradnju celuloze na jednostavne šećere. Inspirirana nezasitnim apetitom velikih panda za bambusom (odrasla jedinka dnevno pojede čak 9-18 kilograma), grupa istraživača sa Sveučilišta u Mississippiju predvođena biokemičarkom dr. Ashli Brown sakupljala je i analizirala svježi izmet velikih pandi u zoološkom vrtu u Memphisu tijekom godine dana. Na sreću, nije im uzmanjkalo uzoraka! Pronašli su nekoliko tipova bakterija, a neke stvaraju vrlo efikasne enzime koji mogu pretvoriti i do 95% lignocelulozne biomase[1] u jednostavne šećere.

Dr. Brown je, prezentirajući rezultate istraživanja na kongresu Američkog kemijskog društva u Denveru, istaknula da bi enzim iz pandinih crijeva mogao razgrađivati sirovine bogate lignocelulozom,  eliminirati skupe fizikalne i kemijske procese trenutačno korištene u proizvodnji celuloznih biogoriva te tako omogućiti brži, čišći i jeftiniji način proizvodnje.  No, da bi se enzim uklopio u proces proizvodnje, potrebno je još puno istraživanja. Najprije se mora izolirati bakterija koja stvara taj enzim, zatim se mora izdvojiti specifičan gen odgovoran za stvaranje enzima. Kada bude izoliran, gen(i) će biti unesen u kvasac. Kulture kvasca bi u tom slučaju proizvodile velike, komercijalno isplative, količine enzima za industriju biogoriva.

Ostaje nam vidjeti hoće li nam pande i njihov izmet doista pomoći u stvaranju jeftinog ekološkog goriva.


Izvor: Biologija.com.hr


Nova slika prelaska životinja na kopno


Znanstvenici sa Sveučilišta Northern Arizona iznenadili su se otkrivši zanimljivo ponašanje riba u laboratoriju. Naime, najmanje šest vrsta riba koje nisu u bližem srodstvu ima sposobnost lansirati se u zrak s krute podloge i tako prijeći manju udaljenost. Ovo ponašanje, tvrde istraživači, pruža fantastičan evolucijski uvid u razdoblje prelaska životinja iz voda na kopno.

Glavna autorica studije, Alice Gibb, iznenadila se otkrivši da svaka vrsta koju je tijekom eksperimenta testirala ima sposobnost skakanja na krutoj podlozi, što upućuje na činjenicu da, umjesto da se radi o rijetkoj prilagodbi koja je evoluirala u nekoliko odabranih vrsta riba, sposobnost skakanja zapravo predstavlja uobičajenu strategiju riba koštunjača. Prema tome, drže znanstvenici, moguće je da je mnogo veći broj drevnih vodenih rođaka današnjih kopnenih organizama imao ovu sposobnost i koristio je pri prelasku na kopno.

Studiju je inspirirala vrsta Rivulus marmoratus koja provodi dio života u vodi, a dio na kopnu. "Kad smo ove ribe pokušali premještati u laboratoriju (pomoću mreža), ribe bi iskočile iz mreža i vratile se natrag u akvarij", prisjeća se Gibb. Cilj istraživanja bio je ispitati je li sposobnost iskakanja iz vode jedinstvena samo za vrste koje su razvile prilagodbe na poluvodeni način života. Otkriveno je šest (od isto toliko proučavanih) međusobno nesrodnih vrsta riba koje imaju ovu mogućnost, što je testirano na krutoj ravnoj podlozi i snimljeno kamerom. Neke od snimljenih videomaterijala možete vidjeti ovdje.

Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Experimental Zoology A.

Izvor: Biologija.com.hr


Štakoru uspješno ugrađen umjetni mozak

Matti Mintz i njegovi suradnici sa Sveučilišta Tel Aviv zakoračili su korak dalje u svijet umjetne inteligencije. Stvorili su, naime, RoboRat-a, pravog štakora u kojeg su ugradili cerebellum - mali mozak.

Znanstvenici su prvo stvorili umjetni mali mozak koji su ugradili u lubanju štakora s oštećenjem malog mozga. Umjetni mali mozak, kao i pravi mali mozak (cerebellum) odgovoran je za koordinaciju pokreta. Nakon što je ugrađen, štakoru su se povratile funkcije malog mozga.

Ovaj umjetni mozak sastoji se od čipa koji je elektrodama povezan s mozgom štakora i prima osjetne informacije koje dolaze iz tijela, prerađuje ih te ih vraća mozgu, koji ih naknado vraća tijelu. Ovakva istraživanja mogla bi u budućnosti rezultirati zamjenskim implantatima za oštećene dijelove ljudskoga mozga.

Izvor: Biologija.com.hr


Veliki kit uočen uz otok Pag!

Županijski centar 112 iz Zadra obavijestio je 2. listopada 2011. oko 10.30 sati Plavi svijet o opažanju kita sa zapadne strane paškog mosta u blizini uvale Vlašići na Pagu. Kit je plivao oko 500 metara od obale, na površini se pojavljivao svakih desetak minuta te plivao u smjeru mosta.  Iako bez fotografija nije moguće sa sigurnošću utvrditi vrstu, u Plavom svijetu smatraju da se radi o velikom kitu - Balaenoptera physalus, jedinoj vrsti koja trajno naseljava Sredozemno more.

Veliki kit spada u skupinu kitova usana, hrani se sitnom plavom ribom i planktonskim račićima koje procjeđuje kroz usi. Ovo je druga je po veličini životinja na svijetu, odmah iza plavetnog kita. Najveće zabilježene jedinke na južnoj hemisferi duge su i do 27 metara, no u Sredozemnom moru veliki kitovi imaju oko 18 do najviše 20 metara. Rasprostranjen je u svim morima i oceanima svijeta, a u Sredozemnom moru živi djelomično izolirana rezidentna populacija. Iako njihov točan broj nije poznat, procjenjuje se da danas u Sredozemlju živi nekoliko tisuća odraslih jedinki. Zaplitanje u ribarske mreže, sudari s brodovima i zagađenje okoliša glavne su im prijetnje u Sredozemnom moru danas. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno utječe na njih.

I u Jadranu, kao dijelu Sredozemlja, veliki kitovi redovito se pojavljuju. Opažanja na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana, posebice u ljetnim mjesecima nisu rijetkost. Međutim, pojedine jedinke približavaju se i kopnu, te ulaze u kanale i uvale. Posljednja pojavljivanja zabilježena su u blizini Biševa i Visa, Blitvenice, u Velebitskom kanalu, Novigradskom moru, Riječkom zaljevu itd. Također, veliki kit snimljen je tijekom utvrđivanja brojnosti dupina u Jadranu iz zraka tijekom istraživanja dobrih dupina u Viškom akvatoriju i u blizini Sv. Andrije (naslovna fotografija).

Ipak, s obzirom da pojavljivanje ovih životinja u blizini obale može imati i po njih kobne posljedice, jer se kitovi zbog uznemiravanja i/ili gubitka orijentacije mogu i nasukati, iz udruge Plavi svijet mole sve građane da im dojave svoja opažanja kako bi se mogao pratiti put velikog kita uz našu obalu.

Potrebno je posebno naglasiti i da su veliki kitovi kao i svi ostali pripadnici skupine kitova (Cetacea) u Jadranskom moru zaštićeni te je zabranjeno njihovo uznemiravanje i proganjanje. Iako su veliki kitovi potpuno bezopasni, već i sama njihova veličina može predstavljati opasnost za ljude koji im se pokušaju previše približiti. Stoga, radi njegove i vaše sigurnosti promatrajte ga sa sigurne udaljenosti.

Također, veliki kitovi redovito ulaze u zaljeve i plitka područja, ali nisu zabilježena njihova masovna nasukavanja. Stoga, i u slučaju da se kit pojavi u nekoj uvali, potrebno je osigurati da se životinju ne proganja te da joj se ne približavaju motorna plovila, jer bi upravo strah i panika mogli uzrokovati njegovo nasukavanje. Kit će nakon određenog vremena sam pronaći siguran izlaz.

U slučaju opažanja molimo vas da, ako je to moguće, napravite fotografiju životinje te da zabilježite točnu lokaciju i vrijeme opažanja. Promotrite životinju (dužina, obojanost, izgled glave i sl.) kako biste mogli pripomoći prilikom utvrđivanja vrste. Opažanja možete dojaviti udruzi Plavi svijet na brojeve telefona 051 604666 ili 091 4637424, email info@plavi-svijet.org, ili službi 112.


Izvor: Biologija.com.hr


Zmije kojih se volimo bojati


Od davnina pa do danas zmije se opisuju kao zla i agresivna stvorenja spremna uštrcati otrov svemu što se miče. Takvo mišljenje prati nas još od biblijskih vremena, a današnja  hollywoodska  filmska ostvarenja ne pokušavaju uljepštati sliku o tim gmazovima. Kako nas strah od zmija ne bi natjerao na krive postupke ukoliko se nađemo  u njihovoj blizini, trebamo moći raspoznati otrovne od neotrovnih zmija. Od ukupno 15 vrsta zmija u RH, 3 vrste su otrovne: poskok, riđovka i  planinski žutokrug.


Poskok (Vipera ammodytes)

Poskoka ćemo prepoznati po rošćiću na nosu. Mužjaci su sivkasti,  dok boja ženke varira: smeđe, sivosmeđe, crvenosmeđe. Iako rijetko, mogu biti pronađene jedinke sa žutom, rozom i zelenom bojom tijela, dok su potpuno crne jedinke izuzetno rijetka pojava. Na leđima je tamna linija koja tvori cik-cak šaru koja ne mora biti kontinuirano spojena. Poskok (foto: Wikimedia Commons)Trbuh je roza, sivkast, pjegast. Donja strana repa može biti raznih boja: crvena, narančasta, roza, zelena, žućkasta. Leđne ljuske imaju greben. Ovu vrstu ćemo najčešće naći na suhim osunčanim područjima s nešto vegetacije i kamenja. U Hrvatskoj ovu vrstu nalazimo u svim dijelovima, a posebno na otocima. Povremeno se penje po niskom grmlju i drveću kako bi se sunčao ili pak lovio ptice, dok u kamenim zidovima traži guštere. U proljeće i jesen poskok  je aktivan  danju, a po ljeti aktivniji u sumrak i noću. Relativno je  spora vrsta, ali brza po potrebi, često kad ga se iznenadi sikće i/ili bježi ili se ukipi. Iako ga se može "razbjesniti", rijetko kada se brani ugrizom. Odrasle jedinke se prehranjuju miševima, gušterima, ptićima i drugim zmijama, dok se mladi hrane kukcima. Parenje se odvija krajem travnja i u svibnju (20-30 dana). Ženke rađaju žive mlade krajem kolovoza ili u rujnu. Od prvih minuta života u "vanjskom" svijetu imaju otrov. Ugriz ove europske najopasnije otrovnice u prošlosti je čak bio smrtonosan. Očnjaci mogu biti i 1 cm dugi. Ugriženo mjesto jako natekne i jako boli. Po jačini otrova (u Hrvatskoj) na prvom mjestu su poskoci u okolici Slunja, zatim velebitski, pa zagrebački, i na četvrtom mjestu su krapinski. Mnogi ljudi tvrde da poskoci skaču, što nije točno. Debeli su zbog sala pa nemaju dovoljnu mišićnu snagu za to (ali ipak jako brzo grizu!). Taj "mit" je vjerojatno nastao kada su se ljudi ljeti noću šetali po kamenjaru kraj nekog grma ili drveta na kojemu je bio poskok. Kada ih je ugrizao, budući da nisu dobro vidjeli, ljudi su zaključili da skače.


Riđovka (Vipera berus)

Ova vrsta ima „zdepasto" tijelo, prosječne je duljine 50-60 cm. Veličina varira ovisno o geografskoj regiji i to na način da se od juga prema sjeveru prosječna veličina povećava. Riđovka (foto: Wikimedia Commons)Baš zato su najveći primjerci riđovke nađeni u Švedskoj (104 cm). Boja joj izrazito varira, od potpuno svjetlih primjeraka s izraženom tamnom cik-cak prugom na leđima do potpuno crnih primjeraka kod kojih cik-cak pruga nije niti vidljiva. Pruga kod nekih jedinki ne tvori pravilan cik-cak uzorak, već je razlomljena u niz poprečnih prugica. Parenje započinje krajem travnja ili početkom svibnja. Mužjaci pokazuju teritorijalno ponašanje, tj. sa svog će teritorija pokušati otjerati svakog drugog mužjaka. Pučki naziv za takve teritorijalne borbe je „gujin ples". Odrasle riđovke se uglavnom hrane malim sisavcima, rjeđe žabama, gušterima i manjim pticama. Mlade jedinke se hrane uglavnom manjim plijenom - raznim beskralježnjacima, malim glodavcima, manjim vodozemcima i gušterima. Riđovku nalazimo na raznim vrstama staništa - livadama, kamenitim obroncima i padinama, rubovima šuma, obalama rijeka i jezera. U Hrvatskoj možemo razlikovati tri razdvojene populacije prilagođene na prilično različite uvjete okoliša. Prva i najveća je nizinska populacija koja naseljava poplavne doline velikih kontinentalnih rijeka (Sava, Drava, Dunav). Druga je planinska populacija iz Gorskog Kotara koja naseljava rubove šuma i planinske čistine. Posljednja i najmanja je visokoplaninska populacija koja dolazi iznad 1600 m nadmorske visine na travnjacima južnih padina Troglava i Dinare. Otrov snažno djeluje, ali ugrizi nisu toliko opasni kao kod talijanske ljutice (Vipera aspis) i poskoka. Očnjaci odrasle riđovke su dugi oko 4 mm. Kod ljudi ugriz izaziva bol, oticanje, razaranje okolnog tkiva, u kasnijim fazama može se javiti mučnina i povraćanje. Zdravim odraslim osobama ugriz nije opasan po život, ali se ipak preporuča liječnička pomoć. Ljudske smrti su jako rijetke.


Planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops)

Odrasli su obično dugački ispod 50 cm, ženke su veće nego mužjaci. Ovo je najmanja europska ljutica: mala, debela zmija uske glave, često ima mrki izgled. Najčešće se zamijeni s talijanskom ljuticom (Vipera aspis) i riđovkom. Od talijanske ljutice se razlikuje u tome da nema "njušku" uperenu prema gore i ljuske na glavi su uvijek velike, te ima mali broj redova leđnih ljusaka. Od riđovke se razlikuje u tome što je manja, ima užu glavu sa zašiljenom "njuškom" i razlikuje se  u ljuskama na glavi. Leđne ljuske u presjeku izgledaju poput vala, imaju izraženiji greben i često su kratke pa se vidi tamna koža odozdo. Te odrednice daju grubu "teksturu" žutokrugu. Uzorak često nije raznolik: obično je sivkast, blijedo smeđ ili žućkast s tamnom Planinski žutokrug (foto: Wikimedia Commons)cik-cak šarom na leđima koja je obično obrubljena crnom, a ponekad može biti razlomljena u pjege. Bokovi su obično tamni. Trbuh može biti crnkast, bjelkast ili tamno siv, čak roskast, sa ili bez pjega. Donja strana repa je ponekad tamna ili sa žutim uzorkom. Kod ove podvrste su mogući melanistički oblici (skroz crni). Sreće ih se na visinama preko 1000 m nadmorske visine. Živi na brdima s dobrom "drenažom", nešto vegetacije, ali češće na visokim često suhim livadama. Pretežito se hrani skakavcima (i do 100 komada po zmiji). Otrovi su slabiji od svih ostalih europskih ljutica. To, zajedno s blagim i mirnim temperamentom, čini žutokruga najmanje opasnom europskom ljuticom, ali zbog moguće zamjene s opasnijim riđovkama (V. berus berus i V. b bosniensis) ipak treba postupati prema njima s poštovanjem i oprezom. Kod ljudi ugriz izaziva lokalnu bol i oticanje. U osjetljivih osoba može se javiti mučnina i povraćanje, ali oporavak je obično brz. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi.


Izvor: Biologija.com.hr


Vaš kvartovski golub vas poznaje!

Novo istraživanje Sveučilišta Paris Ouest Nanterre La Défense pokazalo je da golubovi mogu razlikovati ljude te ih ne može zavarati ni promjena odjeće! Rad je predstavljen prošli vikend na kongresu Udruženja eksperimentalnih biologa u Glasgowu.

Iako golubovi pokazuju nevjerojatne mogućnosti percepcije kada ih se trenira u laboratoriju, ovo je prvo istraživanje koje potvrđuju slične osobine kod netreniranih golubova. U parku u središtu Pariza golubove su hranila dva istraživača slične građe i boje kože, ali su nosila različito obojene kute. Jedan od njih je ignorirao golubove i pustio ih da mirno jedu, dok ih je drugi potjerao. Nakon toga, u drugom dijelu eksperimenta, nijedan od istraživača nije tjerao golubove.

Eksperiment je ponovljen nekoliko puta, potvrdivši da golubovi mogu prepoznati individuu jer su nastavljali s izbjegavanjem istraživača koji ih je prvi put potjerao, iako on to poslije nije činio. Čak ni zamjena kuta nije zavarala golubove jer su oni i dalje izbjegavali „neprijateljski" raspoloženog znanstvenika.

 „Vrlo je vjerojatno da su golubovi prepoznali lica istraživača jer su istraživači vršnjaci te su slične građe i boje kože" rekla je dr. Dalila Bovet, koautorica ovog istraživanja. Naglasila je i  kako je jako zanimljivo da su se golubovi usredotočili na lica istraživača, a ne na kute koje prekrivaju 90% tijela.

Činjenica kako su golubovi znali da boja odjeće nije dobar način raspoznavanja ljudi upućuju da su ove ptice razvile određene sposobnosti pri razlikovanju, specifično, ljudi. Ovakva specijaliziranost golubova moguća je posljedica dugog perioda suživota s ljudima, od rane domestifikacije pa sve do dugogodišnjeg suživota u gradovima.

Budući radovi usmjerit će se na identificiranje činjenice jesu li golubovi naučili da ljudi često mijenjaju odjeću pa trebaju bolja mjerila raspoznavanja ili je neka genetska predispozicija zaslužna za ovakvu sposobnost kao posljedica domestifikacije ili evolucije u gradskim sredinama.


Izvor: Biologija.com.hr

Molekularnom manipulacijom stvoren prvi organizam s umjetnim genima

Znanstvenici su objavili da su stvorili prvu životinju s umjetnim informacijama u genetičkom kodu. Tvrde da bi nova tehnika biolozima mogla dati kontrolu svakog atoma u molekulama živih organizama. Istraživanje je djelo tima s Cambridgea, a objavljeno je u časopisu Journal of the American Chemical Society.

Oblići vrste Caenorhabditis elegans dugi su 1mm i imaju samo tisuću stanica u svojim prozirnim tijelima. Ono što novostvorene životinje čini drugačijima njihov je promijenjen genetički kod u svrhu stvaranja bioloških molekula koje do sada nisu poznate u svijetu.

Geni su dijelovi lanca DNK koji omogućavaju živim organizmima da izgrade svoju biološku strukturu - molekule proteina (bjelančevina). Izgradnja proteina postiže se iz lanca jednostavnijih građevnih jedinica poznatih kao aminokiseline. Poznato je da samo 20 aminokiselina izgrađuje živi svijet. One se udružuju u različitim kombinacijama, čime se stvaraju desetine tisuća različitih proteina potrebnih za održavanje života. No, Sebastian Greiss i Jason Chin  redizajnirali su genetsku mašineriju oblića tako da je ona producirala 21. aminokiselinu - molekulu do sada neotkrivenu u prirodi. Ovaj napredak nadogradnja je tehnika koje su inicijalno razvijene na Institutu Scripps u La Jolli u SAD-u gdje je dr. Chin radio prije deset godina.

Dr. Chin iz Laboratorija za molekularnu biologiju istraživačkog centra Medical Research Council, gdje su Francis Crick i James Watson otkrili strukturu DNK, tvrdi kako bi dizajnirani proteini u budućnosti mogli biti stvarani tako da su u potpunosti pod kontrolom istraživača.

Genetički kod čine četiri "slova": A, C, G i T. Genetički sustav čita ih u skupinama od po tri slova (što čini kodon ili šifru), koja kodiraju za jednu aminokiselinu. Ona se potom ugrađuje u postojeći protein. Na Institutu Scripps istraživači su pokazali kako se jedno od ta tri slova može redizajnirati, što stanice tumače kao uputu da u postojeći proteinski sustav uklope umjetnu aminokiselinu koja se inače ne nalazi u živim organizmima. Do sada se to uspijevalo u bakteriji vrste Escherichia coli, ali ne i uspješno na cijeloj životinji.

Johnathan Hodgkin, profesor genetike na Sveučilištu Oxford, pozdravlja novo otkriće kometirajući da se njime stvaraju uzbudljive nove prilike za istraživanje na vrsti C. elegans. Dr. Mario de Bono, stručnjak za ovu vrstu oblića, predviđa kako će se „ovakva vijest munjevito proširiti" među biolozima, dodajući da bi se ova metoda mogla primijeniti  na različite vrste životinja. Za sada je to samo dokaz primjenjenog principa: umjetni protein koji je stvoren u svakoj stanici tijela oblića sadrži fluorescentnu boju koja se očitava kao tamnocrvena boja ispod UV svjetla (naslovna fotografija). Da je pokušaj propao, protein ne bi svijetlio.

Dr. Chin kaže da bilo koja umjetno stvorena aminokiselina može biti odabrana kako bi stvarala specifična nova svojstva. Dr. de Bono smatra da bi se ovaj pristup mogao iskoristiti da se u organizme uvedu dizajnirani proteini koji bi se mogli kontrolirati svjetlom. Dvojica znanstvenika stoga u planu imaju nešto slično - surađivati na detaljnom istraživanju neurona oblića s ciljem aktiviranja ili deaktiviranja određenog neurona preciznim pokretima laserskih zraka.

Dr. Chin skromno priznaje kako je „nevjerojatno zadovoljan" što je uspio u projektu kojeg je izbjegavao do prije godinu i pol dana zbog straha da će konkurencija biti brža. S druge strane, dr. de Bono uspoređuje otkriće s Nobelovom nagradom nagrađenim radom sa zelenim fluorescentnim proteinima  koji je u međuvremenu postao dio standardnih metoda u laboratorijima diljem svijeta.


Izvor: Biologija.com.hr


Bakterijske “kamikaze”

Suicidalno ponašanje karakteristično za određene stanice u koloniji poznato je kod nekoliko vrsta bakterija. Istraživanja objavljena u časopisima American Naturalist i Nature pokazuju kako je ova izuzetna prilagodba stečena za borbu protiv kompetitivnih bakterija, a uvjetovana je ekspresijom određenih gena. No postavlja se pitanje, kako je žrtvovanje evolucijski nadvladalo osnovnu životnu potrebu za reprodukcijom?

Bakterije su organizmi koji se razmnožavaju poprilično brzo, od jedne stanice nakon 20 ciklusa dioba nastane preko milijun stanica, a nakon par sati kolonija može sadržavati i do par milijuna stanica. Kako su sve stanice potekle od jedne originalne, tako sve sadrže i isti genetički materijal i možemo govoriti kako su te bakterije klonovi. U naseljavanju nekog pogodnog medija gdje mogu iskorištavati hranjive tvari, bakterije često moraju voditi bitku s drugim bakterijama koje potencijalno mogu naseliti isti hranjivi medij. Primjer su bakterije koje pokušavaju inficirati probavni trakt kralješnjaka. Da bi počele iskorištavati hranjive tvari, patogene bakterije prvo moraju nekako djelovati kako bi onesposobile "domaće" bakterije prirodne mikroflore da ne iskorištavaju iste resurse hrane.

Istraživanje vođeno od strane Fredrika Inglisa i suradnika, objavljeno u časopisu American Naturalist, pokazalo je kako pojedine stanice u koloniji vrste Pseudomonas aerugionsa mogu eksplodirati i tako razasuti svoje toksine po mediju u kojem se nalaze. Toksini mogu onemogućiti naseljavanje drugih vrsta bakterija ili oštetiti postojeće. No suicidu nisu sklone sve stanice u koloniji nego samo one koje se nalaze na rubovima kolonija. Stanicama na rubu kolonije se aktivira takozvani kamikaza gen zbog kojeg one umiru i tako osiguravaju svojoj koloniji preživljavanje. Iako je poznato kako je za samožrtvovanje odgovorna njihova genetička uputa, takav oblik samoobrane/napada se ipak javlja u kolonijama u kojima su sve stanice klonovi, odnosno imaju identični genetički sastav.

U časopisu Nature Martin Ackermann je sa suradnicima otkrio kako istu strategiju koriste i patogene bakterije Salmonella typhimurium i Clostridium difficile (naslovna fotografija) koje zaražavaju i uzrokuju bolesti u probavnom sustavu kralješnjaka. Istraživanja su pokazala kako i kod ovih vrsta bakterija postoji gen odgovoran za suicid, ali je on aktivan samo kod određenih stanica. Stanice na rubovima kolonija aktiviraju svoj kamikaza gen i rasipanjem toksina uokolo ubijaju kompetitivne bakterije prirodne mikroflore te si tako stvaraju novu podlogu za infekciju.

U svojoj borbi za hranu s drugim bakterijama, kolonije bakterija sklonije su žrtvovanju svojih stanica ukoliko se dvije vrste bore oko istog izvora hrane te ako u okolini ne postoje drugi izvori hrane. Ukoliko postoji više izvora iste hrane ili je sastav hrane na nekom području raznolik, manja je vjerojatnost da će doći do žrtvovanja pojedinih bakterija uslijed kompeticije.

Iako žrtvuju stanice koje bi se mogle razmnožavati, bakterije u koloniji su ipak razvile ovakav suicidalni sustav funkcioniranja. Upravo zbog činjenice da su sve stanice u koloniji genetički identične, ne dolazi do gubljenja genetičkih informacija uslijed ovakvih pogubnih borbi za hranu. Bakterije su prevladale osnovno evolucijsko načelo reprodukcije na štetu gubitka, no jedino ukoliko o tome ovisi opstanak cijele kolonije, a moguće i vrste.  



Izvor: Biologija.com.hr


Inspirativna stopala koja sama sebe čiste

Ako živite u krošnjama drveća, morate se prilično čvrsto držati da ne padnete. Gatalinke su zato razvile posebnu prilagodbu, ljepljive jastučiće na stopalima koji im omogućuju čvrsto hvatanje na različite površine. Jastučići imaju jednu neobičnu sposobnost - nikad se ne zaprljaju. Kako nešto može biti ljepljivo, a ne zaprljati se u kontaktu s prljavom površinom, i kakve to veze ima s automobilskim gumama, pročitajte u nastavku.

Ne žive sve gatalinke na drveću, neke nastanju grmlje ili žive u sloju zeljastih biljaka, no sve se penju po vegetaciji, a jastučići im omogućuju čvrsto hvatanje na mokre  glatke površine, poput listova, ali i suhe i hrapave površine, poput kore drveća. Da bi se životinja mogla kretati, a u ovom slučaju i skakati, prianjanje mora biti fleksibilno, tj. dolaziti u kompletu s lakim odvajanjem.

U najmanje sedam različitih porodica žaba došlo je do neovisne evolucije iznenađujuće sličnih jastučića - kružnih plosnatih proširenja vrhova prstiju, čija je površina prekrivena heksagonalnim stanicama s neravnom površinom. Između stanica se nalaze kanalići u koje se luči sluz iz sluznih žlijezda. Sloj sluzi koji služi za prianjanje (adheziju) nije ravnomjernLitoria caerulea (foto: Wikimedia Commons)o raspoređen, tanji je u centralnom dijelu heksagonalnih stanica pa se u kontaktu s površinom stvara trenje što doprinosi čvrstoći prianjanja. Dosad nije bilo poznato kako jastučići zadržavaju ljepljivost i ne nakupljaju prljavštinu, a znanstvenici su sada otkrili tajnu samočistećih žabljih stopala.

Bila je to luda vožnja za Whiteove gatalinke, odnosno vrstu Litoria caerulea. Istraživači su smjestili žabe na rotirajuću platformu i mjerili kuteve pri kojima su gubile sposobnost prianjanja na površinu. Kad je eksperiment ponovljen sa žabama čije su noge bile kontaminirane prašinom, one su inicijalno gubile sposobnost prianjanja na površinu, no ako su napravile par koraka nihova moć adhezije se oporavila. "Kad se žabe nisu micale, njihova moć adhezije se puno sporije oporavljala, što pokazuje da  kombinacija sluzi i kretanja omogućuje žabama da očiste noge i obnove svoju sposobnost adhezije", kaže Niall Crawford, jedan od autora istraživanja. Kad žabe pomiču svoje krakove, sluz s  akumuliranom prljavštinom istisne se kroz kanale i zaostane, a na njihovo mjesto luči se nova ljepljiva sluz.

Biomimetički adhezivi* inspirirani adhezivnim mehanizmima stopala macaklina već su blizu komercijalizacije. Mehanizam mokre adhezije ovih žaba bi također mogao imati biomimetičku primjenu  - u razvoju automobilskih guma zbog toga što su fleksibilnost i otjecanje vodenog filma  važni i za prianjanje automobilskih guma na mokroj cesti. Znanstvenici također razmatraju mogućnost primjene u izumima poput samočistećih medicinskih zavoja i  samoobnavljajućih adheziva.

Rad je prezentiran na godišnjoj konferenciji Društva za eksperimentalnu biologiju, održanoj početkom srpnja u Glasgowu.


Izvor: Biologija.com.hr


Otkrivena rijetka vrsta koja može preživjeti nakon što je pojedena živa

Poznato je da se sjemenke sočnih plodova nekih biljaka rasprostiru prolaskom kroz probavni trakt određenih životinja. Časopis Journal of Biogeography donosi istraživanje u kojemu se navodi kako sličnu strategiju koriste i sitni puževi na japanskom otočju Ogasawara. Oni su, naime, toliko sitni da dio njih preživi probavu i preporođeni u izmetu dobiju priliku naseliti nova područja te besplatno rasprostraniti vrstu.

Sitni barski puževi česta su žrtva predatora. Poznato je da barski puževi mogu preživjeti probavu u tijelu ribe, ali podatak da su sličnu prilagodbu razvili i kopneni puževi do sada nije bio poznat. Na japanskom otočju Ogasawara sitni kopneni puževi vrste Tornatellides boeningi na meti su predatorne ptice vrste Zosterops japonicus. Ova mala ptica pjevica iz porodice bjelooka se uz sitne puževe hrani i kukcima i sitnim plodovima. Znanstvenici su otkrili kako je do 15% puževa vrste Tornatellides boeningi u izmetu ptica pronađeno živo i nakon probave. Izmet ptice s vidljivim puževima (foto: Shinichiro Wada)Kako ptice ispuste izmet daleko od mjesta gdje su se hranile, preživjele jedinke puževa tako lako rješavaju prirodne prepreke i lako nasele novo područje. Znanstvenici su zaključili kako je izrazito širok pojas rasprostranjenosti populacije ovih sitnih životinja možda povezan s njihovom prilagodbom preživljavanja u tijelu predatora. Podloga za takvo razmišljanje stoji u činjenici da su, zbog značajnih sličnosti i razlika u genetičkom sastavu, geografski izolirane populacije mogle na taj način doći u kontakt s drugim odvojenim populacijama puževa.

Znanstvenici s japanskog Sveučilišta Tohoku navode kako je vrlo vjerojatno veličina puževa ključ uspješnog preživljavanja u probavnom traktu ptica. Sa svojom prosječnom veličinom od 2,5 mm puževi često bivaju pojedeni cijeli bez neke prethodne mehaničke obrade. Također je dokazano kako se veći primjerci puževa lako oštete prilikom hranjenja jer veće jedinke puževa ptice ne mogu progutati cijele, čime se povećava šansa za uspješnom probavom. Male dimenzije puževa, uz zaštitu tvrde kućice i sluz koju puževi ispuštaju, povećavaju šansu za preživljavanjem u probavnom traktu. Znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti koje su sve prilagodbe puževa na ovaj čudan put kroz probavu predatora s nagradom naseljavanja novih područja.

Osim terenskih zapažanja i istraživanja znanstvenici su proveli istraživanje u kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Hraneći ptice sa 174 jedinke puževa zabilježili su postotak preživjelih jedinki od 14,3 do 16,4%. Osim potvrđivanja svojih istraživanja, zabilježli su zanimljiv slučaj kada je jedan puž u izmetu ptice uspio iznijeti ličinke, čime su potvrdili hipotezu o mogućnosti korištenja predatora kao vektora pri rasprostiranju vrste.

Do sada je zabilježeno malo vrsta koje mogu preživjeti nakon što su pojedene žive, ali primjer sa sitnim puževima, koji ne samo da su dobili drugu šansu za život, nego su i besplatno rasprostranili vrstu, nam govori kako je u životu veličina ponekad doista bitna, ali i kako je ponekad korisno svoju hranu dobro prožvakati.


Izvor: Biologija.com.hr


Je li kuhinjsko posuđe opasno za zdravlje?
 
Nedavno mi je neki Slavonac postavio pitanje o tome koliko je opasan čobanac kuhan u bakrenom kotliću, a ja sam mu odgovorio da ne vidim nikakvu opasnost. Tek nakon toga mi je odgovorio kako je on to znao, ali je htio iskušati starog profesora kako će mu odgovoriti. Inače pitanja o opasnostima zbog različitih vrsta posuđa dobivam svakodnevno i vidim da dobra većina građana smatra kuhinjsko posuđe izrazito opasnim za njihovo zdravlje i život. Sve je po nekima opasno i vjerojatno bi bilo najbolje jesti sirovu hranu poput naših davnih predaka od prije nekoliko tisuća godina.

Keramičko posuđe je opasno zbog olova, legure su pak problematične zbog strašnog titana, teflon je siguran uzrok smrtnosti brojnih ljudi, a da o ostalom uopće ne govorimo. Jedino je problem u tome što je i sirova hrana opasna, barem kod nekih namirnica. Što je tu zapravo istina?

Hajdemo krenuti od keramičkog posuđa, koje neki vole zbog lijepog izgleda (krasni vrčevi ili zdjele), a smatra se izvorom otrovanja olovom. Jest istina da smo imali relativno velik broj otrovanja zbog bilikuma i trilikuma iz kojih su naši građani pili kiseliš s ili bez mineralne vode. Problem je bio u glazuri od olovne gleđi kada se keramičke posude peklo u lončarskim pećima na temperaturama ispod 700 oC. Imali smo prije više godina čak jedno otrovanje cijele obitelji koja je pila voćne sokove iz ukrasnog vrča pečenog na niskoj temperaturi, ali su im prodavači jasno rekli da je to ukrasni, a ne uporabni predmet. Danas se keramičke posude (npr. zdjele za pečenje mesa) kontroliraju prije prodaje i prilično su sigurne za svaku moguću kuhinjsku uporabu. Nema otpuštanja olova iz njih. Istina je da se zadnjih godina povlačilo iz prodaje porculansko posuđe (uglavnom tanjuri i zdjele) iz sumnjivih zemalja, jer je ispiranje teških metala iz njih bilo visoko. Zato se preporučuje građanima da ne kupuju keramičko ili porculansko posuđe iz sumnjivih zemalja.Teflonska tava (foto: Flickr)

Teflon se prije nekoliko godina našao pod paljbom brojnih „stručnjaka" kao izrazito opasan materijal u kuhinji. Neke domaćice su ustrašene pobacale svoje teflonske tavice u smeće i ostatak vremena se grizle zbog zla učinjenog svojoj obitelji, koje su se iz neznanja trovale hranom pečenom u spornim tavicama i sličnim posudama. Ispostavilo se kako se vjerojatno radilo o trgovinskom ratu u kojem je konkurencija htjela smanjiti promet proizvođača posuda presvučenih teflonom. Teflon je fluoropolimer netopljiv u vodi ili mastima, a otporan na visoke temperature. Glavna prednost mu je u tome što se hrana ne lijepi za njega tijekom pečenja, pa se onda takva posuda lakše pere. Istina je da se teflon kod temperatura iznad 350 oC, počinje raspadati u jako opasne produkte. Glavni takav produkt je perfluoroizobutilen jer je potencijalni bojni otrov. Međutim, kod temperatura korištenih u kuhinji mogli bi se javiti tek tragovi ove opasne tvari, koja onda izaziva simptome slične zimici. Dakle kao kod neke blage gripe. Ne predstavlja značajnu opasnost za zdravlje, a možda je dobro kazniti kuhara koji dopusti porast temperature u tavici iznad 350 oC. Neka osjeti djelovanje perfluoroizobutilena kad nemarno pusti tavicu da se zagrije na tako visoku temperaturu (kuharice, manje zbori, da ti ručak ne zagori!). Teflonsko posuđe ne predstavlja nikakvu opasnost za kuhare ili one koji uživaju u jelima iz teflonskog posuđa.

E, sad su došle legure titana. Skupo je to posuđe jer je i sam titan skupi metal, pa ljudi razmišljaju kupiti ili ne kupiti takve lonce ili slično posuđe. Ima na internetu članaka u kojima se titan optužuje za različita zla koja može učiniti sirotim uživateljima hrane. Čak se priča o pojavi raka kod lakovjernih kupaca takvog posuđa. Inače je titan metal male specifične težine, što znači da je lagan i to mu je prednost. Prilično je inertan prema različitim kemikalijama, a onda je naravno inertan i prema namirnicama. Istina, kod zagrijavanja kisele hrane u takvim posudama stvara se izrazito tanki mikrometarski sloj titanova oksida, koji štiti ostatak posude od bilo kakvih kemijskih reakcija. Plastične zdjelice za hranu (foto: Ian Kahn / FreeDigitalPhotos.net)Taj titanov dioksid je izrazito netopljiv u bilo čemu (npr. octenoj kiselini) i neće se naći titanovi ioni u nečijoj sarmi ili srnećem gulašu. Čak i da se nađu u gotovoj deliciji, neće učiniti nikakvu štetu dragocjenom organizmu kušača hrane jer se titanovi ioni izrazito slabo apsorbiraju iz probavnog sustava. Ne kažem da je titanov dioksid sasvim neškodljiv, jer pod određenim uvjetima može činiti zlo. Tako je npr. opasna prašina titanova dioksida u nekim industrijama jer njezino udisanje vodi do plućne bolesti titanoze. Naravno da to nema nikakve veze s kuhinjom i posuđem od titanovih legura.

Za kraj sam ostavio plastično posuđe o kojemu se danas izrazito često piše kao vrlo opasnom. Problem su naravno aditivi koji se iz plastike mogu ispirati i ulaziti u namirnice. Na udaru su ftalati (vezani uz PVC) i bisfenol A (vezan uz karbonatne polimere). Neki od ftalata su zabranjeni za izradu igračaka ili posuda namijenjenih djeci do 4 godine starosti, ali na drugim mjestima im je dopuštena uporaba (npr. vrećice za krv ili krvne derivate). Razlog zabrane nekih ftalata je njihova reproduktivna otrovnost dokazana na životinjskom modelu. Bisfenol A još uvijek nije zabranjen, ali će vjerojatno biti tijekom 2011. zbog prilično nesigurnih dokaza da je endokrini disruptor, barem kod vodozemaca. Zabrana će se odnositi na bočice za djecu do 4 godine starosti. Sve zbog sigurnosti! Zanimljivo je da npr. kod nekih ftalata nije zabranjena uporaba u plastičnim proizvodima za trudnice, a to je bilo logično učiniti ako postoje ikakvi dokazi da bi mogli štetno djelovati na ljudski plod. Nije dokazano!

Vrijeme je za zaključak. Smatram da kuhinjsko posuđe ne predstavlja nikakvu opasnost za ljudsko zdravlje, ako je nadzirano od nadležnih državnih tijela. Nikad čovjek ne zna što će mu podvaliti u dućanu, ali postoji zdrav razum. Naprosto treba paziti koju robu se kupuje i na kojem mjestu. Onaj tko kupuje robu od poznatih i provjerenih proizvođača, nema se čega bojati, a kad kupujete sumnjivu robu, onda to činite na vlastitu odgovornost.


Izvor: Biologija.com.hr


Ftalati – tvari koje treba izbjegavati

Skupina ftalatnih spojeva često se koristi kao jeftin kemijski sastojak u različitim potrepštinama. Iako se zbog zdravstvenih implikacija polako uklanja iz nekih proizvoda koji se koriste u neposrednoj blizini ljudi ili služe za konzumaciju, još uvijek postoje proizvodi koji sadrže ove spojeve kako bi zadržali željenu čvrstoću. Primjerice, kako bi plastika bila fleksibilnija, koriste se za učvršćivanje i/ili stabilizaciju u otopinama.

Neki od proizvoda sa ftalatima uključuju: lakove za nokte, parfeme, losione, osvježivače zraka, sapune, proizvode za njegu kose. Zdravstveni problemi vezani uz ove spojeve su brojni, a vjerojatno najveći utjecaj mogli bi imati prilikom izlaganja nerođene djece ili dojenčadi.

Znanstvena istraživanja pokazala su kako izlaganje ftalatima kod majki s nerođenom muškom djecom može dovesti do blokade sinteze muških hormona tijekom gestacije. Ovo pak može dovesti do razvojnih abnormalnosti kod dječaka, pa čak i sterilnosti u odraslih muškaraca. Povezanost sa ftalatima je uočena kad je kod majki čija su muška djeca imala reproduktivne abnormalnosti utvrđena visoka razina ftalata u krvi.

Kod žena reproduktivne dobi nađena je najviša koncentracija ftalata od svih testiranih skupina odraslih muškaraca i žena. Ovo upućuje na povezanost učestalog korištenja preparata za kozmetiku koji sadrže ftalate, što je možda još jedan od dobrih razloga za razmatranje korištenja tzv. prirodne kozmetike.

>>> Svatko tko može skuhati šalicu čaja može izraditi i osnovnu kozmetiku za sebe

Mala djeca su posebno ranjiva jer učestalo stavljaju različite predmete koji sadrže ftalate u usta, povećavajući tako apsorpciju ftalata u tijelu. Zbog toga je poželjno provjeriti natpise na kozmetičkim i drugim preparatima te osigurati da su igračke vaše djece bez ftalata.

Korištenje ftalata u dječjim igračkama zabranjeno je u SAD-u 2008. godine. No, i nakon što je zabrana došla na snagu, prodavaonice su mogle prodavati igračke koje sadrže plastifikatore ukoliko su te igračke bile na njihovim skladištima u vrijeme donošenja zabrane. Prema tome, mogli bi se riješiti igračaka koje su kupljene prije ili tijekom 2008. godine ukoliko nisu označene kao ftalate free.

Izloženost ftalatima moguća je i ukoliko koristite parfumirane sprejeve, osvježivače zraka ili parfeme koji nisu označeni kao slobodni od ftalata jer se ovi spojevi često koriste kao stabilizirajući agensi.

Osim dokazanog štetnog djelovanja na endokrini sustav, neka istraživanja pokazala su i da ftalati mogu oštetiti pluća, bubrege i jetru. Respiratorni poremećaji (poput astme), kao i karcinom jetre i bubrega, povezani su s izloženošću ftalatima.

Sve je više dokaza da ftalati djeluju štetno na ljusko tijelo. Stoga se preporuča izbjegavati ih koliko god je to moguće u svakodnevnom životu.

Izvor: Biologija.com.hr

 

Otkrivena nova vrsta dupina: Kolonija od 150 jedinki živjela je blizu obale Melbournea

Novi će dupini nositi ime 'Turciops australis', no bit će poznatiji pod nazivom Burrunan, aboridžinskom imenu za veliku životinju iz porodice pliskavica

 MELBOURNE - Australski znanstvenici otkrili su novu vrstu dupina koja do sada nije bila poznata u životinjskom svijetu, javljaju svjetske agencije.

 Kolonija od 150-ak jedinki primijećena je u južnim morima Melbournea, a pomnijim je proučavanjem otkriveno kako se radi o vrsti koju do sada nitko nije opisao.

Istraživanje je predvodila znanstvenica Kate Charlton-Robb sa sveučilišta Monash koja je ranije proučavala dobre dupine (lat. tursiops truncatus). Nakon što je usporedila lubanju, DNK podatke te određene fizičke karakteristike ispitivanih jedinki i dobrih dupina zaključila je kako se radi o sasvim novoj vrsti.

Charlton-Robb nove je dupine nazvala 'turciops australis', no u australskoj će javnosti biti poznatiji pod nazivom Burrunan, aboridžinskom imenu za veliku životinju iz porodice pliskavica.

Zanimljivo je kako su od kraja 19. stoljeća do sada otkrivene svega tri vrste dupina, a još je nevjerojatnije što je nova vrsta cijelo vrijeme boravila 'na dohvat ruke' znanstvenika, no nitko ju nije zamijetio.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Želite nekome reći da ga zaista volite? Poklonite mu PLAVU ružu!

Stoljećima je plava ruža bila predmetom neostvarene ljubavi i potrage za nemogućim. Sada će, međutim, tehnologija omogućiti da se neke ljubavi možda ostvare

Plava ruža, koja je dugo predstavljala simbol nedohvatnosti, od ove će se jeseni pojaviti u trgovinama diljem SAD-a i Kanade. Imenovana 'Aplauz', ruža je genetski modificirana da sintetizira delphinidin, pigment koji se može naći u većini plavog cvijeća, priopćila je kompanija Suntory.

Ruža je prvi puta predstavljena u Tokiju 2009. godine, nakon 20 godina istraživanja od strane Suntoryja, japanske kompanije koja destilira viski, te Florigene, australske podružnice Suntoryja.U srijedu je Suntory najavio kako će se ruža od studenog moći nabaviti kod odabranih cvjećara diljem Sjeverne Amerike. Očekuje se da će cijena biti deset puta veća od 'normalne' ruže.

Iako će se cvijet više činiti srebrno ljubičastim nego nebesko plavim, Aplauz je najbliži pokušaj znanstvenika da naprave plavu ružu.

Ruže se među ljudima nalaze više od 5000 godina otkako je čovjek kultivirao tu biljku. Plave su ruže oduvijek bile predmet mita, a ponajviše stoga jer se do nedavno nisu mogle uzgajati. Ruže dolaze u brojnim nijansama crvene, ružičaste, žuta i bijele, no nemaju prirodnu mogućnost proizvodnje plavog pigmenta.

Stoljećima je plava ruža bila predmetom neostvarene ljubavi i potrage za nemogućim. Sada će, međutim, tehnologija omogućiti da se neke ljubavi možda ostvare.

Izvor: Jutarnji.hr


Nevjerojatno otkriće: Znanstvenici pronašli 50 novih planeta! Na jednome čak možda ima znakova života

ZAGREB - Europski astronomi otkrili su 50 novih planeta izvan našeg Sunčevog sustava , uključujući 16 koji su slične veličine kao i Zemlja, piše Daliy Mail.

To je najveći broj ikada pronađenih planeta u jednome danu. Najveća planeta od svih je HD 85512 b, a od Zemlje je veća 3,6 puta.

Udaljena je 36 svjetlosnih godina od zviježđa Vela.

Ova otkrića govore da se oko zvijezda sličnim Suncu nalaze brojne planete. Planeta HD 85512 b je jedina od svih koja se nalazi u zoni u kojoj je moguć život.

Takva planeta bi mogla imati vodu u tekućem stanju, što je čini potencijalno naseljivom. Nova otkrića su prezentirana na konferenciji "Extreme Solar Systems" u Wyomingu u SAD-u. Učestvovalo je 350 eksperata

Planete su otkrivene teleskopom The High Accuracy Radial Velocity Planet Searcher (HARPS), koji je postavljen u opservatoriju La Silla u Čileu.

- Otkriće planete HD 85512 b ukazuje na mogućnost otkrivanja drugih naseljivih planeta oko zvijezda sličnih Suncu. Radi se o Super-Zemljama, rekao je astronom Michel Mayor sa Univerziteta u Ženevi, za Daily Mail.

Super-Zemlje mogu biti veće od naše planete do deset puta. One su interesantne istraživačima jer se vjeruje da su pogodnije za razvoj života čak i od Zemlje.

Potraga za planetama izvan Sunčevog sustava je počela prije više od 15 godina. Teleskopi su tada mogli otkriti samo velike planete poput Jupitera. Od tada su tehnike i tehnologija postali mnogo moćniji.

Teleskop HARPS može otkriti planete veličine Zemlje. Ovim teleskopom je promatrano 376 zvijezda sličnih Suncu. Otkriveno je da je više od polovine njih okruženo planetama, ali i da 40 posto njih imaju barem jednu planetu veću od Saturna.

 Izvor: Jutarnji.hr

 

Bizarno postignuće moglo bi pomoći u borbi protiv AIDS-a: Kreirane GM mačke koje svijetle zeleno!

Virus mačje side bliski je srodnik HIV-a, uzročnika AIDS-a kod ljudi

ZAGREB - Američki znanstvenici iz Klinike Mayo kreirali su tri genetski modificirane (GM) mačke koje svijetle zeleno kada ih se izloži ultraljubičastom (UV) zračenju. Ovo na prvi pogled bizarno postignuće otvara novi put istraživanjima FIV-a, virusa mačje side koji je bliski srodnik HIV-a, uzročnika AIDS-a kod ljudi.

Mačja sida godišnje ubije milijune tih životinja diljem svijeta. Znanstvenici pod vodstvom Erica Poeschle umetnuli su u mačja jajašca gen za tzv. zeleni fluorescentni protein (GFP), zatim ih umjetno oplodili te usadili u maternicu mački (surogat-majci). Rođena su tri GM mačića prozaičnih imena TgCat1, TgCat2 i TgCat3, koji svijetle zeleno kad ih se izloži UV zračenju.

Istraživanje bolesti

Kako bi lakše istraživali bolesti koje pogađaju ljude, znanstvenici su dosad umetnuli GFP protein u niz životinja, uključujući miševe, zečeve, svinje i majmune. Prije dvije godine kreirali su GM majmune koji svijetle zeleno kako bi istraživali Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest te multiple skleroze. No, ovo je prvi put da je GFP protein umetnut u mačke.

- Primjena ove tehnologije mogla bi nam priskrbiti važne informacije za istraživanje AIDS-a - izjavila je za Guardian dr. Helen Sang iz Instituta Roslin u Edinburghu.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Kubanski znanstvenici otkrili cjepivo protiv raka pluća, najvećeg ubojice među karcinomima

Kuba je jedan od najznačajnijih proizvođača cigara, a uskoro bi mogla biti i prva zemlja koja je možda pronašla cjepivo za rak pluća .

Ovih su dana Kubanci objavili da su nakon 25 godina istraživanja uspjeli proizvesti cjepivo protiv raka pluća.

Ističu kako CimaVax-EGF ne djeluje preventivno već zaustavlja bjelančevine koje potiču nekontrolirani rast. U slučaju učinkovitosti cjepiva rak pluća mogao bi se pretvoriti u kroničnu bolest.

Kemoterapija i zračenje i dalje će se koristiti u prvoj faci liječenja i borbe protiv kancerogenih ćelija, no za pacijente kojima to neće pomagati novo bi cjepivo moglo spasiti život, tvrde kubanski znanstvenici.

Cjepivo je već testirano na 1000 pacijenata na Kubi i besplatno je podijeljeno bolnicama u zemlji.

No, kako Kubanci nisu objavili detalje ispitivanja lijeka javnost prilično je skeptična.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Znanstvenici proizveli detektor daha koji će otkrivati žrtve potresa

Britanski znanstvenici proizveli su prvi uređaj koji pomoću daha i znoja može pronaći žrtve zatrpane pod ruševinama zgrade uništene u prirodnoj katastrofi ili u terorističkom napadu, prenosi AFP.

Detektori "njuše" metabolite, organske produkte metabolizma koje tijelo ispušta prilikom disanja, znojenja i mokrenja.

Psi takođe mogu otkriti te organske spojeve, no njihovo je dresiranje skupo, a životinji i treneru potrebne su česte stanke i izloženi su opasnosti.

- Takav se uređaj može koristiti na terenu bez ikakve laboratorijske pomoći. Može tragati za znakovima života kroz dulje vrijeme, rekao je Paul Thomas s britanskog sveučilišta Loughborough, zaslužan za novi izum.

Uređaj je ispitan tako što je osam dragovoljaca u pet dana provelo po šest sati ispod gomile armiranog betona i slomljenog stakla koji su simulirali srušenu zgradu.

Detektori su brzo otkrili ugljikov dioksid i amonijak iz ljudskog organizma koji su dospijevali u zrak kroz pukotine ruševina. Aparati su otkrivali i veoma hlapljive organske spojeve poput acetona i izoprena.

Istraživači su utvrdili da razina amonijaka naglo pada ako "žrtve" spavaju, ali još ne mogu protumačiti taj fenomen.

Studiju, prvu o novom uređaju, objavio je britanski Institut za fiziku, piše AFP.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Znanstvenici stvorili prvu životinju s umjetnim DNK!

Znanstvenici iz Cambridgea objavili su kako su stvorili prvu životinju s umjetnim informacijama u genetičkom kodu, prenosi BBC. Riječ je o crvu Caenorhabditis elegans dugačkom tek jedan milimetar koji ima samo tisuću stanica.

Mijenjanjem genetske strukture crva znanstvenici su uspjeli stvoriti organizam koji do sada nije postojao u prirodi. Naime, u prirodnim organizmima postoji 20 aminokiselina u različitim kombinacijama kako bi proizveli deseci tisuća različitih proteina potrebnih za život. 

Znanstvenici su, tvrde, uspjeli stvoriti životinju koja koristi nepoznatu 21. aminokiselinu. Kažu da bi tehnika mogla dati biolozima kontrolu svakog atoma u molekulama živih organizama.

Izvor: Vecernji.hr

 

CSI: pseća kakica u New Hampshireu

Stambeni kompleks Twin Ponds u mjestu Nashua u New Hampshireu, u kojem se nalazi 339 stanova, ima vlasnike pasa koji imaju ukupno 241 psa. Da ono što psi u šetnji ostave za sobom ne bi izmaklo kontroli, stanari su se dogovorili i uveli sustav "Poo Prints", koji je osmislio BioPet Vet Labs iz Knoxvillea u Tennesseju.

Svaki vlasnik dužan je dati uzorak sline svog ljubimca, koji se uzima pomoću običnog laboratorijskog štapića, i koji ide u bazu podataka. Pronađe li se nepokupljen pseći izmet, sustav sa 99,9-postotnom sigurnošću identificira psa te time i vlasnika koji nije počistio za svojim ljubimcem. Za takav propust plaća se kazna koja može iznositi i do 1000 dolara.

– Ovo nije nikakav nadzor tipa "Velikog Brata" iz "Tisuću devetsto osamdeset četvrte". Naš program radi samo ono što mi želimo i što upravitelj zgrade želi: potičemo vlasnike da čiste za svojim psima – kaže Jim Simpson iz BioPeta.

Izvor: Vecernji.hr

 

Razvili "pametne bombe" koje bez posljedica uništavaju tumore

Znanstvenici su razvili kemoterapijske "pametne bombe" koje mogu izolirati i uništiti tumore, a da pritom ne oštećuju zdrave stanice, piše Guardian.

Prema tome pacijenti bi trebali imati manje negativnih posljedica nakon uzimanja toksičnih lijekova u kemoterapiji. To bi trebalo ublažiti nuspojave terapije protiv raka kao što su gubitak kose, mučnina i slabljenje imunološkog sustava. U mnogim slučajevima uzimanje lijekova na kraju dovede do smrti.

Eksperimentirajući na miševima, profesor Laurence Patterson sa sveučilišta Bradford otkrio je da djelovanje lijeka za rak može ograničiti samo na tumor bez širenja negativnih utjecaja na ostatak tijela.

Kod svih životinja u koje su unesene ljudske zloćudne stanice tumor se počeo smanjivati, a kod polovice je posve nestao.

– Ove "pametne bombe" djelovat će samo u tumoru i neće prouzročiti štetu normalnom tkivu – kazao je prof. Patterson i dodao da bi ovaj način liječenja mogao biti djelotvoran za sve vrste tumora.

– Testirali smo lijek na debelom crijevu, prostati, dojkama te plućima i svugdje su reakcije bile pozitivne na ovu vrstu liječenja – kazao je.

Lijek je zapravo modificirana verzija postojećeg lijeka za rak, coltrazina.

Izvor: Vecernji.hr

 

Otkrili kako pomoću lasera na prirodan način stvoriti kišu

Znanstvenici Sveučilišta u Ženevi otkrili su kako na prirodan način stvoriti kišu. Nakon pokusa koji je trajao 133 sata, zaključili su da ispaljivanjem laserskih zraka mogu stvoriti čestice koje vežu molekule vode u kapljice i na taj način proizvode kišu, a da kapljice prije toga ne ispare, piše britanski Telegraph.

Pokus su napravili na rijeci Roni u Švicarskoj, a za stvaranje kiše bio im je potreban vlažan zrak. Ako se pokus ponovi u zračnim strujama koje pušu prema planinama, istraživači se nadaju da će zrak biti dovoljno hladan da kapljice padnu na zemlju kao kiša.

Izvor: Vecernji.hr

 

Prvi put iz žive stanice proizveli lasersko svjetlo

Živa stanica prvi put je iskorištena za dobivanje laserskog svjetla, javlja BBC, i to iz stanica ljudskog bubrega.

Proces dobivanja laserskog svjetla iz žive stanice počinje inženjeringom stanica koje mogu proizvesti protein koji emitira svjetlost. Prvi takav protein pronađen je kod svjetlećih meduza. Ako se na takve stanice djeluje slabim plavim svjetlom, one počinju isijavati zelenom laserskom svjetlošću.

Ovo otkriće uvelike bi moglo unaprijediti mikroskope i sve oblike svjetlosnih terapija u medicini. Laserska svjetlost razlikuje se od obične svjetlosti zbog malog spektra boja i valova koji sinkronizirano osciliraju, a koristi se za sve, od skenera na blagajnama supermarketa, preko DVD-playera do industrijskih robota.

Novo otkriće Maltea Gathera i Seok Hyun Yuna iz Wellman centra za fotomedicinu u glavnoj bolnici u Massachusettsu prvi je dokaz da se laserska svjetlost može proizvesti iz živog organizma. U svom radu dvojac je koristio stanice ljudskog bubrega i na njih djelovao zelenim fluorescentnim proteinom pronađenim kod meduza, inače nazvanim "baklja koja može na zapovijed upaliti živi organizam". Smještajući tako manipulirane bubrežne stanice između dva malena ogledalca na razdaljini od 20-milijuntnine metra i djelujući na njih plavim svjetlom, emitirale su lasersku svjetlost.

Bubrežne stanice ostale su "žive" nakon procesa pa su znanstvenici zaključili da živi organizam pomoću svog prirodnog lasera sam sebe može zaliječiti.

Izvor: Vecernji.hr

 

Globalno topljenje: Na Arktiku leda nikad manje

'Izmjerene vrijednosti potvrđuju da se radi o novom rekordu', kaže glavni autor studije koja pokazuje da je minimalni ljetni volumen leda na Arktiku lani bio na rekordno niskoj razini. To znači da bi se led u idućih nekoliko desetljeća mogao u potpunosti otopiti.

Minimalni ljetni volumen leda na Arktiku lani je bio na rekordno niskoj razini, objavili su znanstvenici u studiji i upozorili da se ledeni pokrov brže otapa nego što se obnavlja. Ističu kako je 2010. debljina leda i površina kojom on pokriva more pala na razinu ispod one iz ljeta 2007. koja je bila rekordno niska.

"Kretanje u posljednje 32 godine doista zabrinjavaju. Izmjerene vrijednosti potvrđuju da se radi o novom rekordu", izjavio je glavni autor studije Alex Schweiger.

Reuters navodi kako studija potvrđuje drastične klimatske promjene koje bi u idućih nekoliko desetljeća mogle dovesti do potpunog otapanja leda na Arktiku i podizanja razine mora.

Godine 2007. površina Arktičkog mora pokrivena ledom smanjila se na 4,13 milijuna četvornih kilometara. Ove godine je to 4,6 milijuna četvornih metara, no konačan rezultat tek će se vidjeti budući da sezona topljenja traje još puna dva tjedna. Većina stručnjaka slaže se da će Arktičko more ostati bez leda jedno ljeto u ovome stoljeću.

Izvor: Net.hr

 

I velika bijela psina navraća u Jadran

U potrazi za hranom morski psi sve češće dolaze u topla mora, pa se tako u njima može vidjeti i velika bijela psina. Pretpostavlja se da morskih pasa kod nas najviše ima u kvarnerskom akvatoriju, iako su se posljednjih deset godina mogli vidjeti i oko otoka Visa te Palagruže.

Velike bijele psine zbog zagrijavanja mora sve češće dolaze u one krajeve u kojima prije nisu bili tako čest gost. Tako su i škotski ribari ostali iznenađeni kada su jednog od njih zatekli u svojim vodama. Ondje je došao po hranu.

Veliki bijeli plivaju u svim priobalnim morima gdje je temperatura od 12 do 30 Celzijevih stupnjeva, a na godinu pojedu oko 11 tona hrane, najviše tuna, dupina, kornjača, tuljana, morskih lavova, morskih ptica... Zbog tune znaju navratiti i u Jadran.

Pretpostavlja se da ih najviše ima u kvarnerskom akvatoriju iako su se posljednjih deset godina mogli vidjeti i oko otoka Visa te Palagruže, pišu 24sata. Ljudsko meso nije im ukusno, no silueta na površini može mu se učiniti poput tuljana te tada brzinom od 40 km na sat kreće po ručak.

Velika bijela psina 2008. ozlijedila je i ronioca iz Ljubljane u uvali Smokova, a posljednji put je ubila 1974. kod Omišlja.

Jadran češće obilaze Čekićar koji nije opasan za ljude. Lako je prepoznatljiv po velikoj glavi u obliku čekića.

U zimskim mjesecima u sjeverni Jadran radi hrane dolazi i Gorostas. Hrani se planktonima i posljednji put je primijećen 2009. u pulskom akvatoriju.


Morski pas modrulj najviše vremena provodi na otvorenome moru, posebno na južnom Jadranu. Hrani se ribom.

Izvor: Net.hr

 

'Gusjenice zombiji': Virus im kontrolira 'mozak', na kraju se rastope

Opasni virus preuzme kontrolu nad 'mozgom' životinje koja se počne ponašati poput zombija - popne se na vrh drveta gdje im se cijelo tijelo počinje rastapati i zajedno s virusom na kraju padne na tlo. Tom metodom virus zapravo osigurava svoj 'nastavak vrste'.

 

Srećom, virus, čije je postajanje objavljeno u posljednjem broju časopisa Science, napada isključivo beskralješnjake. Tekući ostatak gusjenice sastoji se od nekoliko milijuna razmnoženih virusa. Oni padaju na lišće pa se ostale gusjenice na tlu također zaraze.

 

Koliko je zapravo virus otporan govori podatak da, ukoliko gusjenicu pojede ptica na grani, virus se u njenom želucu neće aktivirati već će pričekati da ga probavi kada opet završava na zemlji. Otkriće je još više zanimljivo jer dosad su 'efekt zombija' postizale isključivo parazitske gljive, nikad virus. '

 

'Tko bi rekao da virus može promijeniti način ponašanja svog domaćina, možda upravo zbog toga idemo na posao kad smo prehlađeni', našalio se znanstvenik i autor studije Jim Slavicek.

Izvor: Dnevnik.hr

 

'U idućih 10 godina nestat će 128 ribljih vrsta!'

Samo osam od 136 komercijalnih ribljih vrsta koje se danas love u vodama Europske unije nalazit će ribari za deset godina u svojim mrežama; ostalih 128 u međuvremenu će posve nestati, nastavi li EU i dalje primjenjivati dosadašnju zajedničku ribarsku politiku.

Upozorila je na to europska povjerenica za pomorske poslove i ribarstvo Maria Damanaki nakon što je povjerenički kolegij Europske komisije u srijedu jednoglasno prihvatio njezin prijedlog "ribarske politike za budućnost", koju trebaju odobriti i države članice u Vijeću EU za poljoprivredu i ribarstvo te Europski parlament. Cilj je da ona stupi na snagu 1. siječnja 2013. godine.

"Trenutačni sustav očito ne djeluje: 75 posto ribljih jata je prelovljeno, a trećina ih već izumire. Ulov opada i ribari preživljavaju tek zahvaljujući javnim novčanim potporama. K tome, dvije trećine riba koje jedemo uvozimo iz trećih zemalja. Moramo prekinuti taj začarani krug", rekla je Damanaki.


Da bi ribari od ribarstva ponovno zarađivali za život ključno je do 2015. godine za svaku riblju vrstu postići najveći održivi prinos (MSY) kao zakonsku obvezu, posve zabraniti odbacivanje ulova – a danas se čak do 60 posto u EU ulovljene ribe mrtvo baca u natrag u more – te, kao alternativu ribarstvu, poticati razvoj akvakulture, komercijalnog ribljega uzgoja, "za što postoje goleme mogućnosti", naglasila je Damanaki. Odlučivanje o ribarstvu treba decentralizirati, pa samo ako se zemlje koje ribare u nekome području ne mogu same dogovoriti, na primjer o podjeli održivih kvota, umiješao bi se Bruxelles.


Postoji rješenje


"Riblji fond javno je dobro i države članice dijelit će ribolovne koncesije vlasnicima ribarskih brodova. Oni će tim koncesijama moći trgovati kako bi si pokrili mogući manjak te si na taj tržišni način, umjesto novcem poreznih obveznika, osigurati opstanak. Trgovalo bi se samo na nacionalnoj razini, na kojoj je najlakše nadzirati moguće zloporabe. Mali ribari izuzeli bi se iz toga sustava, kako bi se onemogućilo da ih veliki progutaju", istaknula je Damanaki.

Održivost ribarstva bio bi i jedan od uvjeta pri sklapanju ribarskih ugovora s trećim zemljama. Propisalo bi se i kako točno i podrobno treba ribu na tržištu označiti, da kupci budu posve sigurni što kupuju.


Predložene promjene, tvrdi EK, dovele bi do toga da, umjesto da ribe za 10 godina nestanu, njihov fond u međuvremenu naraste za 70 posto, pa bi se ulov povećao za 17 % u odnosu na današnji, dobit ribara utrostručila, povrat ulaganja ušesterostručio, a bruto dodana vrijednost ribarske industrije povećala za 90 % ili za 2,7 milijarda eura.


Ribari bi i dalje dobivali poticaje za osuvremenjivanje brodova, ali ne s ciljem većega lovnoga kapaciteta nego samo za povećanje sigurnosti i smanjenje potrošnje goriva, te za prenamjenu brodova za druge poslovne namjene, poput turizma ili skupljanja i oporabe plastičnoga otpada iz mora.

Izvor: Net.hr

 

Velik uspjeh japanskih znanstvenika: Uspjeli su stvoriti zube iz matičnih stanica


Znanstvenici u Japanu uspjeli su stvoriti zube pomoću matičnih stanica miša te su ih uspješno transplantirali u miševe. Nadaju se da će to dovesti do napretka u istraživanju matičnih stanica.

Cijeli zubi, koji su umetnuti u donju čeljust miševa, uspješno su srasli s čeljusti kosti te su štakori mogli normalno žvakati, stoji u studiji objavljenoj u časopisu "PLoS One" (Public Library of Science).

- Zubi stvoreni bioinženjeringom u potpunosti su funkcionalni. Nakon transplantacije nije bilo problema sa grickanjem i žvakanjem hrane - napisao je Masamitsu Oshima sa Istraživačkog instituta za znanost i tehnologiju pri Tokijskom sveučilištu.

Znanstvenici se nadaju da je ovo korak dalje u razvoju novih ljudskih organa izraslih iz stanica pacijenta.

- U ovom trenutku, znanstvenici diljem svijeta nemaju metodu uzgoja trodimenzionalnih organa in vitro (izvan tijela). Razvoj tehnologija za uzgoj organa bioinženjeringom važan je za stvaranje buduće regenerativne terapije zamjene organa - rekao je profesor Takashi Tsuji, koji je vodio istraživanje.

Izvor: Jutarnji.hr

 

SRUŠEN MIT O VODI: Dvije litre dnevno štete zdravlju. To je marketinški trik proizvođača flaširane vode. Pijte onoliko koliko ste žedni!


ZAGREB - Vruće je. Temperature dosežu i 40 stupnjeva pa je prekomjerno znojenje neizbježno. Više nego ikad dosad stručnjaci upozoravaju - pijte što više vode, barem litru i pol dnevno, a najbolje dvije. I baš kad nigdje ne idemo bez plastičnih bočica s vodom, stiže bombastična vijest koja ruši mit o tome da puno vode znači i puno zdravlja.

British Medical Journal (BMJ) objavio je istraživanje kojim se ruše prednosti pijenja velike količine vode, posebice teorija da će dvije litre dnevno spriječiti oštećenje bubrega, smanjiti kilograme i povećati koncentraciju.


Individualni pristup

Njihov je zaključak da količina vode koju dnevno pijemo ovisi o osobnim faktorima kao što su spol i dob, ali i osobnom osjećaju žeđi, a ne o teoriji prema kojoj dnevno svima treba osam čaša vode.

Dr. Margaret McCartney kaže da piti osam čaša vode dnevno može biti čak štetno i da su dugogodišnje smjernice o pijenju vode - gluposti, a mit o opasnostima dehidracije treba zaboraviti. Medicinska biokemičarka doc. dr. Donatella Verbanac ističe da je jedini pravi pristup individualizirani. - Koliko ćemo piti ili jesti ovisi u velikoj mjeri o tome čime se bavimo, kakav nam je metabolizam, koliko smo stari. Dakle, količina vode potrebna svakom od nas je različita - kaže doc. dr. Verbanac. Dodaje da jedino treba voditi brigu o tome koliko piju starije osobe jer se s godinama gubi osjećaj za žeđ.

Dapače, stručnjaci tvrde da su mit o “zdravoj vodi” pojačali proizvođači flaširane vode, poglavito se apostrofiraju Danone, Volvic i Evian. U Velikoj je Britaniji u 10-ak godina potrošnja flaširane vode udvostručena, što se pripisuje njihovu pojačanom marketingu. Pritom se veliki proizvođači brane da se zapravo drže uputa Europske agencije za sigurnost hrane prema kojima, kaže direktor Danonea, David Graham, treba piti osam čaša dnevno. No, analizom nekoliko svjetskih studija uvidjelo se da nema nikakvih dokaza koji bi govorili u prilog teoriji prema kojoj su oni koji piju osam čaša vode dnevno zdraviji od onih koji to ne čine, odnosno piju kad su žedni.

Opasna dezinfekcija

Dr. McCartney ističe da pijenje vode i kad nismo žedni prije može oštetiti koncentraciju nego je pojačati, kako se to nerijetko ističe. Neka istraživanja čak govore da kemikalije koje se koriste za dezinfekciju boca mogu imati dodatno štetan utjecaj na zdravlje. Pijenje previše vode može čak utjecati na spavanje jer se u tom slučaju ljudi češće noću bude zbog mokrenja. Neke su studije ukazale i na štetnost velike količine vode za bubrege.

Zabrinjavajuće je da, kaže dr. McCartney, previše vode može izazvati tzv. hiponatremiju, odnosno pad soli u organizmu i oticanje mozga. Upravo to dogodilo se glumcu Antonyju Andrewsu tijekom proba za ulogu u West Endu.


Kako djeluje na ljudski organizam

Kalij - regulira rad mišića i živčanog sustava

Kalcij - važan za kosti i zube, za rad srca, krvotok i zgrušavanje krvi, sudjeluje u prijenosu impulsa u živčanim i mišićnim stanicama

Natrij - održava napetost tkiva i regulira količinu vode u tijelu

Magnezij - sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa, regulira metabolizam

Klor - regulira ravnotežu vode i dio je želučane kiseline

Jod - sinteza hormona štitnjače, regulira rast

Fluor - potreban za gradnju kosti i zuba, sprečava zubne naslage


DA, treba piti puno vode jer...

- pomaže u mršavljenju, smanjenju apetita i jačanju metabolizma

- prevenira glavobolju i nesvjestice zbog dehidracije

- prevenira bubrežne i urinarne infekcije jer češće mokrenje brže eliminira bakterije koje ih uzrokuju

- povećava koncentraciju

- nedovoljna količina vode isušuje kožu, a više vode pomaže da koža bude napetija

NE treba piti puno vode jer...

- nema dokaza da poboljšava zdravlje

- može poremetiti san zbog čestog noćnog mokrenja

- može izavati hiponatremiju, odnosno pad soli u organizmu

- ne ubrzava metabolizam i ne smanjuje apetit

- ne smanjuje bolesti bubrega

- ne povećava koncentraciju

Izvor: Jutarnji.hr

 

Prvi put u svijetu presađen je sintetički organ: Oboljeli od raka dobio umjetni dušnik


Dušnik uzgojen u laboratoriju uz pomoć sintetičkog modela i matičnih stanica pacijenta po prvi put u svijetu transplantiran je u švedskoj Karolinskoj klinici 36-godišnjem pacijentu koji je jučer oporavljen izašao iz bolnice. U ovom senzacionalnom pothvatu sudjelovali su britanski znanstvenici i španjolski kirurg Paolo Macchiarini inače pionir regenerativne medicine.

Nakon operacije koja je trajala 12 sati 36-godišnjak dobro se oporavio, a u dizajniranju ‘kostura’ i struktura njegova novog dušnika pomogli su britanski znanstvenici. Naime, raniji “uzgoj” dušnika temeljio se na doniranom organu na čije su se kolagenske strukture potom vezivale matične stanice pacijenta. Ova nova metoda ne treba donaciju dušnika jer su se matične stanice po prvi put uspješno vezale na sintetički model.

Profesor Alexander Seifalian i Paolo Macchiarini najprije su uzeli kompjutorski otisak dušnika pacijenta . Potom su njegov ipsilonski oblik napravili od nanokompozitnih polimera odnosno od njegovih mikroskopski malih dijelova koji izgledaju poput blokova i tako je zapravo napravljen kalup budućeg dušnika. Kalup je potom prebačen iz Velike Britanije u Švedsku gdje se ‘napunio’ matičnim stanicama pacijenta. Tako “obogaćen“ dušnik smješten je u biorekator - uređaj za rast stanica. Nakon samo dva dana dušnik je bio spreman za transplantaciju a budući da je građen isključivo od matičnih stanica pacijenta nema opasnosti od odbacivanja odnosno problema s imunološkim sustavom što se u pravilu događa nakon transplantacije organa.

Profesor Seifalian kaže kako je ovo novi i vrlo važan korak u regenerativnoj medicini jer je prvi put uspješno projektiran sintetički dušnik što znači da za tu vrstu transplantacija više ne bi trebali donori. Posebno je to važno za malu djecu za koju je jako teško dobiti adekvatnog donora.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Pronašli fosil vombata veličine automobila


Kostur rođaka današnjih vombata iskopan je prošli tjedan u Queenslandu, a znanstvenici vjeruju da bi ovo otkriće moglo dati nove informacije oko izumiranja te vrste, piše Sina. Ovaj do sada najkompletniji fosil vombata visok je dva metra i dugačak 3 i pol metra, piše Sina.

Veliki vombati, životinje srodne koalama, živjeli su prije nekoliko tisuća godina. Težili su tri tone i bili su najveći tobolčari koji su ikad hodali Zemljom.

Izvor: Vecernji.hr

 

Šokantno otkriće: Jeste li znali da čaša mlijeka sadrži koktel 20 različitih lijekova?


I do 20 vrsta antibiotika, protuupalnih lijekova, antiseptika, lijekova protiv masnoća u krvi, beta blokatora (protiv povišenog tlaka) i hormona mogu se istovremeno detektirati u kravljem, kozjem i majčinom mlijeku zahvaljujući novoj metodi koju su osmislili znanstvenici sa sveučilišta Jaén i Córdoba u Španjolskoj i Abdelmalek Essaadi u Maroku.

Uzorci sva tri tipa mlijeka redom sadrže protuupalne lijekove, a najveći broj njih pronađen je u punomasnom kravljem mlijeku.

- Analizirali smo 20 uzoraka kravljeg mlijeka (svježe, punomasno, djelomično obrano, obrano i u prahu) kozje (punomasno i djelomično obrano), te majčino mlijeko koje su nam dale dobrovoljke. Sadržaj lijekova drugačiji je ovisno o vrsti mlijeka - izjavio je za Science Daily voditelj studije Evaristo Ballesteros.

Pijete li redovito punomasno kravlje mlijeko, prema rezultatima ove studije, velika je mogućnost da popijete i niz proizvoda farmaceutske industrije: tri vrste protuupalnih lijekova (ketoprofen, nifluminska kiselina, mefenaminska kiselina), ali i hormon 17-beta estradiol, jedan od najjačih ženskih spolnih hormona iz grupe estrogena. Protuupalnog lijeka fluniksina i nifluminske kiseline ima i u kozjem mlijeku.

U majčinom mlijeku ima najviše protuupalnih lijekova (poput iburpofena i naproksena) koji se naveliko koriste za ublažavanje boli, protubakterijske i protugljivične tvari triklosana, te tri tipa hormona iz grupe estrogena.

Pretpostavlja se da je mala ljekarna u čaši mlijeka posljedica dodavanja lijekova u prehranu ili pak kontaminacije na farmama.

Iako se njihovi rezultati španjolsko marokanskog tima objavljeni u stručnom časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, odnose na uzorke mlijeka iz njihovih zemalja, oni su uvjereni da je situacija, uz male varijacije, slična u cijeloj Europi.

Studijom su dokazali vrijednost svoje metode u kojoj primjenjuju ekstrakciju tvari iz mlijeka koje onda klasificiraju korištenjem plinske kromatografije. Analiza traje samo 30 minuta i vrlo je precizna. dovoljno da vam prisjedne doručak i kava.

Inače, studije objavljene prošlih godina utvrdile su kontaminaciju hrane različitim lijekovima poput antidepresiva pronađenog u ribama u SAD-u, kofeina u vodovodu, a proučavan je učinak antibiotika, lijekova za tlak i kolesterola na životinje.

Znanstvenici su uvjereni da će ova metoda pomoći učinkovitije otkrivati prisutnost raznih zagađivača u mlijeku, ali i drugim prehrambenim proizvodima. Laboratoriji za kontrolu sigurnosti i kvalitete hrane mogli bi je koristiti da otkriju lijekove prije no što hrana dođe na tržište.

- Kupac će biti siguran da je ono što jede ukusno i po standardu, a ujedno neopasno, čisto, korisno za zdravlje i bez toksičnih ostataka - zaključuju znanstvenici.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Uspjeli klonirati mrtvog miša!


Zanstvenici u Centru za razvojnu biologiju na Riken Kobe Institutu u Japanu uspjeli su stanice mozga miša zamrznutog 16 godina iskoristiti za stvaranje kloniranih embrija. Te embrije su umetnuli u surogat miša-majku koja je uspješno rodila kloniranog miša.

Znanstvenici su u dosadašnjim pokušajima kloniranja preferirali stanice iz živih organizama jer kristali leda uništavaju DNK zamrznutih životinja. No, znanstveni tim s Riken Kobeza uspio je zaobići ovaj problem – unutrašnjost mozga ostaje sačuvana od oštećenja zaleđivanjem. Ovo saznanje otvara mogućnost oživljavanja životinja koje godinama, pa i tisućama godina ne hodaju Zemljom.

Smrznuti mozak Walta Disneya

Kada su ljudi u pitanju etički kodeksi su striktni. Japanci upozoravaju da, iako je takvo kloniranje u teoriji moguće, još je uvijek daleko od primjene. Uspjehu sa zamrznutim mišem prethodilo je 1.100 neuspješnih pokušaja. Preko 500 embrija je umrlo nakon umetanja u surogat majke.

Medijski najpoznatija osoba koja smrznuta "čeka" neki drugi život je Walt Disney. Sada se ponovno otvara pitanje hoće li tvorac legendarnih crtića uskoro ponovo gledati svoje filmove?

Izvor: Net.hr

 

I stari Egipćani bolovali su zbog zagađena zraka

I stari Egipćani vjerojatno su bili izloženi zagađenju zraka – pokazalo je to novo istraživanje na grlima 15 mumija među kojima su bili i plemići i svećenici. Dosad su se sitne mikroskopske čestice koje iritiraju grlo povezivale s velikim brojem današnjih bolesti poput srčanih oboljenja, bolesti grla i raka. Smatralo se da su one nastale kao produkt izgaranja fosilnih goriva.

Nakon spoznaja da su slične čestice nađene i kod mumija, znanstvenici su odlučili provesti detaljnija istraživanja. Sporne čestice pronađene su na 15 mumificiranih grla, a njihov broj nije znatno manji od broja koji se može naći danas.

– Ovo je poprilično bizarno uzmemo li u obzir da je masovno korištenje fosilnih goriva i zagađenje zraka počelo nakon industrijske revolucije – rekao je istraživač Roger Montgomerie dodavši da su čestice nađene kod svih mumija, neovisno o njihovu zanimanju ili položaju u društvu.

Istraživanje pokazuje da su i stari Egipćani vjerojatno patili od velikog broja bolesti.

Izvor: Vecernji.hr

 

Dok u EU bježe od povrća, prvi put će uzgojiti krastavce - u svemiru


Japanski astronaut Satoshi Furukawa uzgajat će u svemiru krastavce i to na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), prenosi Guardian.

Japanac će, naime, zajedno s Rusom Sergeijem Volkovom i Amerikancem Michaelom Fossumom odletjeti u šestomjesečnu misiju u svemir gdje će zasaditi krastavce kako bi pomogli budućim posjetiteljima svemira da uzgajaju vlastitu hranu.

- Htjeli bi i jesti te krastavce, ali nam nije dopušteno - kazao je Satoshi Furukawa koji je sa svoje dvoje kolega već danima u izolaciji kako bi izbjegli bilo kakve infekcije.

Michael Fossum (53) koji je ujedno i najstariji član posade bio je uključen i u dizajn i montažu ISS-a u ranijoj povijesti.
- Pomogao sam dizajnirati svemirsku postaju, pomogao sam u izgradnji, a sada imam priliku i živjeti ondje - oduševljen je Fossum.

Inače, Japanci su već radili na podizanju kulinarskih standarda u svemiru. Njihov astronaut Soichi Noguchi prošle je godine u svemirkoj postaji čak napravio vlastiti sushi.

Fossum, Furukawa i Volkov na sa svoje će se svemirske misije na Zemlju vratiti sredinom studenoga.

Izvor: vecernji.hr

 

Mikroelektrode premazane lijekovima spašavaju živote


Niz mikroelektroda ugrađenih u mozak u današnjoj se medicini već rabi za praćenje zdravstvenog stanja pacijenata, a katkad čak i za poticanje moždane aktivnosti u slučaju poremećaja rada mozga. Znanstvenici sa Sveučilišta u Pittsburghu dosjetili su se nove metode kojom bi te elektrode napunili lijekovima. Tada bi one mogle pacijentu dati određen lijek čim uoče neki problem. Ekipa sa sveučilišta trenutačno razvija novu vrstu elektroda presvučenih provodljivim polimerima koje mogu istodobno motriti stanje pacijenta i prema potrebi davati lijekove.

Premaz na elektrodi sadržava različite lijekove i neurotransmitere poput dopamina i gama-aminomaslačne kiseline. Ova novost mogla bi mnogim pacijentima promijeniti, pa čak i spasiti život, posebno onima koji pate od epilepsije. U uvjetima različitih električnih podražaja u mozgu polimeri se različito svijaju i na taj način ciljano ispuštaju svoj sadržaj. Uparivanjem određenih električnih signala povezanih s napadajima s lijekovima koji mogu inhibirati takvu aktivnost skup mikroelektroda može uočiti napadaj i odmah dostaviti tretman lijekovima u mozak.

Zasad je problem to što je elektrodu premazanu polimerima nemoguće ponovno napuniti lijekovima, već ju je potrebno u potpunosti zamijeniti. To je procedura koju pacijenti ne žele često prolaziti i koju bi sigurno izbjegavali. Zbog toga se razmišlja o proizvodnji spremnika za lijekove koji bi se smjestili na elektrode, vjerojatno u obliku ugljikovih nanocjevčica.

Izvor: vecernji.hr

 

Neočekivana korist iz kore banana


Koru banane već koriste za laštenje srebrnine i kožnih cipela te glancanje lišća kućnih biljaka. Znanstvenici imaju daleko bolju ideju -mljevena kora banane odlično uklanja teške metale iz vode.

Industrijsko zagađenje, uporaba pesticida te kopanje u rudnicima može uzrokovati zagađenje vode teškim metalima, a metali kao što su bakar i olovo mogu štetno djelovati na zdravlje i okoliš. Trenutno se za pročišćavanje vode koriste skupe metode koje nerijetko uključuju i upotrebu određenih tvari koje su same po sebi toksične. Ranija istraživanja su pokazala kako za čišćenje vode mogu poslužiti otpadni materijali biljnog podrijetla. Pa su se tako za uklanjanje teških metala iz vode korisnim pokazala kokosova vlakna i ljuske kikirikija.


Novo istraživanje, zabilježilo je kako mljevena kora banane odlično uklanja teške metale iz vode. Znanstvenici su uspjeli napraviti uređaj za pročišćavanje od mljevenih kora banana koji može 11 puta, bez gubljenja svojstva vezanja metala, očistiti vodu od teških metala iz riječne vode, ali i nekih drugih materijala.

Autori smatraju kako kore banane ima velik potencijal postati komercijalni pročišćivači vode zbog svoje niske cijene i zbog činjenice da ne moraju prolaziti kroz proces modifikacije kako bi bile učinkovite u vezanju metala.

Izvor: Danas.hr

 

Znanstvenici otkrili gen koji pomlađuje!

Vođeni spoznajom da djeca oca starog 20 godina i ona oca u dobi od 80 godina imaju istu očekivanu životnu dob, znanstvenici su otkrili na koji način se 'resetiraju' satovi u genima.

Mnogi znanstvenici diljem svijet već dugi niz godina pokušavaju 'uloviti' mladost, no do sada im to nije uspjelo. Ipak, važno otkriće zabilježili su znanstvenici iz SAD-a, koji su otkrili gen koji poništava efekte starenja u stanicama kvasca. No, ono što je još važnije otkrili su mehanizme prema kojima taj gen djeluje.

Tim pod vodstvom
Angelike Amon otkrio je da je tijekom sporulacije u stanici kvasca došlo do ekspresije gena koji se zove NDT80, što je stanicama kvasca udvostručilo životnu dob, objavljeno je u časopisu Science.

Angelika ističe kako je vrlo važno to da su ovim istraživanjem otkrili metodu kojom je moguće pomladiti stanice, te će daljnjim radom pokušati istu metodu razviti i usavršiti kako bi se mogla primijeniti na ljudskim stanicama.

Izvor: Danas.hr

 

Programirat će drveće da na njima rastu kuće


'Biološki sustavi mogu npr. proizvoditi kamenje, kosti ili materijale koji bi u budućnosti u potpunosti zamijenili plastiku ili čelik. Najhrabrija zamisao je kuća koja bi rasla iz drveta. I to tako što bi čovjek programirao drvo koje će rađati točno zamišljene zidove', kaže jedan znanstvenik.

Navedeni scenarij iz sfere znanstvene fantastike omogućila bi sintetička biologija, jedno od najuzbudljivijih ali i najosporavanijih istraživačkih područja današnjice. Cilj ove znanosti, koja kombinira molekularnu biologiju, genetiku i biotehnologiju, jest u laboratoriju stvoriti nove organizme, i to prema vlastitom nahođenju i vlastitim željama.


Profesor Sven Panke (42) iz njemačkog Braunschweiga jedan je od najuglednijih biotehnologa na svijetu, koji vodi laboratorij za bioprocese na Odjelu za biosustave u švicarskoj Visokoj tehničkoj školi u Baselu, piše Deutsche Welle.


"Moja vizija bi bila da imam biloške sustave, stanice, koje su toliko jednostavne i njihove sastavne dijelove koje toliko dobro razumijem, da ih mogu jednostavno sam graditi u nove sustave koji bi radili samo ono što ja želim, i ništa drugo", objasnio je Panke.

Genetski kodovi takvih stanica i bakterija sa željenim kvalitetama programirali bi se na kompjuteru, a iz tih standardiziranih dijelova stvarali bi se novi sklopovi, koji bi se proizvodili sintetičkim putem. Teoretski bi se iz biosustava mogao izgraditi gotovo svaki materijal.


"Ono što će prvo doći su kemijske molekule. Za farmaceutsku industriju, za kemijsku industriju ili za energetski sektor. Ima i drugih ideja: biološki sustavi mogu npr. proizvoditi kamenje, kosti ili materijale koji bi u budućnosti u potpunosti zamijenili plastiku ili čelik. Najhrabrija zamisao je kuća koja bi rasla iz drveta. I to tako što bi čovjek programirao drvo koje će rađati točno zamišljene zidove", objasnio je Panke.


Panke ipak napominje da se prema svemu odnosi oprezno, te da zna da ljude muči snažan osjećaj da znanstvenici poput njega zadiru u temeljni poredak života. "Osobno mislim da sintetička biologija ne predstavlja veliku opasnost. Polazim od toga da stanice koje mi stvaramo ne mogu preživjeti izvan laboratorija. One su stvorene za određene umjetne situacije, kontrolirane temperature, kontroliranu dostavu hranjivih tvari", kazao je Panke.


Zato, piše
Deutsche Welle, od svojih kolega stalno zahtijeva da svoj rad prikazuju što je moguće više transparentnim, te da javnost otvoreno obavještavaju o tome čime se bave. Stručnjaci sintetičke biologije, kaže Panke, moraju biti jako pažljivi.

Izvor: Danas.hr

 

Srce bez pulsa nudi novu nadu za život


Potraga za savršenim umjetnim srcem nikada ne završava, no izgleda da nakon desetljeća pokušaja i pogrešaka, kirurzi ostaju blokirani u potrazi za strojem koji se neće istrošiti, pokvariti ili izazvati ugruške i infekcije.

Dr. Billy Cohn i Dr. Bud Frazier s Instituta za srce u Teksasu, kažu da su razvili stroj koji bi mogao sve to izbjeći s jednostavnim vrtloženjem rotora, što znači da bi ljudi uskoro mogli dobiti srce koje neće otkucavati, izvjestio je američki javni radio NPR. U laboratoriju Instituta za istraživanja na životinjama, živi 8-mjesečno tele s imenom Abigail. Cohn i Frazier uklonili su Abigailu srce i zamijenili ga s dvije centrifugalne pumpe. 'Ako slušate na prsima sa stetoskopom, nećete čuti otkucaje srca', kaže Cohn.

'Ako ispitate arteriju, nema pulsa. Ako tele spojite na EKG, bila bi ravna crta', dodao je. Crpke pogone krv Abigail i pomiču je kroz tijelo. 'Po svakom mjerilu za analiziranje bolesnika, Abigail nije živa. Ali, ovdje možete vidjeti da je ona snažno, veselo, razigrano tele koje mi liže ruku', kazao je Cohn.

Pumpe radile savršeno, pacijent umro

U ožujku, nakon što su napravu ispitali na 38 teladi, Cohn i Frazier osjetili su dovoljno samopouzdanja da iskušaju svoju napravu na ljudskom srcu. Izabrali su Craiga Lewisa, 55-godišnjaka, koji je umirao od amiloidoze, rijetke bolesti koju uzrokuje nakupljanje abnormalnih proteina. U Lewisovu slučaju, srce je bilo toliko oštećeno da su mu liječnici davali 12 sati života.

Njegova supruga, Linda, rekla je da treba pokušati s umjetnim srcem. Craig Lewis bio je prvi pacijent podvrgnut eksperimentalnoj operaciji u kojoj su dvije komore pomoćnog uređaja koji krv stalno pumpa naprijed, zamijenile cijelo njegovo srce. Craig Lewis umro je u travnju, premda su liječnici rekli da je njegovo umjetno srce radilo savršeno.

Zamijena za cijelo srce

Lewis je radio za grad Houston, na održavanju gradskog sustava otpadnih voda. Komore pomoćnog uređaja imaju lopatice rotora koji krv gura naprijed u kontinuiranom protoku. Tisuće ljudi imaju jedan od tih uređaja ugrađen u blizini srca, uključujući bivšeg potpredsjednika SAD-a Dicka Cheneya. Korištenjem dva takva uređaja, liječnici su zamijenili lijevu i desnu klijetku - cijelo srce.

Liječnici kažu kako bi pumpa s kontinuiranim protokom trebala trajati duže od ostalih umjetnih srca i uzrokovati manje problema jer ima samo jedan pokretni dio, rotor koji se stalno vrti. Cohn kaže kako ćete i dalje morati uvjeravati svijet da ne trebate puls da bi živjeli. 'Mi gledamo na sve životinje, insekte, ribe, gmazove i sigurno sve sisavace, i vidimo cirkulaciju', kaže Cohn.

'I tako su sva rana istraživanja i svi rani napori bili usmjereni na stvaranje pumpe bez pulsa', dodao je. Jedini razlog zbog kojeg krv mora biti pumpana ritmički umjesto kontinuirano, je samo srčano tkivo. 'Pulsatilnost protoka bitna je za srce, jer ono može dobiti hranu samo između otkucaja srca,' kaže Cohn. Craig Lewis živio je više od mjesec dana sa srcem bez pulsa. Umro je u travnju, zbog osnovne bolesti. Njegovi liječnici kažu da su pumpe radile besprijekorno.

Izvor: Znanost.com

 

Djeca teško uočavaju vozila koja se kreću brže od 32 kilometra na sat


Djeca teško uočavaju vozila koja se kreću brže od 32 kilometra na sat (20 milja na sat) i time teže procjenjuju koliko imaju vremena da prijeđu cestu što znači da su još više izložena riziku da budu udarena ili pregažena nego što se do sada mislilo, a to potvrđuje i ishod istraživanja RHC-a (Royal Holloway College) pri londonskom sveučilištu u kojima se dodaje da djeca imaju poteškoća uopće u uočavanju vozila koja im se približavaju, piše Telegraph.

„Percepcijska ograničenja djecu izlažu većem riziku izlaska pred automobile koji se kreću većim brzinama", piše u rezultatima istraživanja. „Vožnja iznad 32 kilometra na sat u području stanovanja ili škole ne samo da povećava potencijalnu ozbiljnost bilo kakvog udara već povećava i rizik da će dijete nepromišljeno izaći ispred vozila.".

Prema najnovijim podatcima Ministarstva prometa Ujedinjenog Kraljevstva, godine 2009. na cestama je poginulo ili teško stradalo čak 1.655 djece mlađe od 15 godina, a slične brojke su i u većini ostalih zapadnih zemalja.

Prema riječima profesora Johna Wanna, jednog od autora izvješća, ovo istraživanje samo podržava tezu da bi promet u urbanim sredinama, naročito oko škola i područja stanovanja trebalo još bolje nadzirati i usporiti. „Mnogo je čvrstih dokaza da bi djeca mogla donijeti riskantne odluke o prelasku ceste kad se vozila kreću brzinama između 40 i 65 kilometara na sat", rekao je Wann dodajući da bi djeca mogla izaći najčešće upravo pred vozila koja se brže kreću,a to svakako podrazumijeva puno tragičnije ishode.

Izvor: Znanost.com

 

Znanstvenici identificirali nove gene pamćenja


Tim predvođen znanstvenicima sa Scripps Research Instituta po prvi put pronašao je novi gen potreban za formiranje pamćenja u Drosophilije, vinske mušice.

Gen bi mogao imati slična svojstva kod ljudi, olakšavajući na taj način utvrđivanje neuroloških poremećaja kao što su Alzheimerova bolest ili poteškoće pri učenju. Studija je objavljena u izdanju časopisa Neuron od 9. rujna (sv. 67, br. 5). "Ovo je prvi put da imamo novi gen zadužen za pamćenje i učenje koji nije sastavni dio temeljnog signalnog puta odgovornog za učenje u vinske mušice", rekao je Ron Davis, pročelnik odsjeka za neuroznanost na Scripps Research Instituteu i voditelj studije. "Obzirom da su mnogi geni odgovorni za učenje i pamćenje izvorno otkriveni kod vinske mušice očito sastavan dio ljudskih neuroloških i psihijatrijskih bolesti, ovo otkriće moglo bi ponuditi značajne nove spoznaje o čitavom nizu neuroloških poremećaja. Definitivno smo na pravom putu."

Studija pokazuje da su različite alele odnosno mutacije gena, poznate kao gilgamesh (gish), neophodne u formiranju kratkotrajnog pamćenja olfaktornog asocijativnog učenja kod Drosophilije - učenja koje služi povezivanju specifičnih mirisa s negativnim ili pozitivnim podražajima. Budući za Drosophilijine gene učenja znamo da su pohranjeni u naprednijim organizmima uključujući i ljude, oni često pružaju novi uvid u poremećaje ljudskog mozga. Na primjer, Drosophilijin gen poznat kao neznalica, kojega je Davis pomogao identificirati prije nekoliko godina, osigurao je ključ rješenja ozbiljnog psihijatrijskog poremećaja poznatog kao shizofrenija. Nedavna istraživanja otkrila su da se ljudska verzija gena neznalice može pokazati odlučujućom u dijagnosticiranju shizofrenije. Na sličan način, svaki novi gen učenja prepoznat u Drosophilije uključujući i gilgamesha, može osigurati nove spoznaje o genima uključenima u ljudske neurološke ili psihijatrijske poremećaje.

"Premda smo još uvijek u početnom stadiju procesa povezivanja Drosophilijinih gena pamćenja i učenja s patologijom ljudskih bolesti", istaknuo je Davis, "sasvim je jasno da će mnogi od tih gena osigurati prijeko potrebne informacije i potencijalan uvid u poremećaje ljudskoga mozga. Osim toga, postoje čvrsti razlozi zašto bismo trebali vjerovati da će proizvodi Drosophilijinih gena jednog dana postati predmetom izrade novih lijekova za poboljšanje shvaćanja. Otkrivanje novih gena i njihovi signalni putovi pomažu nam približiti se tome cilju."

Novi gen, novi put
Da bi identificirali nove gene, Davis i suradnici koristili su se najnovijim ispitivanjem namijenjenom utvrđivanju novih mutacija pamćenja, nastojeći utvrditi linije koje ukazuju na poremećeno učenje u slučaju kada je samo jedna od dvije kopije gena bila mutacija. "Koristili smo se ispitivanjem dominantnih svojstava, jer smo shvatili da su karakteristike poput učenja i pamćenja vrlo osjetljive na gensko doziranje", rekao je Davis. "Drugim riječima, mutacijom samo jedne kopije gena uključenog u pojedino obilježje često je dovoljno za razvoj poremećaja."

Formiranje novih sjećanja djelomično je uvjetovano aktivacijom molekularnih signalnih putova unutar neurona koji obuhvaćaju neuronske sklopove za učenje, kao i za pohranjivanje i reaktivaciju tih sjećanja. Jedna od stvari koja čini funkcioniranje gisha zanimljivim, navodi Davis, jest činjenica da ono ne ovisi o mutacijama gena rutabage, signalnog puta pamćenje-učenje kod Drosophilije za koji se zna da je neophodan u formiranju pamćenja. Mutacije rutabage pretvaraju ATP, energetski čip stanice u ciklički AMP odnosno cAMP koji igra ključnu ulogu u olfaktornom učenju kod vinske mušice.

"cAMP put glavni je mehanizam prijenosa signala koji koriste neuroni Drosophilije za uključivanje drugih enzima i gena neophodnih za formiranje sjećanja", rekao je Davis." Pamćenje i učenje vinske mušice svodi se na mutacije ovoga signalnog puta. To je izrazito važno za čitav proces." U najnovijem istraživanju, gish je ponudio odgovor na dugogodišnji problem u pogledu istraživanja učenja i pamćenja kod vinske mušice - neobjašnjivo rezidualno pamćenje mušica koje nose mutacije rutabage, što ukazuje na postojanje posebnog signalnog puta u formiranju pamćenja. Premda su preostale mutacije pamćenja dosad već utvrđene, do otkrića gisha nijedna od njih nije ukazivala na smanjenje rezidualnog učenja kod rutabage mutiranih mušica.

Zanimljivo, istraživanje je pokazalo da gen gish kodira vrstu kazein-kinaze (koja pomaže u regulaciji signalnih putova u stanicama) poznate kao Iγ (CKIγ). Ovo je prvi put da se spominje da ova specifična kinaza sudjeluje u formiranju pamćenja. Identifikacija svih signalnih putova koji unutar specifičnih neurona sudjeluju u formiranju pamćenja i međusobnim interakcijama u kodiranju pamćenja pitanje je od velike važnosti, rekao je Davis, koje zahtijeva daljnja istraživanja želimo li dublje razumjeti formiranje pamćenja i probleme s pamćenjem kod ljudi. "Dosad smo imali prilično nedorečeno razumijevanje o uzročniku, primjerice, Alzheimerove bolesti" kazao je Davis. "Potrebno je daleko podrobnije poznavanje normalnih moždanih funkcija poput pamćenja i učenja prije no što uopće uspijemo razviti kvalitetan farmakološki pripravak."

Izvor: Znanost.com

 

Proizvođačima ekološkog goriva prijete masne kazne


U Njemačkoj je od siječnja uvedena prodaja ekološkog goriva. Benzinske postaje prepune su novog, biološkog goriva, ali većina potrošača ne zna što se krije iza goriva pod nazivom E10 -pa niti za njim ne poseže.

Šta je to ekološko gorivo, je li podobno za motor mog automobila, kolika je njegova potrošnja, je li ekonomičniji....? Sve su to pitanja na koje potrošači u globalu nisu dobili odgovore. Zato su i benzinske crpke prepune ekološkog goriva koje skoro nitko ne kupuje, piše Deutsche Welle.

Klaus Reindl iz njemačkog auto-moto kluba ADAC-a procjenjuje da proizvodnja ekološkog goriva neće biti zaustavljena. "Tome bi se protivila Europska unija, a i njemačka vlada. Oni su uveli ovu vrstu goriva tzv. E10 da bi umanjili zagađenje ispuštanjem ugljičnog dioksida. Zato je sada prijeko potrebno plasiranje detaljnih informacija kojima će biti uklonjena sumnjičavost vozača prema ekološkom gorivu", kaže on.

Loša informacijska politika

Vozači traže više jasnoće, a manje eksperimenata. Tim više što je poznato da novo ekološko gorivo nije primjenjivo za tri do četiri milijuna automobila u Njemačkoj. Vozači poručuju da će radije ulijevati skuplje gorivo, nego riskirati i novim gorivom možda pokvariti motor svojih automobila.

"Ako sam uvijek za svoj automobil koristio Super i dalje ću ga koristiti, radije nego da svom automobilu nanesem štetu", to je mišljenje jednog njemačkog vozača koje dijele mnogi. Neki su pak isprobali ekološko gorivo par puta i zaključili da troše litru više na 100 kilometara. Za njih je to dovoljan razlog da se vrate staroj, manje ekološkoj varijanti.

Proizvođačima goriva prijete masne kazne

Njemačka vlada primorala je naftnu industriju da počne s proizvodnjom i prodajom ekološkog goriva već od siječnja ove godine, iako je, prema odluci Europske unije, Njemačka imala vremena uvesti prodaju ekološkog goriva do 2013. godine.

Ne budu li naftne kompanije prodale dovoljnu količinu ekološkog goriva, primorane su na plaćanje velikih kazni, zbog čega će na kraju opet ispaštati potrošači. Da bi dao svoj doprinos rješavanju novonastalog problema, njemački ministar gospodarstva Reiner Brüderle najavljuje idućih dana organizaciju jednog, kako ga je nazvao, "benzinskog summita" na kojem će svi akteri biti pozvani da sjednu za jedan stol.

Službeni Berlin ne želi sam snositi posljedice. To potvrđuje i izjava zamjenice predsjednika kluba zastupnika Stranke zelenih u njemačkom parlamentu Bärbel Höhn: "I naftna industrija je morala širiti informacije zajedno s političarima. Pravi problem je sada taj što su ljudi zbunjeni i nesigurni, jer ne znaju točno je li to novo ekološko gorivo podobno za njihov automobil ili ne. Zato radije kupuju skuplje gorivo".

Izvor: Znanost.com

 

Četiri teorije o tome što se događa kad umiremo

Unatoč velikim koracima koje su napravili znanstvenici u proteklih nekoliko desetljeća, još uvijek nemamo sveobuhvatno objašnjenje za najveći misterij koji se tiče svakog živog bića na ovom planetu: što se točno događa kad umremo.

Budući da je posljednjih godina provedeno mnogo istraživanja o temi kliničke smrti, odnosno o iskustvima više tisuća ljudi koji su doživjeli iskustva tik do smrti, Huffington Post je pobrojio nekoliko teorija o ovoj temi, a koje su se pojavile tijekom nekoliko proteklih godina.

Prvo je iskustvo dr. Ebena Alexandera III., neurokirurga koji je 25 godina predavao na prestižnom Harvardu. Godine 2008. obolio je od rijetkog oblika bakterijskog meningitisa i pao u duboku komu. Nakon nekoliko dana vegetiranja se probudio, a sjećao se da je putovao kroz 'jezgru', gdje je upoznao viziju boga. Probudivši se, shvatio je da postoji još jedna egzistencija izvan ove naše. Naime, mnogi znanstvenici smatraju da prestankom moždane aktivnosti umire i um/duša. No, iskustvo dr. Alexandera postavlja pitanje: kako je moždano mrtva osoba mogla doživjeti duhovno iskustvo?

Psihijatar dr. Bruce Greyson smatra pak da iskustva kliničke smrti dokazuju da um može funkcionirati i bez fizičkog tijela. Naime, Greyson je proučio više od stotinu iskustava kliničke smrti i izdvojio one koji su to iskustvo opisali kroz osjećaje mira, ljubavi i osjećaja 'napuštanja tjelesnog'. Iako većina znanstvenika odbacuje ova iskustva kao halucinacije potaknute stresom kroz koji prolazi mozak u tom stanju, Greyson tvrdi da ona dokazuju da um može funkcionirati bez fizičkog tijela.

Biocentrist Robert Lanza tvrdi da mi zapravo ne umiremo: budući da su vrijeme i prostor alati pomoću kojih ljudi razumijevaju svijet oko sebe, i budući da bez svijesti oni ni ne postoje, ni mi zapravo ne umiremo. Smrt ne postoji u bezvremenskom, besprostornom svijetu, tvrdi Lanza.

Neurologinja Wendy Wright pak vjeruje da su iskustva kliničke smrti tek rezultat ispuštanja endorfina u mozak, tako da kada se ove kemikalije ispuste, mogu se dogoditi različiti tipovi fenomena: osoba može vidjeti svjetlost, osjetiti smirenost ili može osjetiti da je okružena voljenim osobama. Takve vizije, iako utješne za pojedince, tek su trikovi našeg mozga, tvrdi Wright.

Izvor: Znanost.com

 

Voće i povrće s najviše pesticida


Već sedam godina skupina koja brine o zdravstvenoj sigurnosti potrošača, pod nazivom Environmental Working Group, objavljuje popis 12 namirnica u kojima je pronađeno najviše ostataka pesticida.

Ovogodišnji popis je pomalo zastrašujuć, budući da ga predvodi namirnica koja je sinonim zdravlja.

Analiza 53 vrste voća i povrća nakon pranja i guljenja pokazala je da su jabuke sa 98 % uzoraka, u kojima su pronađeni pesticidi, svrgnule celer s prvog mjesta najozloglašenijeg ploda. Jedna od pretpostavki je da su jabuke tretirane pesticidima i fungicidima nakon berbe, kako bi se omogućilo dulje skladištenje, komentirala je analitičarka
Sonya Lunder koja je sudjelovala u analizi uzoraka. Iza jabuka, namirnice sa najvećim sadržajem pesticida su celer, jagode, breskve, špinat, nektarine, grožđe, slatka paprika, krumpir, borovnice, zelena salata i kelj.

Dobro je znati da su namirnice sa najmanjim udjelom nađenih pesticida luk, kukuruz, ananas, avokado, šparoge, grašak, mango, patlidžan, dinju, kivi, kupus, lubenicu, batat, grejp i gljive.

Izvor: Net.hr

 

Znate li što su ununquadium i ununhexium?


Nakon tri godine vijećanja Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) prihvatila je da se u periodni sustav elemenata dodaju dva nova elementa!

Elementi rednog broja 114 i 116 (što označava broj protona u jezgri) ušli su u periodni sustav elemenata, a istodobnosu odbačena tri elementa koja su također 'konkurirala' za ulazak u sustav (113, 115 i 118).

Novi prihvaćeni elementi imaju privremeni nazivi ununquadium i ununhexium, a otkriveni su 2004. odnosno 2006. godine. Oba elementa su stvorena u laboratorijskim uvjetima u suradnji ruskog Institut za nuklearna istraživanja u Dubni i američkog Lawrence Livermore National Laboratory u Kaliforniji. Elementi su visoko radioaktivni, a jezgra im se raspada u manje od sekunde.

Kako piše Huffington Post, 'borba' za dodjelu imena novim elementima periodnog sustava tek predstoji. Naime, običaj je da ime elementu daje znanstvenik koji ga je otkrio, pa Rusi predlažu da se 114 zove flerovium, prema znanstveniku Grigoriju Fliorovu koji ga je otkrio, te moscovium za element 116, po Moskvi.

Izvor: Net.hr

 

U Sredozemnom moru živi 900 novopridošlih vrsta!


Znanstvenici švedskog Sveučilišta u Göteborgu proveli su četverogodišnju studiju u kojoj su zaključili da se u Sredozemnom moru nalazi više od 900 novopridošlih vrsta! Upozoravaju, jednom kada se strane vrste nasele u Sredozemnom moru, gotovo je nemoguće iskorijeniti ih.

Najviše novih vrsta pronađeno je u obalnim staništima istočnog Sredozemnog mora, uključujući otrovnu ribu napuhaču. Zbog invazije stranih vrsta mijenja se čitavi hranidbeni lanac Sredozemnog mora, a nemoguće je provesti relevantnu procjenu rizika zbog nedostatne količine informacija, zaključili su znanstvenici.

"Sredozemno more je u svijetu najpodložnije invaziji stranih vrsta, međutim naše razumijevanje utjecaja stranih vrsta na ekosustav zakočeno je nedostatkom osnovnog znanja o obalnim biljnim i životinjskim zajednicama. Jednom kada se strane vrste nasele u Sredozemnom moru, gotovo je nemoguće iskorijeniti ih", rekao je Stefan Kalogirou iz Odjela za ekologiju mora Sveučilišta u Göteborgu.

Posljednje četiri godine Kalogirou je u suradnji s Grčkim centrom za istraživanje mora (HCME) proveo studiju o ulozi i funkciji ribljih zajednica koje nastanjuju livade morskih cvjetnica i pješčana dna s dva važna obalna staništa kod otoka Roda u jugoistočnom dijelu Egejskog mora. Istraživanjem su dobili značajan uvid u biologiju invazivnih vrsta i njihovog ekološkog utjecaja na postojeću hranidbenu mrežu.


"Rezultati istraživanja pokazuju jasan ekološki učinak ako alohtona vrsta postane dominantna u staništu, poput oceanske napuhače, ili ako je piscivorna, kao što je slučaj s tupousnom i žutousnom barakudom te plavotočkastom trumpetačom. Jasno je da dolazi do restrukturiranja hranidbene mreže, ali ne možemo biti sigurni u kojoj mjeri jer nam nedostaje podataka o stanju iz prethodnih godina", objasnio je Kalogirou.


Otrovna vrsta, oceanska napuhača ili
Sphoeroides pachygaster, jedna je od stranih vrsta koje su novopridošle iz Crvenog mora. Potencijalno smrtonosan otrov koji se nalazi u tijelu napuhače, tetrodoksin, njezina je prirodna obrana, a uzrokuje mišićnu paralizu koja može dovesti do respiratornog aresta. U obalnim staništima koja je proučavao Kalogirou ova invazivna vrsta je postala dominantna što je dovelo do ekoloških posljedica.

Izvor: Net.hr

 

Šokantno izvješće uglednih znanstvenika život u moru izumire


SVJETSKA mora i oceani u puno su gorem stanju nego što se ranije mislilo, tvrde ugledni svjetski stručnjaci u izvješću koje prenosi BBC, a prema kojem su morski oblici života "u dosad nezabilježenom riziku od izumiranja".

Neumjereni izlov ribe, zagađenje i klimatske promjene funkcioniraju kao katalizator na nepredviđene i dosad neviđene načine. Utjecaj ovih štetnih ekoloških promjena na čovječanstvo već se počeo osjećati, tvrde stručnjaci okupljeni u Međunarodni program za proučavanje stanje oceana (IPSO).


"Naša najnovija otkrića su šokantna. Kada smo proučili kumulativni efekt svega što čovječanstvo čini morima i oceanima, došli smo do puno gorih rezultata nego što smo mogli zamisliti. Promjene se događaju puno ranije nego što smo mislili da će se dogoditi, na načine koje nismo mogli predvidjeti", kaže Alex Rogers, direktor IPSO-a i profesor biolgije na Oxfordu.


Zagađenje ugrožava ribe, nestaju koraljni grebeni


Ubrzane promjene o kojima Rogers govori uključuju otapanje Grenlanda i ledenih kapa na Antarktici, podizanje razine mora i oslobađanje metana zarobljenog u morskom tlu. Ove Hoegh-Guldberg, specijalist za koralje sa australskog Sveučilišta u Queenslandu, laički objašnjava kako su se različiti štetni utjecaji čovječanstva na okoliš "udružili" i zajedno mijenjaju podmorje i ugrožavaju život u moru.


Neki se zagađivači, primjerice, vežu uz površine čistih plastičnih čestica koje se sve češće nalaze na morskom dnu. Neizbježna nuspojava je da ribe koje žive na dnu oceana u svoj organizam unose sve više tih zagađenih tvari. Zbog zagađenja je drastično povećana i prijetnja od izumiranja koraljnih grebena: čak tri četvrtine svjetskih koralja danas se smatra ugroženima.


Ljudi uzrokuju masovno izumiranje


Život na Zemlji do sada je pet puta prošao kroz "događaje masovnog izumiranja". Obično su ih uzrokovale pojave poput udara asteroida. No, neki znanstvenici su uvjereni da masovno izumiranje života na Zemlji danas uzrokuje ljudska vrsta. Takvom razmišljanju naginju i neki članovi IPSO-a, iako se u njihovom izvješću zaključuje da je i dalje prerano za donošenje definitivnih zaključaka.


Nažalost, sasvim je sigurno da će zbog ljudskog djelovanja izumiranje brojnih vrsta biti ubrzano. "Ovo čemu danas svjedočimo je bez presedana. Promjene u okolišu nikada se nisu događale ovolikom brzinom. Stopa izumiranja vrsta puno je brža i sasvim je sigurno da smo suočeni s događajem izumiranja koje će imati važan utjecaj na globalnoj razini", upozorava profesor Rogers.

Izvor: Index.hr

 

Za izrazito kancerogeno djelovanje mobitel bi na ljestvici 1-5 dobio 3


Iako se već dulje u znanstvenim i liječničkim krugovima stidljivo o tome govori, više nema nikakve sumnje: uporaba mobitela može prouzročiti rak mozga. Iza najnovije studije ne stoji neki opskuran doktor ili fanatičan borac za zdrav okoliš, nego Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Na tom velikom poslu radio je čak 31 znanstvenik iz 14 zemalja koji su “pročešljali” sve relevantne studije o sigurnosti mobitela. Pronašli su dovoljno dokaza da se mobitel može označiti kao “vjerojatno kancerogen za ljude”. Ako bismo neko izrazito kancerogeno djelovanje označili brojem 1 na ljestvici do 5, onda bi mobitel dobio trojku.

Utječe i na pamćenje

To znači da do sada nije provedeno dovoljno dugoročnih studija kako bi se jasno zaključilo da je zračenje iz mobitela sigurno, ali, na drugoj strani, ima dovoljno podataka koji upozoravaju na moguće kobne posljedice.

Vrsta zračenja koja dolazi iz mobitela neionizirajuća je. To nije poput rendgenskog zračenja, već više kao zračenje mikrovalne pećnice niske snage. Kako je slikovito objasnio jedan stručnjak, zračenje iz mobitela “kuha naš mozak” kao što mikrovalna pećnica kuha hranu. Jasno, s nešto slabijim intenzitetom. Osim što uzrokuje rak i tumor, mobitel bi mogao utjecati i na naše pamćenje jer je memorija u temporalnom režnju mozga, gdje obično držimo mobitele dok razgovaramo.

Rezultati najveće međunarodne studije o mobitelima i raku, objavljene 2010., pokazali su da sudionici u istraživanju koji su se koristili mobitelima 10 ili više godina imaju udvostručenu stopu glioma mozga, tipa tumora. Do danas, nije bilo dugoročne studije o učincima uporabe mobitela među djecom. Vjerojatno su posljedice za djecu mnogo gore nego za odrasle. Budući da su dječje lubanje i skalpovi mnogo tanji, zračenje može prodrijeti dublje u njihov mozak.

– Dosad ni jedna studija nije pokazala povezanost nekog od vanjskih čimbenika i glioblastoma mozga, tumora mozga koji raste strahovito brzo i u roku od nekoliko mjeseci može narasti do nekoliko centimetara a da se prije toga ni jednom pretragom nije otkrio. Inače, učestalost glioblastoma je oko 2 do 3 pacijenta na 100.000 stanovnika, dakle, na sreću rijetko. No dok se ne upozna stvaran utjecaj mobitela, dobro se držati uputa i koristiti mikrofonima udaljenim od mobitela. No riječi poput “kuhanja mozga” pretjerane su – smatra prof. dr. Darko Chudy, neurokirurg iz KB Dubrava.

Opasno kao i olovo

Zanimljivo je da se štetnost mobitela stavlja u istu razinu s olovom, ispušnim plinovima i pesticidom DDT-om koji je zabranjen u mnogim zemljama. Najnovije izvješće Svjetske zdravstvene organizacije uopće ne začuđuje dr. Valerija Vrčeka koji je o mobitelu kao uzročniku raka pisao u svojoj knjizi Druga stana potrošačkog raja.

– Ja sam za potpunu zabranu uporabe mobitela u dječjim vrtićima i školama. I Vijeće Europe nedavno je pokrenulo inicijativu da sve škole u Europi budu bez mobitela i bežičnog interneta – ističe Vrček. Najnovija stajališta SZO-a, koliko god bila za svaku pohvalu, još smatra “trulim kompromisom” između industrije, politike i znanosti.

– Znam da je nemoguće maknuti mobitel iz suvremenog društva, ali je pitanje mjere. Stoga sam za to da se na mobitel stavi mrtvačka glava tako da svi znaju kakvim se rizicima izlažu – zaključuje Vrček.

Procjenjuje se da trenutačno u svijetu ima oko 5 milijarda mobilnih aparata. Samo u Hrvatskoj ima 5,2 milijuna korisnika mobitela, dakle više nego stanovnika. Mobilna i telekomunikacijska industrija ima jedan od najbogatijih i najutjecajnijih lobija na svijetu. Mnogi stručnjaci smatraju da je svojim utjecajem na medije i politiku do sada uspjela javnosti predstaviti rizik od mobitela mnogo manjim nego što to on zapravo jest. Hrvatski mobilni operatori ističu da SZO samo sugerira na moguću opasnost od mobitela, ali da to nije vjerojatno. Tvrde da nisu točni napisi da mobitel uzrokuje rak.

U Hrvatskoj 5,2 milijuna mobitela
U Hrvatskoj je 5,2 milijuna korisnika mobitela, dakle imamo više od jednog uređaja po stanovniku. A domaći operatori tvrde da je ova studija tek preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Izvor: Vecernji.hr

 

Dok u EU bježe od povrća, prvi put će uzgojiti krastavce - u svemiru


Japanski astronaut Satoshi Furukawa uzgajat će u svemiru krastavce i to na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), prenosi Guardian.

Japanac će, naime, zajedno s Rusom Sergeijem Volkovom i Amerikancem Michaelom Fossumom odletjeti u šestomjesečnu misiju u svemir gdje će zasaditi krastavce kako bi pomogli budućim posjetiteljima svemira da uzgajaju vlastitu hranu.

- Htjeli bi i jesti te krastavce, ali nam nije dopušteno - kazao je Satoshi Furukawa koji je sa svoje dvoje kolega već danima u izolaciji kako bi izbjegli bilo kakve infekcije.

Michael Fossum (53) koji je ujedno i najstariji član posade bio je uključen i u dizajn i montažu ISS-a u ranijoj povijesti.
- Pomogao sam dizajnirati svemirsku postaju, pomogao sam u izgradnji, a sada imam priliku i živjeti ondje - oduševljen je Fossum.

Inače, Japanci su već radili na podizanju kulinarskih standarda u svemiru. Njihov astronaut Soichi Noguchi prošle je godine u svemirkoj postaji čak napravio vlastiti sushi.

Fossum, Furukawa i Volkov na sa svoje će se svemirske misije na Zemlju vratiti sredinom studenoga.

Izvor: Vecernji.hr

 

Znanstvenici oduševljeni: Uspjeli su 'ugurati' antimateriju u bocu na čak 16 minuta!


'Nakon ovog otkrića istraživanja će biti deset tisuća puta lakša nego prije', rekao je znanstvenik Makoto Fujiwara

Znanstvenici u Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) uspješno su pohranili antimateriju, misterioznu supstancu koju Dan Brown u svojim romanima naziva oružjem za masovno uništenje i koju se smatra odgovornom za nastanak svemira.

Iako su antimateriju uspjeli pohraniti još 2010., ipak se ovo tretira kao veliki uspjeh jer su tada zadržali atome svega djelić sekunde, a sada čak 16 minuta ! To im je pošlo za rukom tako što su antimateriju pohranili u svojevrsnu magnetsku bocu, koja je 'držala' atome mirnima.

- Još je mnogo pitanja, čekaju nas opširna istraživanja. Ali ona će nakon ovog otkrića biti deset tisuća puta lakša nego prije - rekao je znanstvenik Makoto Fujiwara, koji radi na istraživanju i dio je tima koji je stigao do čudesnog otkrića.

Također, antimaterija nije opasna kao što piše u svojoj knjizi "Anđeli i demoni" Dan Brown. U njoj stoji kako je ukradena od strane tajne organizacije i predstavlja prijetnju jer je svega nekoliko grama antimaterije jednako kao dvadesetak atomskih bombi.

- Nema nikakvog straha. Bilo bi opasno kada bismo uspjeli napraviti nekoliko grama antimaterije, ali za to bismo trebali milijarde godina - rekao je Fujiwara.

I drugi znanstvenici koji rade na pohranjivanju antimaterije oduševljeni su jer shvaćaju koliki su korak naprijed postigli u razumijevanju nastanka svemira i svega oko nas .

- Napokon možemo otkriti vezu materije i antimaterije - rekao je profesor Walter Hardy i objasnio kako je iz kolizije materije i antimaterije ostala materija, ali da je nejasno kako se to dogodilo jer bi u teoriji morala ostati samo čista svjetlost.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Periodni sustav dobio je dva nova elementa


ZAGREB - Periodni sustav dobio je dva nova elementa. Nakon tri godine vijećanja Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju (IUPAC) prihvatila je elemente rednog (atomskog) broja 114 i 116 čiji su privremeni nazivi ununquadium i ununhexium. Istodobno, elementi rednog broja 113, 115 i 118 nisu prihvaćeni u periodni sustav. Oba nova elementa visoko su radioaktivni te se za manje od jedne sekunde raspadaju u lakše atome.

Dosad su njihovo postojanje potvrdila samo dva laboratorija u svijetu, ruski Institut za nuklearna istraživanja u Dubni te američki Lawrence Livermore National Laboratory u Kaliforniji.

Novi elementi otkriveni su 1999. kada su ruski znanstvenici bombardirali plutonij-244 s atomima kalcija-48. No, prije njihova prihvaćanja u periodni sustav trebalo je proteći još cijelo desetljeće eksperimentiranja te tri godine postupka recenzije.

- Postupak prihvaćanja novih elemenata u periodni sustav je vrlo rigidan. Jedan od razloga složene procedure je da onaj tko prvi otkrije novi element ima pravo dati mu ime. No, u prošlosti se događalo da bi isti element otkrili i Amerikanci i Rusi pa je onda nastala svađa kako će se zvati - rekao je dr. Tomislav Portada s Instituta “Ruđer Bošković”.

Kod izbora imena dva nova elemenata zasad je u prednosti ruski JINR. Za element rednog broja 114 predložili su ime flerovium, prema znanstveniku Grigoriju Fliorovu koji ga je otkrio, te moscovium za element 116, u čast glavnog ruskog grada Moskve.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Britanski farmaceuti na pragu velikog otkrića: Kanabis će liječiti dijabetes i Kronovu bolest?


Ista tvrtka je već proizvela lijek na bazi kanabisa koji pomaže u slučajevima multiple skleroze, a sada su ptišli korak dalje

Kanabis bi uskoro mogao postati iznimno korisna i tražena biljka. Barem ako je suditi po istraživanjima farmaceutske tvrtke GW Pharmaceuticals koja na njegovoj bazi stvara lijek koji će pomagati oboljelima od dijabetesa, epilepsije i Kronove bolesti, piše Herald Sun .

Britanskim farmaceutima to ne bi bilo prvo korištenje kanabisa, odnosno kanabionida u njoj, za ljekovite svrhe . Još prošle godine plasirali na tržište lijek koji pomaže u slučajevima multiple skleroze.

Sada pak žele spojiti različite sojeve kanabisa i od toga stvoriti univerzalan lijek koji će pomagati u slučajevima više bolesti.

- Postoji oko 60 različitih vrsti kanabionida, a mi smo ih proučili tek 12 do 15. Može se kazati kako smo sami zagrebali površinu - rekao je voditelj istraživanja dr. David Potter.

U slučajevima dijabetesa tipa 2, gojaznosti i ostalih poremećajima u metabolizmu kanabionidi u biljci bi pomagala na način da regulira prehranu, odnosno suspregne nekontroliranu potrebu za nezdravom hranom pomoću THCV-a.

Iako se konzumiranje marihuane u većini država svijeta tretira kao nezakonito djelo, zog čega je i kanabis na lošem glasu, zahvaljujući ovoj britanskoj tvrtki stav većine mogao bi se po tom pitanju drastično promijeniti - na bolje.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Revolucija u liječenju: Gusta krv razrjeđivat će se snažnim magnetima, a ne više lijekovima


Prednost novog načina liječenja je i to što djelovanje magnetskih valova ne smanjuje kvalitetu crvenih krvnih stanica

Osobe koje imaju pregustu krv , zbog čega im se oštećuju krvne žile i prijeti srčani udar, uskoro bi se mogle liječiti djelovanjem magnetskog polja umjesto lijekovima koje moraju svakodnevno koristiti. Naime, fizičar Rongjia Tao sa Sveučilišta Temple uspio je djelovanjem magnetskog polja jakosti 1,3 Tesle tijekom jedne minute razrijediti krv pacijenta u laboratorijskim uvjetima za 20 do 30 posto.

S obzirom da crvene krvne stanice sadrže željezo Tao je pokušao upotrijebiti magnetsko polje djelujući na krv u laboratoriju i uspio je na taj način smanjiti gustoću krvi. Kad je djelovanje magnetskog polja prestalo krv se ponovo zgusnula tijekom nekoliko sati. No, Tao je uvjeren da odabirom odgovarajuće jakosti magnetskog polja i trajanja impulsa može kontrolirati gustoću krvi na duži rok.

Kako je trenutno jedini mogući način razrjeđivanja krvi uz pomoć lijekova kao što je primjerice aspirin, ova nova metoda pruža nadu velikom broju pacijenta za učinkovito i manje opasno liječenje. Naime, u budućnosti opasnost za srčani udar mogla bi se otkloniti i bez lijekova koji svi redom imaju veće ili manje nuspojave. To tim više što Tao tvrdi da djelovanje magnetskih valova ne smanjuje kvalitetu crvenih krvnih stanica.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Đikić: Nova vrsta E. coli nastala je evolucijskom selekcijom


Ivan Đikić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu pojasnio je situaciju s mutacijom fatalne bakterije E. coli od koje je do sada umrlo 18 ljudi, a zaraženo njih više od 1500.

Europom hara superbakterija, jesu li Vas u Njemačkoj kontaktirali radi pomoći u rješavanju problema koje izaziva?

Nisam kontaktiran od službenih ustanova kao što su epidemiološke ili javne ustanove koje se bave tim slučajem, ali preporuke Ministarstva zdravstva i znanosti su bile da se znanstvenici trebaju više povezati i intenzivirati istraživanje i upravo na tome radim zajedno s kolegama iz Njemačke. Ovo naše zadnje otkriće je ukazalo da jedna vrsta bakterija kao što je salmonela može imati efikasan način uklanjanja i sada zajedno s kolegama radimo i na shigelli, listeria i najnovije na escherichia coli, odnosno nekoliko njezinih podvrsta.

Je li i mutacija escherichije coli rezultat sve veće otpornosti na poznate lijekove i što vi predlažete?

Čini mi se da je ova nova vrsta E. coli nastala prirodnom evolucijom, da je nastala negdje u području Hamburga, još uvijek se ne zna točan izvor, i da je prebačena putem prehrane, probavnog trakta do ljudi. Ta bakterija ima određeni genom, koji je vrlo patogen za naš hematološki sustav i dolazi do oštećenja krvožilnog sustava i bibrega i to uzrokuje smrtnast kod ljudi. Prema tome, čini mi se da ova bakterija nije bila izložena velikim dozama i različitim antibioticima, nego je produkt prirodne evolucijske selekcije.

Kako će se globalno odvijati istraživanja oko suzbijanja ove superbakterije?

Očigledno je da postoje dva problema. Jedan problem je lociranje izvora bakterije. Mislim da je to jako važno da se prekine prijenos bakterije preko hrane do ljudi i to je jedan od glavnih problema svih službi u Njemačkoj. Druga stvar je da bakterija očigledno ima drugačiji genom i drugačije sposobnosti nego do sada poznate podvrste E. coli i znanstvenici zajedno sa Svjetskom znanstvenom organizacijom ulažu maksimalne napore da se otkrije kompletan genom i da se vidi na koji način, preko znanstvenih spoznaja, možemo biti najuspješniji u liječenju i prekidanju daljnje infekcije i daljnje epidemije tom bakterijom.

Koliko vremena treba proći prije nego što se Vaša znanstvena istraživanja budu mogla primijeniti u medicini i liječenju protiv ovakvih zaraza?

Ovo zadnje otkriće, u kojem smo otkrili način na koji se naše stanice bore protiv salmonele, bio je u biti jedan sretni moment. Mi smo istraživali na koji način bakterije uzrokuju pojačanu metastazu kod tumora debelog crijeva i srećom smo otkrili mehanizam pomoću kojeg se naše stanice epitelne u crijevima bore protiv infekcije salmonelom, a vjerujemo i s drugim bakterijama, i to je jedno vrlo bazično otkriće objavljeno prije nekoliko dana i normalno da ćemo sada intenzivirati sve napore da vidimo na koji način se to otkriće može primijeniti u ranoj dijagnostici i u ranom terapijskom djelovanju protiv salmonele, ali i drugih bakterija. Jednostavno, ne mogu reći momentalno vrijeme, ali upravo zbog pojačanog interesa vjerujem da ćemo, zajedno s farmaceutskom industrijom i drugim znanstvenicima, moći koristiti to zajedno s različitim vrstama antibiotika i biti uspješniji u liječenju.

Ako možete reći o kojem je vremenskom periodu otprilike riječ?

Pa vremenski period je sigurno par godina. Ovo je vrlo, vrlo bazično otkriće, ne radi se samo o tome da ta autofagija koju smo mi otkrili se koristi za uklanjanje bakterija, ali se može koristiti i za uklanjanje proteinskih agregata koji su važni za neurodegenerativne bolesti i upravo naša studentica iz Splita, Jelena Korać, radi i na tom aspektu. I, opet kažem, najmanje par godina, do pet godina, će biti neophodno da se ta bazična otkrića preko farmaceutske industrije primijene u klinici.

Izvor: Dnevnik.hr

 

Mobiteli mogu izazvati rak: Pročitajte koji modeli najviše zrače!


Neki od uređaja mogu se kupiti i kod nas. Popularni Appleov iPhone 4 nalazi se u sredini ljestvice zračenja

Nakon jučerašnje objave Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da je zračenje mobitela označeno kao B2 kategorija, definirane kao 'vjerojatno kancerogeno za ljude' , CNN je objavio popis modela mobilnih uređaja koji se mogu nabaviti kod teleoperatera u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji emitiraju najviše to jest najniže razine radiofrekvencijske energije.

Neki od navedenih uređaja mogu se nabaviti i na hrvatskom tržištu.

Važno je napomenuti kako mobiteli sami po sebi nisu nužno štetni te nemaju svi jednaku razinu emitiranja radiofrekvencijske energije. Kao glavno mjerilo za količinu zračenja koristila se 'specifična stopa apsorpcije' (SAR) koja predstavlja stopu radiofrekvencijske energije koje ljudsko tijelo primi iz mobilnog uređaja. Manji broj predstavlja nižu izloženost zračenju.

Prema zakonu SAD-a, uređaj može dobiti pozitivnu ocjenu američke Savezne komisije za komunikacije (FCC) te krenuti u prodaju samo ukoliko je njegova razina SAR-a maksimalno 1,6 watta po kilogramu.

Međutim, to su samo približni podaci proizvođača. SAR također ovisi i o učestalosti korištenja mobitela, pretpostavkama mobilnog operatera te uvjetima mreže. Ukoliko je veza slaba, mobitel šalje više zračenja do signalnog tornja.

Popis mobitela s najvišom to jest najnižom razinom radiofrekvencijske energije sastavila je Radna skupina za okoliš (Environmental Working Group), američka lobistička udruga koja se zalaže za javno zdravlje i okoliš.

Korisno je spomenuti kako se većina vrlo traženih mobitela nalazi na sredini ljestvice. Tako razina SAR-a kod Appleova iPhonea 4 iznosi 1,17 W/kg dok ista kod BlackBerry uređaja jako varira.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Znanstvenici došli do nevjerojatnog otkrića: 'Crvi iz pakla' pronađeni u rudnicima zlata


Znanstvenici sa sveučilišta u belgijskom Gentu i Sveučilišta Princeton otkrili su složena višestanična stvorenja koja žive i do dva kilometra ispod zemljine površine

Do nevjerojatnog otkrića došli su znanstvenici sa sveučilišta u belgijskom Gentu i Sveučilišta Princeton. Naime, otkrili su složena višestanična stvorenja koja žive i do dva kilometra ispod zemljine površine.

Ovo otkriće otvara nove spoznaje o širenju života na Zemlji te podzemnom životu na drugim planetima i njihovim satelitima.

Takozvani 'crvi iz pakla', nematode ili oblići, pronađeni su u rudnicima zlata u Južnoafričkoj Republici. Također su došli do važnih spoznaja o jednostaničnom životu u dubokom podzemlju.

Dvojica vodećih istraživača, Gaetan Borgonie sa Sveučilišta u Gentu i Tullis Onstott sa Princetona tvrde da je pronalazak stvorenja na takvoj dubini ispod površine zemlje, sa živčanim, reproduktivnim i probavnim sustavima, vrlo slično otkrivanju 'Moby Dicka u jezeru Ontario'.

"Ovo otkriće nam govori o nečemu potpuno novom", rekao je Tullis Onstott, čiji je pionirski rad u Južnoj Africi u posljednjih deset godina revolucionizirao razumijevanje mikrobiološkog života općenito poznatog kao "extremophiles".

Članak koji nas upoznaje sa podzemnim nematodama, ili 'crvima iz pakla', od kojih je jedan službeno nazvan Halicephalobus mephisto, prema Gospodaru podzemlja, objavljen je u časopisu Nature.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Znanstvenici potvrdili: Za ogroman pomor populacije počela krivi su - mobiteli


Poziv na mobitel ponaša se kao instinktivno upozorenje na napuštanje košnice, no frekvencija zbunjuje pčele zbog čega nekontrolirano lete te umiru

Zanstvenici su možda otkrili što uzrokuje nagli pad svjetske populacije pčela i uzrok su mobilni telefoni. Naime, prema istraživanju provedenom u Lausanni u Švicarskoj mobilni telefoni ne samo da zbunjuju pčele već vode i do njihove smrti. Obavljeno je preko 83 eksperimenta i svi su dali jednake rezultate.

S obzirom na ogroman broj mobitela u svijetu njihov utjecaj na pčele je vrlo velik.

Istraživanje koje je predvodio znanstvenik Daniel Favre otkrilo je kako pčele vrlo snažno reagiraju na mobitele postavljene pored košnice tijekom uspostavljanja ili trajanja poziva. Pčele osjećaju slanje i primanje signala te emitiraju duboko zujanje.

Poziv na mobitel ponaša se kao instinktivno upozorenje na napuštanje košnice, no frekvencija zbunjuje pčele zbog čega nekontrolirano lete te umiru. Zbog signala su izgubljene i dezorijentirane.

Studija je pokazala kako se zujanje pčela poveća i do deset puta kada mobitel samo što nije ili već zvoni - to jest kada dolazi do razmjene signala. Isto tako, pčele su ostale smirene kada se mobitel nalazi u mirovanju.

Utjecaj mobitela na pčele osjeća se već diljem svijeta. Njihova populacija u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji smanjena je za gotovo 50 posto u zadnjih 30 godina, upravo kada mobiteli doživljavaju svoje zlatno doba.

Neka istraživanja još iz 2008. također pokazuju da signal mobitela odbija pčele.

Pčele su sastavni i prijeko potreban dio našeg poljoprivrednog i ekološkog sustava proizvodeći med i još važnije oprašujući biljke. Iako je teško za povjerovati kako će se čovječanstvo odreći mobitela još uvijek nije jasno kakve bi katastrofalne posljedice imalo istrebljenje pčela.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Zbogom prirodo: U Hrvatskoj svake godine izumru tri vrste


U 20. stoljeću u Hrvatskoj je izumrlo više desetaka vrsta, među kojima i jabučki karanfil, šišmiš Meheljev potkovnjak, štakor sljepaš te niz ptica

ZAGREB - Okruglolisna rosika, mandragora, podbila, zelena želva, bjeloglavi sup, blistavi ibis...

Zapamtite njihova imena jer bi za nekoliko godina te kritično ugrožene biljne i životinjske vrste mogle nestati, a generacije koje će se tek roditi vidjet će ih samo u knjigama. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje izumre više od tri vrste, od kojih neke nismo stigli ni upoznati.
Kategorije ugroženosti

- Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) ističe tri kategorije ugroženosti: kritično ugrožene, ugrožene i osjetljive vrste. Do danas su registrirane 1054 vrste koje su prema IUCN-ovim kriterijima u Hrvatskoj pred izumiranjem - rekao nam je Aljoša Duplić, savjetnik u Državnom zavodu za zaštitu prirode (DZZP).

U Hrvatskoj je zabilježeno više od 38.000 vrsta, no pretpostavlja se da ih živi više od 100.000. Tijekom 20. stoljeća kod nas je izumrlo barem nekoliko desetaka vrsta.

- Među izumrlim biljkama valja spomenuti jabučki karanfil, vrstu kojoj je otok Jabuka bio jedini dom na svijetu - istaknuo je Duplić i dodao da su među izumrlim sisavcima štakor sljepaš i šišmiš Meheljev potkovnjak.

- Izgubili smo i neke ptičje vrste: droplju, supa starješinu i crkavicu. Tu su i slatkovodne ribe, šest vrsta jesetrovki te gatačka gaovica, endemična slatkovodna riba koja je nastanjivala rijeku Ljutu u Konavoskom polju - istaknuo je Duplić.

Kad je riječ o sredozemnoj medvjedici, ona se na IUCN-ov Crvenoj listi službeno vodi kao izumrla u Hrvatskoj.

- U medijima se često pojavljuju napisi o sredozemnim medvjedicama viđenim u Isti i na Kvarneru. No, zasad nema dokaza da se sredozemna medvjedica kod nas i razmnožava - objasnio je Duplić.
Gubitak staništa

Najveća prijetnja izumiranju biljnih i životinjskih vrsta jest gubitak njezina staništa i komercijalna eksploatacija. Primjerice, atraktivni crveni koralj koji se koristi za izradu nakita postao je posljednjih godina ugrožen zbog pretjeranog i ilegalnog vađenja.

Prema nekim informacijama, samo u jednoj godini na području srednjeg Jadrana ilegalno je izvađeno između dvije i četiri tone crvenog koralja čija je cijena oko 500 eura po kilogramu.

Pojedinci su zaradili između jednog i dva milijuna eura, a populacije crvenog koralja nepovratno su uništene.
Dnevno izumire i do 150 vrsta

Ujedinjeni narodi 2010. godinu proglasili Međunarodnom godinom biološke raznolikosti kako bi upozorio svjetsku javnost na ubrzano izumiranje vrsta. Dosad je opisano oko 1,8 milijuna vrsta, no znanstvenici smatraju da ih je više od 13 milijuna. Izumiranje vrsta sastavni je dio evolucijskih procesa, a traje tisućama, pa i milijunima godina. No, sadašnje izumiranje izazvano je čovjekovom aktivnošću i odvija se 1000 puta brže od prirodne stope izumiranja. Dnevno izumire između 50 i 150 vrsta, a godišnje i do 55.000. ( T. R.)

Izvor: Jutarnji.hr

 

Kukci su svjesni, inteligentni i znaju brojati


Unatoč tome što imaju minijaturne mozgove, insekti bi mogli biti svjesni i inteligentni poput mnogo većih životinja, pokazalo je novo britansko istraživanje.

Računalnom analogijom mogli bismo reći da veći mozak znači veći tvrdi disk, ali ne i bolji procesor - kaže autor studije Professor Lars Chittka.

Stručnjaci sa Sveučilišta Queen Mary i Cambridgea tvrde kako činjenica da im mozak nije veći od glave pribadače ne znači da su glupi. Računalne simulacije pokazuju da se osjećaj svijesti može stvoriti u toliko malenim živčanim krugovima da mogu stati u mozak kukaca, dok se sposobnost brojanja može ostvariti sa samo nekoliko stotina neurona.

Za osjećaj svijesti, koji ih razlikuje od automatiziranog robota, dovoljno ih je, tvrde, tek nekoliko tisuća.

- Životinje s mnogo većim mozgovima nisu nužno inteligentnije – ističe profesor Lars Chittka u časopisu Current Biology. – Znamo da veličinu mozga prilično dobro određuje veličina tijela. Međutim, protivno uvriježenom mišljenju, ne možemo reći da veličina mozga određuje kapacitet društvenog ponašanja. U većim mozgovima ne nalazimo mnogo veću složenost već beskrajno ponavljanje istih živčanih krugova – objasnio je.

- Veći mozgovi pridonose pohranjivanju detalja upamćenih slika ili zvukova ali ne nužno i složenosti razmišljanja. Računalnom analogijom mogli bismo reći da veći mozak znači veći tvrdi disk, ali ne i bolji procesor – dodao je Chittka.

Razlike u veličini mozgova među životinjama su goleme. Mozak kita teži i do devet kilograma, a u njemu može biti i oko 200 milijardi živčanih stanica. Ljudski mozak teži oko 1,25 kilograma i ima oko 85 milijardi neurona. S druge strane mozak pčele ima samo jedan miligram i manje od milijun živčanih stanica.

Znanstvenici su već ranije uočili da velike mozgove obično imaju životinje vrlo razvijenih osjetila poput sluha ili vida kao i one od kojih borba za egzistenciju zahtijeva vrlo precizne kretnje.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Dan planeta Zemlje


Danas kada se cijeli Svijet suočava s globalnom krizom izumiranja koja prijeti ne samo prirodnom okruženju nego i ljudskoj populaciji vrlo je važno kontinuirano ukazivati na važnost zaštite prirode i svih njezinih sastavnica.

Očuvanje prirode i prirodnih resursa je osnova za razvoj daljnjeg života na zemlji. počevši od hrane, pića, lijekova i goriva pa sve do građevnih materijala. Ekološki sustavi naše planete nas opskrbljuju mnogim nezamjenjivim izvorima i uslugama: kao što su zrak i čista voda, tlo, oprašivanje, regulacija klime itd. Zbog ljudskih aktivnosti trenutačna brzina izumiranja vrsta je 1000 puta veća od prirodne. Život na zemlji ovisi o vrstama, ekološkim sustavima i prirodnim resursima.
 
Temeljni propis koji regulira zaštitu prirode je Zakon o zaštiti prirode (NN br. 70/05, 139/08). Prema njemu su zaštićena osobito vrijedna prirodna područja. Zakon o zaštiti prirode definira devet kategorija zaštite područja. Kategorije su najvećim dijelom kompatibilne i usuglašene s odgovarajućim međunarodno utvrđenim kategorijama IUCN-a (Međunarodne unije za zaštitu prirode).
 
Temeljni strateški dokument zaštite prirode Republike Hrvatske je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, (NN br. 143/08). Ona određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, te načine njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske. Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj danas prekrivaju površinu od ukupno 6.967,786 km², što je 7,949 % ukupnog hrvatskog teritorija. Najveći dio zaštićene površine odnosi se na parkove prirode i regionalne parkove.
 
Republiku Hrvatsku u svim njenim područjima, nizinskim, planinskim i obalnim, karakterizira velika raznolikost staništa. Bogatstvo geomorfoloških formi, kako iznad tako i ispod zemlje, omogućuje trodimenzionalnu rasprostranjenost staništa pridonoseći njihovu bogatstvu. Iznimno je rijetko pronaći takvu raznolikost staništa na prostoru površinom tako male zemlje kao što je Republika Hrvatska. Mnogi stanišni tipovi specifični su za Hrvatsku, npr. podzemna krška staništa ili biljne zajednice stijena i točila.
 
Čitav niz stanišnih tipova u Hrvatskoj smatra se ugroženima. Cilj zaštite prirode je očuvati sve ugrožene i rijetke stanišne tipove u povoljnom statusu zaštite. Za takve tipove staništa neophodno je sačuvati funkcionalnu mrežu područja na kojima dolaze. To je moguće uspostavom ekološke mreže. Da bi se takva mreža uspostavila, staništa se kartiraju, procjenjuje se njihov status ugroženosti, te se donose mjere za njihovo očuvanje. Direktiva o staništima zahtijeva uspostavu funkcionalne mreže važnih područja za ugrožene tipove staništa Europske unije. Ova mreža nazvana je NATURA 2000. Javne ustanove koje upravljaju Zaštićenim područjima većinom obilježavaju Dan planeta Zemlje.

Izvor: Ministarstvo kulture RH

 

10 najneobičnijih tvari na Zemlji


LJUDI su oduvijek bili opčinjeni stvarima ili osobama koje su po nečemu "naj" - najjači čovjek na svijetu, najotrovnija životinja ili najbrži auto. Ipak, većina je takvih osobina podložna "rušenju rekorda". Ako želite prave ekstreme, bacite oko na najneobičnije tvari poznate čovjeku. Od kemijskih spojeva do sudaranja atoma, no krenimo redom.

Najtamniji materijal

Ovaj nevjerojatni materijal upija 99,9 posto svjetlosti koja na njega padne. Pomoću grube i neravnomjerne površine, sastavljene od slojeva nanocjevčica od ugljika, učinkovito sprječava gotovo ikakvu refleksiju svjetla - idealno za unutrašnjost teleskopa i potencijalno "savršene" solarne kolektore.

Najzapaljivija tvar

Kad pomislite na nešto jako zapaljivo, na pamet će vam vjerojatno prvo pasti napalm, fosfor, termit ili neki plin. Sve nabrojano nije ni do koljena klor trifluoridu, spoju toliko zapaljivom i opasnom da su od njegove primjene odustali i nacisti. Lako je shvatiti zašto, s obzirom na to da jedna priča o nesreći koja je uključivala klor trifluorid kaže kako je nakon izlijevanja i zapaljenja oko tone ovog spoja nastao takav pakao da je cjelokupna masa progorila kroz 30 centimetara betona, a zatim još cijeli metar pijeska i šljunka, prije nego što se plamen ugasio.

Najjači otrov

Koliko su ljudi spremni riskirati za "ljepotu" govori i sastav popularnog Botoxa - kemikalije koja sadrži botulin, dobiven od bakterije Clostridium botulinum. U medicini se koristi za umrtvljivanje tkiva, a u ne tako velikim količinama, oko 4 kilograma, mogao bi se koristiti i za "umrtvljivanje" cjelokupne svjetske populacije. Jedno zrnce uspješno će dokrajčiti prosječnog stokilaša.

Najviša postignuta temperatura

Nažalost, ako ste pomislili na jezgru Sunca ili eksploziju nuklearne bombe, potpuno ste u krivu. "Juha" od kvarkova i gluona, građevnih blokova elementarnih čestica, jedno je od stanja u kojima se svemir nalazio netom nakon samog postanka. "Gulaš" građevnih blokova svega što poznajemo nadilazi temperaturu jezgre Sunca za cijelih 250.000 puta, a nastao je sudaranjem atoma zlata u akceleratoru, gotovo pri brzini svjetlosti.

Postignuta temperatura iznosila je oko 4 trilijuna stupnjeva, što je otopilo i same protone i neutrone. Srećom, ni traga od crnih rupa, ali ni gadnih opekotina - juhica je imala vrlo kratak život, samo trilijunti dio trilijuna sekunde.

Najjača kiselina

U kućanstvu smo navikli na rad s klorovodičnom kiselinom, u industriji se bave i sa sumpornom, a kiselina od koje bi bježao i zubati Alien zove se fluoroantimonska kiselina. Od sumporne je jača nevjerojatnih 21019 puta, što je dovoljno da progrize kroz staklo, metal i podove, a nesretnik koji bi od nje stradao ispario bi i time pobio sve oko sebe. Kao bonus, kad se pomiješa s vodom eksplodira i, ponovno, pobije sve oko sebe.

Najjači eksploziv

Eksplozija nikada ne može biti dovoljno velika - to je pravilo koje svaki "pravi" muškarac (i fan Mythbustersa) poznaje gotovo instinktivno. Laskavu titulu najjačeg eksploziva trenutno dijele dva spoja, heptanitrokuban, koji se uglavnom pronalazi samo u laboratorijima, i HMX, koji se koristi u raketnim gorivima, usmjerenim nabojima, pa čak i nuklearnim detonatorima. Za pokretanje nuklearne reakcije u bombi nije dovoljno malo baruta, stoga se za tu nezahvalnu zadaću upošljava nešto što je toliko gadno da se naziv ne smije ni izgovoriti, pa se koristi kratica.

Najradioaktivnija tvar

Riječ "radioaktivno" često se shvaća potpuno krivo. Većini se u glavi stvori slika rastopljenog nuklearnog reaktora koji progorijeva do središta Zemlje, no ovdje se radi o jednostavnom svojstvu određenog elementa, odnosno gubljenju čestica. Iako je pojam "svijetli u mraku" prilično popularan, uranijske šipke u elektranama ne svijetle. Ono što stvarno svijetli, i to blagim plavičastim sjajem, je polonij-210, a sjaj nastaje zbog utjecaja zračenja na okolni zrak. Od trovanja polonijem-210 umro je ruski špijun Litvinenko.

Najtvrđa tvar

Dijamant je impresivno čudo prirode, no čovjek ne bi bio čovjek kad ne bi pokušao nadmašiti i "ženinog najboljeg prijatelja". Najtvrđa tvar, zapravo nakupina nanodijamanata, prvi je put proizvedena 2005. godine, u Njemačkoj. Upotrebljavat će se u gotovo istim procesima kao i obični dijamanti, a razlika je u tome što se manje troši.

Najjači magnet

Mješavina željeza i dušika, proizvedena prošle godine, srušila je sve rekorde i znanstvenike natjerala da se "vrate u školu" i provjere svoje teorije. Novi je spoj nadmašio mješavinu željeza i kobalta za 18 posto, što bi moglo revolucionizirati industriju magnetskih uređaja i elektronike.

Najneobičnija supertekućina

Supertekućina je naziv za stanje tvari koje nastaje pri izuzetno niskim temperaturama, a odlikuju ga visoka toplinska vodljivost i izostanak viskoznosti. Najbolji primjer toga je helij-2. U potpuno neočekivanom raspletu, helij-2 uliven u neki spremnik odjednom počne "puzati" po stjenkama i izlaziti iz njega, kroz materijale koje obično smatramo čvrstima prolazi i kroz najmanju rupicu, kroz koju ne bi prošli ni voda ni obični helij. Ono što je posebno korisno kod helija-2 je njegova nevjerojatna sposobnost provođenja topline, koja kroz njega prolazi u valovima, poput zvuka kroz zrak.

Izvor: index.hr

 

Čovjek će moći disati pod vodom bez pomagala?


Iako još nisu proizveli umjetne škrge, bioinženjeri su pronašli način za boravak ljudi pod vodom i njihovo nesmetano disanje bez potrebe za korištenjem boca s kisikom. Tvrde da bi to moglo biti moguće povezivanjem ljudske DNK s DNK koju posjeduju morske alge.

Kako bi to dokazali, izvršili su eksperiment na daždevnjacima.

Alge koje proizvode kisik povezali su s njihovim jajima, a da je simbioza bila uspješna, dokazuje činjenica da su i u nastavku života ta bića bila 'nerazdvojna'. Spajanje DNK alge i daždevnjaka prvi je dokumentirani primjer uspješne simbioze biljke i kralježnjaka.


Znanstvenici se nadaju da će daljnjim proučavanjem i usavršavanjem ovaj proces biti primjenjiv i na ljudima. On nas, na svu sreću, neće pretvoriti u alge, ali bi nam mogao pomoći da neke njihove sposobnosti koristimo pod vodom. Alge bi tako mogle postati izvor kisika za mnoge kralježnjake, uključujući i čovjeka.


Ostvari li se bioinženjerima ovaj ambiciozni plan, za nekoliko desetljeća boce s kisikom za ronjenje postat će tek zanimljivi muzejski eksponati.

Izvor: Net.hr

 

Gorko, slano, slatko, kiselo, umami i ..... ?


Većina vas je u naslovu vjerojatno odmah prepoznala 4 glavna okusa koja su odgovorna za to što vam je šećer sladak, grejp gorak, sol slana, a limun kiseo. No zapeli ste na riječi umami i pitate se što je to, kao i što bi trebao značiti onaj i  na kraju rečenice? Zar ima još okusa? Saznajte sami.

Okus je jedno od pet čovjekovih osjetila koje zajedno s osjetilom mirisa daje okus hrani koju jedemo. Za osjet okusa zaslužni su okusni pupoljci, koji se nalaze na površini jezika (fotografija desno).  Svaki  okusni pupoljak čini 50 receptorskih stanica te bazalne i pomoćne stanice. Više okusnih pupoljaka zajedno čine okusne papile (bradavice) na našem jeziku kojih ukupno ima oko 10.000. Njih mogu podražiti samo u slini topljive tvari. Suprotno onome što piše u većini knjiga, nema određenih područja na jeziku koja su osjetljiva za određene okuse već je cijela površina jezika pokrivena okusnim papilama osjetljivim na svih pet osnovnih okusa: slatko, slano, kiselo, gorko i umami.

4 osnovna okusa koja su nam svima dobro poznata imaju svoju evolucijsku važnost. Mukozna membrana jezika s okusnim pupoljcima (foto: Wikipedia)Slatko zbog informacija o kalorijama, slano zbog vitamina i minerala, kiselo zbog toga što takva hrana može biti pokvarena, ali i bogata vitaminima (naranča) te gorko, koje je našim precima najčešće signaliziralo nešto otrovno. Umami je peti okus koji također pripada osnovnim okusima. Otkrio ga je profesor Kikunae Ikeda još prije 100 godina. Od tada je mnoštvo drugih znanstvenika objavilo radove vezane uz okus umami. Naziv dolazi iz japanskog jezika, a u slobodnom prijevodu znači "dobar okus". Poznat je i pod  nazivom "mesni okus". Umami potječe iz aminokiselina, točnije glutamata (ili glutaminske kiseline) te nekih nukleotida. Umami kao okus sam po sebi ljudi teško prepoznaju, ali je jako važan jer daje punoću okusa hrani i upravo se on krije iza objašnjenja zašto nam je neka hrana toliko ukusna. Neke od namirnica koje su bogate umami okusom su smeđe alge, tuna, lignje, kamenice, škampi, govedina, svinjetina, piletina, rajčice, tartufi, soja, krumpir i jaja.

Osim 5 osnovnih okusa, znanstvenici iz Australije i Novog Zelanda, sa Sveučilišta u Adelideu, Sveučilišta Massey te organizacije Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation (CSIRO), prošle su godine otkrili da ljudi imaju i sposobnost osjetiti okus masnoća u hrani. Istraživanje je dalo zanimljive rezultate jer su neki ljudi bili bolji u detektiranju masti od drugih. Također, što su sudionici studije imali viši prag osjetljivosti za masnoće u hrani, to su konzumirali manje masnu hranu, zbog čega su imali i manji indeks tjelesne mase. Zbog svega što su otkrili znanstvenici se nadaju da je novootkriveni šesti okus možda glavni ključ koji će pomoći u liječenju pretilosti.

Još neke zanimljivosti

Jeste li znali da postoje osobe tzv. superdegustatori (engl. supertasters) koji imaju jezik gušće pokriven papilama nego većina populacije i zbog toga neke okuse osjećaju vrlo intenzivno? Hoće li se osoba roditi s tom sposobnosti genetski je određeno. Prokulice, pivo i kava su im pregorki, torte i sladoledi prebogatog okusa, a feferoni preljuti. Nažalost, često ne vole ni lisnato povrće koje je iznimno zdravo i važno za uravnoteženu prehranu. Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da su takve žene u svojim četrdesetima 20% mršavije od ostatka ženske populacije i cijeli život općenito imaju niži index tjelesne mase.

Izvor: Biologija.com.hr

 

Što se skriva u pastama za zube?


Kalcijev peroksid sastojak je koji izbjeljuje zube. Srećom po nas u pasti ga nema dovoljno da bi mogao oštetiti unutrašnjost usta. No pjena iz paste za zube ista je kao i u šamponu. Što još sadrži?
Rijetko tko upozorava na sastojke koji se nalaze u pastama za zube, a oni, čini se, nisu bezazleni. Potvrdilo je to istraživanje časopisa Wired, tijekom kojeg su secirani sastojci popularne paste za zube.

Donosimo pregled najvažnijih sastojaka

Neke paste za zube šire superbakterije
Među sastojcima koji doista pomažu našim zubima ima i onih za koje nikada ne bismo rekli da ćemo staviti u usta... Takav je primjerice i natrijev hidroksid, što je kemijski naziv za lužinu. Ovdje je da bi neutralizirao pH ostalih sastojaka.

Karagenana
Algasta guma, a može se pronaći gotovo svugdje ako dobro tražite te je bitan sastojak paste za zube. Pasta koju je analizirao Wired ima okus svježe metvice. Okus vjerojatno dolazi od prave metvice, ali je li svježa? Vjerojatno je riječ o prženom sladu. Tim njemačkih znanstvenika identificirao je kemikalije u sladu koje su zaslužne za osjećaj hlađenja. Naravno, svježina može isto tako doći iz bilo kojeg od nedavno otkrivenih kemijskih dodataka koji stimuliraju receptore hladnoće u ustima.

Propilen glikol
Sjećate li se novinskih napisa o otrovnim kineskim pastama za zube? Ilegalni proizvođači alkohola upotrebljavali su jeftiniji dietilen glikol, koji je, kao i njegov rođak propilen, sirupasta tekućina koja djeluje kao zgušnjivač i ovlaživač. Naravno, DEG je otrovan i katkad se rabi kao antifriz.

Natrij lauril sulfat
Deterdžentski dio paste za zube, tvar koja stvara pjenu kada četkate zube (iz istog se razloga nalazi i u šamponima). Ipak, ima čudnu nuspojavu: lišava osjetila okusne pupoljke koji registriraju slatkoću. To je i razlog zašto primjerice sok od naranče ima grozan okus ako ga popijete odmah nakon što ste oprali zube – jezik pokupi samo kisele i gorke okuse.

Natrijev monoflourofosfat
Tip fluorida. Caklina – sastoji se uglavnom od mineralnih hidroksiapatita – osjetljiva je na kiselinu u hrani, bakterije plaka i slinu. Zadatak je fluora povezati se s postojećom caklinom kako bi se formirao novi spoj koji je otporniji na kiseline. Četkanje zapravo obnavlja zube.

Natrijev bikarbonat
Dobra stara soda bikarbona. To je još jedan blagi abraziv, bolje od hidrirane silike prodire u ogrebotine u zubnoj caklini. Isto tako neutralizira kiseline stvarajući pjenaste mjehuriće.

Tetranatrij pirofosfat
Ovaj fosfat prekriva površinu zubi kako bi spriječio zubni kamenac (kalcificirani plak) da se zalijepi za caklinu.

Hidrirana silika
Znate one paketiće silika gela koji se nalaze u elektroničkoj opremi? One na kojima je vidljivo istaknut natpis 'ne jesti'? Ista stvar. Ovdje se rabi kao nježni abraziv koji struže mrlje hrane i plaka sa zubi. Pokazalo se da nije otrovna.

Kalcijev peroksid
Kada četkate zube, ova se tvar pretvara u kalcijev klorid – koji izbjeljuje – i u nekoliko radikala kisika. Peroksid bi mogao opeći unutrašnjost usta, ali općenito ga u pasti za zube ima premalo da bi napravio pravu štetu.

Natrijev saharin
Većina sastojaka u pasti za zube ima gorak okus. Proizvođači bi ga mogli prikriti šećerom, ali to ne bi imalo učinka. Umjesto toga proizvođači se okreću umjetnim sladilima, a u ovom slučaju to je saharin.

Pentanatrij trifosfat
Još jedan fosfat koji se veže na čestice hrane, sprečavajući da se natalože na vanjskim površinama zubi i uzrokuju mrlje.

Izvor: Net.hr

 

Znanstvenik s MIT-ja stvorio umjetni solarni list koji fotosintezom proizvodi struju


Znanstvenik s američkog sveučilišta MIT (Massachusetts Institute of Technology) , dr. David Nocera, prošlog je tjedna na 241. državnom skupu Društva kemičara SAD-a predstavio novo otkriće na polju obnovljivih izvora energije - solarnu ćeliju veličine lista biljke koja je sposobna vršiti fotosintezu.

Ono što izum dr. Nocere čini revolucionarnim jest način na koji list stvara energiju - putem fotosinteze, a sam znanstvenik izjavio je da je praktični umjetni list jedan od "svetih gralova" znanosti.

Nova solarna ćelija veličine je igraće karte. No ona zapravo ne proizvodi električnu energiju direktno, poput fotovoltažne ćelije, već cijepa molekule vode na dušik i kisik koje se zatim spremaju u posebne ćelije koje proizvode električnu energiju za cijelo kućanstvo.

Ideja o ćeliji koja imitira proces fotosinteze osvanula je prije desetak godina, no u početku su za njezinu izradu bili potrebni skupi i rijetki materijali zbog kojih se odustalo od komercijalne proizvodnje. Nocera je doskočio problemu i za projekt iskoristio jeftine materijale - nikal i kobalt. Oni, u funkciji katalizatora, efikasno cijepaju molekule vode na dušik i kisik i to čak do 10 puta učinkovitije nego li što to čini Majka priroda.

Cijeli "list" napravljen je od silikona, elektronike i prije spomenutih katalizatora koji ubrzavaju proces fotosinteze.

Na temelju dosadašnjim provedenih pokusa, prototip može proizvoditi energiju kontinuirano 45 sati, bez ikakvih fluktuacija.

Ono što Nocera želi postići je da svako domaćinstvo bude samoodrživa "elektrana". Njegovim daljnjim usavršavanjem i primjenom u domaćinstvu u prošlost bi se poslala skupa energetska infrastruktura.

U vremenu kad cijene goriva "divljaju", Nocerin izum čini se kao spasonosno rješenje za kućanstva diljem svijeta, pogotovo u manje razvijenim siromašnim zemljama.

Cijeli projekt, čija se komercijalna proizvodnja i distribucija očekuje u skorašnje vrijeme, financiralo je američko ministarstvo za energetiku novcem poreznih obveznika.

Izvor: Jutarnji.hr

 

Čudotvorni lijek - smijeh


Smijeh je najbolji lijek jer potiče ozdravljenje ubrzavajući cirkulaciju. Naime, tako se najbolje stimulira dijafragma koja potiče cirkulaciju kod pacijenata s otvorenim ranama na nogama.

Bolesnima najčešće nije do smijeha no smijeh je ipak najbolji lijek.
Nakon petogodišnje studije s pacijentima koji imaju otvorene rane na nogama, znanstvenici s University of Leeds’ School of Healthcare su ustanovili da iskreni smijeh stimulira dijafragmu, koja igra važnu ulogu u poticanju krvotoka po tijelu.

Za razliku od smijeha skupa terapija ultrazvukom čini malo koristi, suprotno onome što su znanstvenici očekivali.


Tradicionalna njega medicinskih sestara je također vrlo dobra jer ljudski kontakt najčešće vodi do šala i razgovora koji rezultira smijehom.


U istraživanju objavljenom u
British Medical Journal, piše:'Zaboravite tehnologiju. Pacijentima s rana na nogama najbolje je propisati kvalitetnu njegu koju će voditi medicinska sestra i povremene provale smijeha!'

Otvorene rane na nogama česte su kod osoba s osobama koje imaju proširene vene ili se slabo kreću, posebno ako su pretile.


Profesorica
Andrea Nelson, voditeljica istraživanja, kaže: 'Kod ovih je pacijenata ključno stimulirati krvotok od nogu prema srcu. Najbolje je to činiti uz pomoć kompresijskih zavoja i čarapa te dobrom prehranom i tjelovježbom. Vjerovali ili ne, nasmijati se od srca također pomaže. To je zato jer smijeh pokreće dijafragmu, a ona krvotok.'

Izvor: Danas.hr

 

Anemija


Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, crveno meso, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba i školjke. No da li tjelovježba ima kakvog utjecaja na apsorpciju željeza?

Ljudi koji pate zbog kroničnog nedostataka željeza, u sklopu terapije, najčešće piju tablete za željezo, svakodnevno jedu piletinu, ribu i junetinu uz zelenu salatu, krastavce ili papriku. Piju i različite kombinacije s crvenim vinom kojeg obogaćuju medom ili čajem od koprive. Je li to dobar put izlječenju?

Taktika je dobra no prije svega trebali otkriti koji je uzrok anemije, posebno ako je izmjerena vrijednost željeza vrlo niska. Umjerena tjelovježba i boravak na svježem zraku mogu imati povoljan učinak na krvnu sliku pa svakako nastojte provoditi na svježem zraku što više vremena.


Željezo je široko rasprostranjeno u namirnicama, te je potrebne dnevne količine moguće osigurati pravilnom prehranom. Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, crveno meso, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba i školjke.


Dva su oblika prehrambenih izvora željeza: izvori hem željeza: meso, školjke, riba, piletina te izvori ne-hem željeza: žitarice i povrće. Hem željezo u organizmu lako se apsorbira, dok ne-hem željezo organizam ''upija'' manje učinkovito. Ne samo da je ne-hem željezo slabije bioraspoloživo, već je apsorpcija dodatno inhibirana fitatima, supstancama koje se nalaze u žitaricama i povrću te polifenolima iz čaja. Međutim, apsorpcija ne-hem željeza može se poboljšati ako se prehrana obogati vitaminom C.


Ipak, valja imati na umu da prehrana bogata žitaricama i povrćem, koja isključuje meso, može povećati vjerojatnost razvoja nedostatka željeza pa i anemije.

Izvor: Danas.net.hr

 

Koza s genom pauka podarit će nam jeftinije mobitele


Bliska budućnost mogla bi donijeti jeftinije mobitele, televizore i računala, a zahvalu ćemo dugovati kozama i paucima. Naime, tajvanski znanstvenici otkrili su da bi se novi ekrani mogli izrađivati od svile dobivene iz kozjeg mlijeka.

Riječ je o tekućoj svili koju su stručnjaci uspjeli pretvoriti u materijal za izradu ekrana. Ovu tehnologiju jeftinom čini činjenica da sirovinu "daruju" genetski modificiranje koze.

Svila se može dobiti zahvaljujući ugradnji gena pauka krstaša u gen kozjeg embrija. Nakon izoliranja masnoća, iz mlijeka koze moguće je sintetizirati svilu koja se odlikuje elastičnošću. Trenutačna tehnologija proizvodnje temelji se na staklu što ekrane čini tvrdima i često, ako je riječ o tzv. touchscreen uređajima, neugodnima za korištenje. Istraživači napominju da će im za usavršavanje tehnologije trebati još najmanje tri godine.


Mljekari bi tako uskoro osim mlijeka mogli prodavati i sirovinu za elektroničke uređaje. Koze sigurno neće previše profitirati, ali ljubitelje tehnologije razveselit će niže cijene i bolji proizvodi.

Izvor: Danas.net.hr